U okviru 17. po redu Festivala tolerancije, koji se od 23. do 28. januara, održavao u Muzeju suvremene umjetnosti i KIC-u u Zagrebu, održan je i razgovor "Nije to bilo baš tako – o poricanju, iskrivljavanju i suočavanju" na temu suočavanja s Holokaustom i njegovim posljedicama. Učesnici su bili historičar i sveučilišni profesor Tvrtko Jakovina, Ernest Herzog, izvršni direktor za operacije Svjetskog židovskog kongresa i voditelj odjela za borbu protiv antisemitizma i sigurnost te Dario Špelić, urednik i novinar na Hrvatskom radiju uz moderiranje novinarke Jasmine Popović.

Raspravi je prethodio film "Obračunavanja" na temu ispunjavanja obaveza Njemačke da preživjelim Židovima isplaćuje odštete te poslijeratnih dugotrajnih razgovora njemačkih i izraelskih vlasti o tome.

Po Herzogovim riječima, film daje informaciju o onom što se događalo nakon Drugog svjetskog rata i pregovorima koji nisu bili o moralnim, nego o materijalnim vrijednostima, a – kako je rekao - nema tog novca koji može zamijeniti ljudski život.

- Što se tiče individualnih odšteta stanje nije zadovoljavajuće, jer se postavlja pitanje što je sa Židovima u SSSR-u i komunističkim zemljama. Treba također postaviti i kompleksno pitanje statusa židovske imovine na području bivše Jugoslavije koja nije vraćena niti su vlasnici dobili zadovoljštinu – kazao je Herzog.

- Govoru mržnje prethodi dehumaniziranje ranjivih grupa, a brzinu širenja mržnje povećavaju elektronski mediji i društvene mreže. To se vidi preko događanja posljednjih mjeseci kad se s jedne strane javlja islamofobija, a s druge antisemitizam, iako ima i onih koji traže prekid nasilja – naglasio je, ističući da se edukacijom i zakonima treba prevenirati povratak desničarskih snaga, kao što je to AfD koji je u Njemačkoj postao druga snaga po jačini.

Tvrtko Jakovina je ukazao na značaj njemačkog kancelara Konrada Adenauera i izraelskog vođe Ben Guriona koji su podržali pregovore i Sporazum o naknadi ratne odštete između Njemačke i Izraela.

- Oni su bili divovi u odnosu na one koji su dolazili kasnije. Pogotovo je Adenauer bio na iskušenjima jer je njegova stranka CDU bila stranka bivših nacista, ali ne i nacista koji su svoja uvjerenja zadržali kasnije. U svom djelovanju morao se suočiti s činjenicom da je, npr. od 112 liječnika u Koelnu, njih 102 simpatiziralo naciste - rekao je.

Dotaknuo se masovnog poslijeratnog iseljavanja Židova u Izrael.

- Evropu je tih godina pogađala kriza stanovanja zbog srušenih kuća te izbjeglička kriza zbog velikog broja raseljenih osoba. Slanje izbjeglica u Izrael olakšavalo je ta pitanja - rekao je Jakovina i ukazao na značenje edukacije i memoriranja onog što je činjeno u ratu. Nažalost, to je i Hrvatskoj tokom ovih 30 godina problematično, zaključio je.

Dario Špelić ukazao je na važnost lidera u teškim situacijama i podsjetio da je nacizam itekako bio ukorijenjen u njemačkom društvu.

- Od 21 inžinjera u vodoopskrbnom poduzeću Kölna, njih 18 su bili tamo u vrijeme nacizma, u američkom okupacijskom sektoru 3,6 miliona osoba je označeno kao premet istraga. U nacističkom aparatu je bilo preko osam milijuna ljudi, a 44 posto službenika u ministarstvu vanjskih poslova bili su esesovci, pa čak i pripadnici SD-a (Sicherdienst – tajna služba) – kazao je Špelić.

Na tribini se moglo čuti i da se Njemačka ipak suočila s prošlošću, koliko god to bilo nedovoljno, za razliku od Japana koji i danas slavi ratne zločince, kao i da prostori bivše Jugoslavije ne mogu izići iz Drugog svjetskog rata.

Postoje dva tipa društava: u prvom se pitaju "Što smo mi pogriješili", a u drugom "Tko nam je za to kriv". Oni prvi idu naprijed, a oni drugi ne, bila je jedna od poruka s tribine kojoj su prisustvovali i polaznici Policijske akademije u Zagrebu.

Na kraju Festivala razgovarali smo s direktoricom Natašom Popović.

- Neki filmovi su bili više u fokusu, drugi nešto manje. Ovo su teške teme, a živimo u jako osjetljivim vremenima. Zadovoljni smo što publika dolazi, škole su jako dobro reagirale, jutarnje projekcije su bile pune, a za neke filmove se tražilo i mjesto više - rekla je i najavila da će naredne godine festival biti održan u Zadru.