Dokumentarni film ‘Neželjena baština’ Irene Škorić, koji prikazuje proces uništavanja spomenika i spomen-obilježja NOB-u u Hrvatskoj, predstavljen je na 13. Međunarodnom filmskom festivalu ZagrebDox. Obraćajući se publici u punoj dvorani, direktor festivala Nenad Puhovski objasnio je zašto je ovaj film uvršten u program Kontroverzni Dox.

- Danas je u Hrvatskoj antifašizam kontroverzna tema, kao i pitanje antifašističkih spomenika i njihovog uništavanja - objasnio je Puhovski.

Nakon filma je uslijedio poduži razgovor autorice s publikom koju je zanimalo kako je film nastao i da li je izazvao reakcije, kao i što bi po njenom mišljenju trebalo napraviti s najznačajnijim spomenicima koji su ušli u svjetske liste najvrednije spomeničke baštine, a koji su ili devastirani ili uništeni.

- U Hrvatskoj je uništeno oko 3000 antifašističkih spomenika, što je daleko najveći broj u regiji. Do ideje o snimanju filma došla sam kad sam odlazeći na more vidjela više uništenih ili oštećenih spomenika. Imala sam namjeru napraviti film o uništavanju spomenika na cijelom području bivše Jugoslavije, ali sam zbog nedostatka sredstava morala suziti temu na Hrvatsku i to kroz pet spomenika, od onog na Petrovoj gori, do spomenika narodnom heroju Stjepanu Filipoviću u njegovom rodnom Opuzenu. Na terenu smo ekipa i ja imali veliku pomoć, jer su nam ljudi donosili građu, pa i pripremali jelo. Za njih imam samo riječi pohvale – rekla je autorica ‘Neželjene baštine’.

Ponovila je i stav koju su izrekli brojni protagonisti filma, odnosno nedoumicu može li se tolika količina uništenih spomenika uopće obnoviti i kome bi oni danas bili namijenjeni budući da se veliki broj njih nalazi u opustjelim seoskim područjima.

- Moglo bi se obnoviti desetak spomenika koji bi mogli poslužiti u turističke svrhe, odnosno obilaske, što se u mnogo većoj mjeri radilo prije rata - rekla je Škorić, čiji film donosi i primjere ljudi koji su, kao na primjer Tatjana Vujičić Vlačić, organizirali radne akcije obnove spomen-obilježja na Kordunu.

Podsjetimo da je film lani imao svjetsku premijeru na Sarajevo film festivalu i da je dobio prvu nagradu na festivalu u Švedskoj. Veliku pomoć tokom stvaranja filma autorici su pružili Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih braca i antifašista RH, pa i ne čudi da je na zagrebačkoj premijeri bio veliki broj antifašista i predstavnika srpske zajednice.