Treba nam medicinskih sestara kojih nema, nema ih nigdje. To je stvarno značajan broj i on je nenadoknadiv. Iz toga proizlaze moji apeli na stanovništvo da se smanji intenzitet epidemije – izjavio je nedavno medijima Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split.

No ne treba nas pandemija koronavirusa nanovo podsjećati da kronična jagma za medicinskim sestrama govori o davnoj boljci domaćeg zdravstva. Od ljeta tako traju brojni natječaji za posao što ih primjerice raspisuju najveći zagrebački kliničko-bolnički centri, u potrazi ne samo za medicinskim sestrama već i za nezdravstvenim kadrom poput spremačica. U trenutku pisanja ovog teksta, KBC Zagreb za rad na neodređeno traži 41 prvostupnika sestrinstva i čak 50 medicinskih sestara – tehničara uz uvjet probnog rada na dva mjeseca. U KBC-u Sestre Milosrdnice završen je pak natječaj za prijem u radni odnos na neodređeno ukupno 57 radnika, od čega se tražilo deset sestara i tehničara, a na određeno vrijeme u punom radnom vremenu dodatnih 22 medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Prošlog je tjedna u KB-u Sveti Duh u radni odnos na neodređeno primljeno ukupno 17 medicinskih sestara i tehničara te 13 prvostupnika sestrinstva.

Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, kaže za Novosti da za sestrama također vapi Infektivna klinika, pa očekuje još veću potražnju bolnica od postojeće. U zdravstvenom sustavu, kaže ona, nedostaje oko pet tisuća medicinskih sestara.

- Do deficita je doveo prije svega njihov povelik odlazak u inozemstvo, ali i prekvalifikacija na jugu zemlje, gdje su sestre većinom otišle raditi u turističku branšu, zbog veće isplativosti i lakših uvjeta rada. Potrebno je stoga napraviti plan kojim bi se sestrinstvo proglasilo deficitarnim zanimanjem, osigurati stipendije i povećati kvote upisa jer kroz tri zagrebačke medicinske škole izađe godišnje do 150 medicinskih sestara, što je i za potrebe glavnog grada vrlo malo - ističe Prašnjak.

Dodaje da sindikat učestalo naglašava kako je potrebno povećati plaće i koeficijente medicinskim sestrama, počevši od srednjih medicinskih sestara za opću njegu koje se jedine školuju pet godina. Potom valja napraviti plan za razdoblje od pet ili čak deset godina jer za medicinskim sestrama, koje u Hrvatskoj imaju plaću od četiri do sedam tisuća kuna, vape i Europa i svijet.

O svim ovim problemima resorno ministarstvo i Vlada dobro su obaviješteni, no malošto čine za sustav narodnog zdravlja koji je već dugo na aparatima. Pritom bi posebno trebali zaštititi medicinske sestre, koje su pri rođenju i umiranju čovjeka prvi, zadnji i najvažniji javnozdravstveni stup.