Oko hiljadu građana okupilo se u četvrtak predvečer na zagrebačkom Trgu maršala Tita, gdje je proslavljen Dan antifašističke borbe, ali i održan protest protiv moguće promjene imena toga trga.
- Tu smo da upozorimo na nastojanja da se izbriše sjećanje na dio hrvatske povijesti. Tu smo i da pokažemo da imamo što slaviti i da se imamo čime ponositi. A mnogi koji danas nisu s nama, nego su na odmoru, neka se sjete da su i godišnji odmor, kao i druga radna prava, tekovina antifašizma - rekao je glumac i aktivist Vili Matula koji je zajedno s Anetom Lalić iz SNV-a vodio skup pod nazivom ‘Trg je naš’.
Aneta Lalić je podsjetila da je partizanski pokret na čelu s Komunističkom partijom Jugoslavije i Josipom Brozom Titom vodio goloruki narod do pobjede u Drugom svjetskom ratu, kao i u izgradnju pravednog društva.
Okupljenima se obratila redateljica i profesorica na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti Snježana Banović.
- Vjerujem da svi znamo kako postoje crte s kojih se ne uzmiče. Ta je crta danas ovaj trg koji ime maršala Tita nosi 71 godinu i nosit će ga barem još deset puta toliko. Trg maršala Tita barometar je i bilo Zagreba po kojem se vidi koliko se grad sjeća svoje herojske prošlosti. Grad koji se srami partizanske prošlosti, osuđen je na zaborav i umiranje. Ovaj trg pripada i mladim glumcima, pripadnicima SKOJ-a, koje su ustaše pohapsili i ubili, kao i ličnostima kao što su Miroslav Krleža i Branko Gavella koji su u neposrednoj blizini formirali dvije značajne institucije, Leksikografski zavod i dramsko kazalište - rekla je Snježana Banović, koje je ukazala na potrebu gledanja u budućnost, a ne u neistinitu prošlost koju nude loši političari.
Aktivistkinja Marijana Bijelić podsjetila je da je antifašizam omogućio ženama osnovna politička prava, uključujući i pravo glasa, ali i da žena bude gospodarice svog tijela.
- Danas se radna i reproduktivna prava nastoje smanjiti i ukinuti, a žene su stiješnjene između tržišnog totalitarizma i kleronacionalnog patrijarhata. Ženama se nude slabo plaćeni poslovi, kuhinja ili da rađaju buduće radnike i vojnike, ali to neće proći. Antifašisti se zalažu za društvo u kojem slabi neće biti uklanjani, u kojem će lijekova biti za svu djecu, u kojem se neće maltretirati izbjeglice - rekla je ona i dodala da antifašizam, kako 1941. godine, tako ni danas, nema alternativu.
- Kao Siščanin sam ponosan što je antifašistička borba počela u mom gradu - poručio je historičar Hrvoje Klasić i zatim dodao da i Zagreb treba biti ponosan na one koji su bili u partizanskom pokretu.
- Rade Končar, Nada Dimić, Josip Kraš, Ivo Lola Ribar… nisu samo imena tvornica, to su imena hrvatskih narodnih heroja, kojima se društvo odužilo 1945. godine, nazivajući njihovim imenima ulice, tvornice, škole. To isto društvo ih je 1991. godine odlučilo kazniti - od heroja su preko noći postali zločinci. Mnogi su odgovorni za to, ali najodgovorniji je njihov partijski sudrug Franjo Tuđman koji to nije smio dopustiti, kao ni Janko Bobetko, niti Martin Špegelj. Nešto ipak povezuje njih i Nadu Dimić i Radu Končara. Svi su oni pripadali istom oslobodilačkom pokretu koji je organizirao i u pobjede vodio Josip Broz Tito - rekao je Klasić.
Za umjetnički dio programa zaslužne su bile Jovana Lukić, Ana Matković i LeZbor, kao i dvojac koji je odsvirao i otpjevao Ay Carmelu. Skup, koji su na inicijativu Saveza društava Josip Broz Tito organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista, Antifašistička liga i SNV uz stranke Radnička fronta, Nova ljevica, Nova Hrvatska i Zagreb je naš, skupilo se preko hiljadu ljudi. iako je bilo i policije, filoustaša, pa tako ni incidenata, nije bilo.
