Dva dana nakon što je 11. rujna održana debata između kandidata za predsjednicu ili predsjednika Sjedinjenih Država, Kamale Harris i Donalda Trumpa, potonji je izjavio da do izbora u studenom nema namjeru ponovno javno debatirati. Rekao je i da ankete "jasno pokazuju da je pobijedio drugaricu Kamalu Harris", a moderatore s televizije ABC optužio da su bili pristrani, da bi nekoliko dana kasnije uslijedio incident u blizini njegovog golf kluba na Floridi u kojemu su agenti FBI-ja uhapsili čovjeka koji je navodno na njega planirao atentat.
Unatoč Trumpovim tvrdnjama, debata koju je prije toga odradio nije za njega bila naročito uspješna, barem kada je u pitanju dojam koji je ostavio na birače. No, ona nije imala naročito velik utjecaj na ukupan rejting kandidata, a raniji izbori pokazuju i da Trump uvijek dobije više nego što mu daju ankete. Tako je anketa, koju su dan nakon debate proveli Reuters i agencija Ipsos, pokazala da Harris s 47 posto glasova vodi ispred Trumpa za pet postotnih poena, što je samo jedan poen više nego krajem kolovoza. Većina je složna da je Harris u samoj debati bila bolja. Tako je 52 posto ispitanih reklo da je ona "ostavila dojam većeg moralnog integriteta", dok je za Trumpa to reklo 29 posto ispitanih. Da se "dostojanstvenije" ponašala odgovorilo je 56 posto ispitanih. Njih 47 posto reklo je da se ona doima kao kandidatkinja koja bi ih "slušala i razumjela njihove brige", dok za Trumpa to misli samo 18 posto ispitanih. Drugim riječima, Harris je u debati uspješno ostavila dojam da je socijalno inteligentna osoba koja se zna pristojno ponašati, dok je Trump kod većine ostavio suprotan dojam.
Kritičari demokratskog establišmenta slažu se da je pozitivan dojam ujedno i sve što se o nastupu Harris uopće može reći. Štoviše, da je on u sadržajnom smislu, u najboljoj varijanti bio isprazan, a u najgoroj da je pomicanje stranke udesno sada "zabetonirano do te mjere da je samo pitanje dana kada će druga strana ponovno uzvratiti udarac". Tu formulaciju upotrijebio je novinar američkog Jacobina Branko Marcetic, inače i autor političke biografije Joea Bidena, kojega smo stoga upitali zašto smatra da su nejasnoća, nekonzistentnost i unutrašnje kontradikcije u izjavama Kamale Harris o problemima s kojima se zemlja suočava opasne. Marcetic smatra da to ukazuje na "rizik da će se ponoviti Bidenov mandat, s obzirom na to da je Harris dosad pokazala da nije voljna ili nije sposobna politike koje proklamira uvjerljivo zastupati u javnosti, dok je s druge strane davala signale da bi njezina administracija mogla ići u smjeru koji je više prijateljski nastrojen prema korporacijama".
- Joe Biden je također tradicionalni centrist koji je deklarativno zastupao široku domaću agendu, ali s vrlo upitnom posvećenošću toj agendi. U kampanji je davao kontradiktorne izjave i nije bio u stanju dobiti podršku javnosti za te politike. Na koncu se s lakoćom odrekao tih politika, a u zadnjoj fazi svog mandata više se bavio opravdavanjem ratova u koje je zemlju uvukao nego poboljšavanjem života svojih birača. Bojim se da bi se slično moglo dogoditi s Harris, što će onda rezultirati novom rundom masovnog razočaranja ljudi u politiku i otvoriti vrata nekom novom Trumpu - smatra Marcetic.
Iako joj ankete daju prednost, to bi, smatra naš sugovornik, ipak mogao biti problem za Harris jer većina birača govori i da želi drugačiju politiku od one koju je provodio Biden, no ona nije dala nikakve naznake da će tako biti. Dapače, kada se pogledaju njezine izjave koje se odnose na domaću politiku, na polju ekonomije one se svode na vrlo ograničene reformske mjere kao što su različite subvencije i porezne olakšice za obitelji u financijskim problemima, a širenje programa zdravstvenog osiguranja u debati nije ni spomenula. Govoreći o ekonomiji učestalo je koristila liberalne trope kao što su "snovi", "ambicije", "aspiracije" i "mali biznisi", a tim je diskursom branila i pravo na pobačaj, rekavši da se "država ne bi trebala miješati u slobodu" žena.
Branko Marcetic (Foto: Privatna arhiva)
Kada je u pitanju klimatska kriza pohvalila se da je kao potpredsjednica države sudjelovala u provođenju niza zelenih politika, ali i u dodjeljivanju novih licenci za fracking, okolišno izrazito destruktivnu metodu ekstrakcije nafte i plina mrvljenjem stijena. Na temi imigracije Trumpa je napadala zdesna, hvaleći se kako je bila za ideju "da se na granice stave tisuće dodatnih pograničnih policajaca". Podržala sam taj prijedlog "nekih od najkonzervativnijih ljudi u Kongresu", rekla je Harris, "no Trump ga je odbacio jer on nije lider koji rješava probleme". Nije reagirala na Trumpovu provalu da Haićani u Springfieldu jedu kućne ljubimce, što je i razumljivo, ali nije se usprotivila ni njegovoj ideji da naoružani agenti patroliraju gradskim kvartovima progoneći nedokumentirane imigrante. Pohvalila se i da je njezinu kandidaturu podržalo 200 republikanaca, među kojima su i suradnici bivšeg predsjednika Georgea W. Busha i njegovog potpredsjednika Dicka Cheneyja, dvojice notornih vanjskopolitičkih jastrebova.
Harris je u pitanjima vanjske politike Trumpu kontrirala upravo s pozicije jastreba, optužujući ga da je sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom "razmjenjivao ljubavna pisma", slično kao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a zamjerila mu je i što je pregovarao s talibanima. Moglo bi se reći da je svoju vanjsku politiku sama najbolje sažela u rečenici da će stvoriti "najsmrtonosniju oružanu silu na svijetu", koja podrazumijeva i nastavak podrške Ukrajini u ratu s Rusijom, za razliku od Trumpa koji je uvjeren da bi taj rat završio pregovorima.
Marcetic kaže da Harris i u vanjskoj politici "ne samo slijedi nego i učvršćuje Bidenov pristup, pružajući bezuvjetnu podršku genocidu u Gazi i protiveći se pregovorima oko Ukrajine u korist vojne pobjede nad Rusijom".
Harris i u vanjskoj politici ne samo slijedi već i učvršćuje Bidenov pristup, pružajući bezuvjetnu podršku genocidu u Gazi i protiveći se pregovorima oko Ukrajine u korist vojne pobjede nad Rusijom – kaže Branko Marcetic iz Jacobina
- Ali ona to radi na svoju štetu, jer većina ljudi, naročito u neodlučnim saveznim državama, podupire ideju pomaganja Izraelu samo pod određenim uvjetima, dok je oko ukrajinskog rata iscrpljena i preferira mirovni sporazum, bojeći se istovremeno da SAD ne bude još dublje uvučen u taj rat - govori Marcetic.
Harris je, naime, u vezi Gaze rekla tek da je potrebno uspostaviti primirje i osloboditi izraelske taoce, ali bez konkretnog prijedloga kako to učiniti. Tijekom predizbora u lipnju više od 700 tisuća birača podržalo je inicijativu kojom se od stranke tražilo da prestane financirati izraelski rat u Gazi, ako želi njihove glasove, pa se čini da su demokrati odustali od glasova palestinske i muslimanske zajednice, te se umjesto toga okrenuli onoj istočnoevropskoj, naročito poljskim Amerikancima kojima se Harris u debati direktno obratila, a kojih u ključnim državama Pennsylvaniji i Michigenu ima oko 700, odnosno 900 tisuća.
Ciljajući te birače, organizacija America's Future Majority Fund čak je za Harris proizvela bizaran promotivni spot u kojemu se, sa Staljinom u pozadini, kaže da su se američki predsjednici "oduvijek suprotstavljali ruskim komunističkim diktatorima", a "Kamala Harris to shvaća". S druge strane, proatlantistički think tank Evropsko vijeće za međunarodne odnose prognozira da će Harris kao predsjednica težiti odmicanju od statusa quo u Ukrajini i nekoj vrsti nagodbe, što bi bilo u skladu s njezinom uobičajenom nekonzistentnošću.
Naš sugovornik smatra pak da će Harris i u odnosu prema Evropi nastaviti Bidenovu politiku, što će "pozdraviti oni koji se boje da bi Trump mogao ugroziti ulogu SAD-a u NATO savezu, ali što ipak nije u interesu Evrope".
- Bidenovo odbijanje da spriječi invaziju na Ukrajinu pregovorima s Moskvom oko širenja NATO-a, a zatim i sprječavanje mirovnog sporazuma u prvim danima rata bili su katastrofalni za Evropu u smislu rastućih troškova života, deindustrijalizacije i političke nestabilnosti, da ne spominjemo opasno poremećene odnose s potencijalno osvetoljubivom Rusijom na njezinom pragu. Sve je to cijena koju isključivo plaća Evropa, a nimalo Sjedinjene Države - zaključuje Marcetic.
