Nešto više od dva tjedna nakon početka protesta kanadskih vozača kamiona zbog obaveze pokazivanja Covid-potvrda na graničnim prijelazima, odblokiran je most Ambassador u Windsoru u pokrajini Ontario. Vozači su s protestima započeli 22. siječnja blokadom prometnica i graničnih prijelaza, uključujući i onaj na Mostu Ambassador, najvažnijem i najprometnijem u Sjevernoj Americi. Njime se svakodnevno preveze oko 360 milijuna dolara vrijednih roba ili četvrtina ukupne trgovine između dvije zemlje.
Mediji navode da je jedna od organizatorica protesta Tamara Lich, donedavno visoko pozicionirana članica Stranke Maverick, dok je glasnogovornik "konvoja slobode" Benjamin Dichter, kandidat Konzervativne stranke poznat po islamofobnim izjavama
Protesti su se donekle smanjili nakon što su vozačima podijeljene globe i odšlepana vozila, a deseci njih završili u pritvoru. Gradonačelnik glavnoga grada Ottawe 6. veljače proglasio je izvanredno stanje, a tijekom vikenda sastao se s njihovim predstavnicima vozača kako bi ispregovarao da odblokiraju barem rezidencijalne kvartove, nakon čega je u gradu ostalo četiristotinjak najtvrdokornijih prosvjednika. Prema izvještajima s terena, obični građani pružali su prosvjednicima veći otpor od same resursima siromašne lokalne policije, organiziranjem protuprosvjeda i formiranjem živih zidova kojima su odvraćali kamione. Šef gradske policije podnio je ostavku zbog sukobljavanja s nadređenima i činjenice da nije smislio sveobuhvatan plan kojim bi se prekinula paraliza grada izazvana blokadom.
Premijer Justin Trudeau na koncu je u ponedjeljak proglasio izvanredno stanje u cijeloj zemlji, što je prvi put u posljednjih 50 godina da se neka kanadska vlada pozvala na zakon koji će joj privremeno omogućiti goleme ovlasti, uključujući i suspenziju građanskih prava, primjerice zabranu javnih okupljanja i ograničavanje pristupa određenim područjima.
Trudeau je naglasio da vlada time "ne ograničava slobodu govora i pravo ljudi na mirno okupljanje i zakonite proteste", a da bi se Zakon o izvanrednom stanju počeo primjenjivati morat će ga odobriti federalni parlament. Trudeau je tu odluku donio nakon što je policija u Alberti uhapsila 11 osoba kod kojih su pronađene zalihe oružja, uključujući i 13 pušaka dugih cijevi. No čak i u takvom kontekstu, ostaje za Trudeaua nezgodna činjenica da se on time upisao u povijest kao jedini premijer u pola stoljeća koji je aktivirao taj zakon, iako je u pitanju liberal koji je godinama gradio imidž prekaljenog borca za ljudska prava. Takav zakon prije njega iskoristio je samo njegov otac Pierre Elliott Trudeau; on je, pak, u listopadu 1970. godine postao jedini premijer koji je u mirnodopsko vrijeme aktivirao Zakon o ratnim mjerama, kako bi zaustavio separatistički pokret u pokrajini Québec. Zakon o ratnim mjerama 1988. godine zamijenjen je upravo Zakonom o izvanrednom stanju, na koji se sada pozvao Trudeauov sin Justin, naglasivši, međutim, da to ne znači da će na prosvjednike biti poslani pripadnici vojske.
S druge strane, Trudeau za svoje poteze ima podršku javnosti, koja prema svim anketama većinski ne podupire proteste sa značajnim prisustvom ekstremne desnice i u kojima su stotine građana prijavile raznorazna maltretiranja od strane prosvjednika.
Štoviše, prema podacima koje je iznio Ministar transporta, više od 80 posto vozača kamiona cijepilo se protiv Covida-19, što je u skladu s ostatkom kanadske populacije koja ima jednu od najvećih stopa procijepljenosti u svijetu uopće.
Istraživanja su pokazala da su velik obol donacijama, koje su se skupljale preko crowdfunding platformi, dali državljani SAD-a. Jedna od platformi, GiveSendGo, američka je kompanija s poviješću suradnje s kampanjama za ekstremno desne ciljeve
Prema anketi koju je 8. veljače provela agencija Léger "konvoju slobode" protivilo se 62 posto ispitanih, a 65 posto njih smatralo je da prosvjednici "predstavljaju manjinu Kanađana koji misle samo na sebe". No u otprilike podjednakim omjerima smatrali su da je vlada odgovorna za proteste – 44 posto se s tom tvrdnjom slagalo, a 45 posto nije.
Također, redovito nacionalno istraživanje Covid-19 Monitor pokazalo je i da 75 posto ispitanih podržava mjeru obaveze pokazivanja Covid-potvrde u zatvorenim prostorima, a njih čak 70 posto u nekoj mjeri i obavezno cijepljenje. Istraživanje agencije Maru Public Opinion donijelo je još frapantnije brojke prema kojima više od 60 posto ispitanih smatra da bi necijepljeni sami trebali snositi trošak hospitalizacije zbog Covida-19, a čak 37 posto i da bi takvim pacijentima u potpunosti trebalo zabraniti pristup bolnicama. Za 33 posto ispitanih prihvatljiva je mjera da se necijepljenim vozačima ne produži vozačka dozvola, a za njih 27 posto i ona kratkotrajne zatvorske kazne zbog ugrožavanja zdravstvenog sustava.
Protesti vozača kamiona, drugim riječima, doveli su do duboke, za kanadske standarde rijetko viđene polarizacije društva koja bi, tvrde neki tamošnji analitičari, mogla ostaviti i trajniji procjep u političkoj kulturi koju karakteriziraju široka prihvaćenost liberalnih vrijednosti i konsenzus oko većine spornih pitanja kao što su cijepljenje, pobačaj i imigracija.
Političke posljedice spora oko cijepljenja već su dovele i do određenih stranačkih potresa kada je predsjednik opozicijske Konzervativne stranke Erin O'Toole smijenjen s te funkcije. Nezadovoljstvo O'Tooleom u stranci je bilo prisutno otkad su konzervativci u rujnu prošle godine po drugi put izgubili od Trudeauovih Liberala. Nastavilo se i u sljedećim mjesecima zbog njegovog, kako su smatrali, premlakog protivljenja vladinim prijedlozima o uvođenju poreza na emisije ugljičnog dioksida i restrikcijama za posjedovanje automatskog oružja. O'Toolea se smatralo jednim od najumjerenijih članova stranke, koji se pritom i javno distancirao od ekstremne desnice, a presudilo mu je to što nije dovoljno eksplicitno podržao proteste kamiondžija. Na funkciju je privremeno postavljena njegova zamjenica Candice Bergen, koja je to učinila. Bergen je protivnica prava na pobačaj koja je u siječnju prošle godine, baš u vrijeme kada su pristaše Donalda Trumpa upale u zgradu Kongresa u Washingtonu, fotografirana s kapom na kojoj je napisan Trumpov slogan "Make America Great Again". Desno-populistička Narodna stranka od izbora u rujnu prošle godine, kada je dobila 4,9 posto glasova, povećala je do kraja siječnja svoju podršku na čak 13 posto, a 24. siječnja stranka je organizirala protest podrške "konvoju slobode" u Waterloou, na kojemu je govorio šef stranke Maxime Bernier.
Barber, Dichter i Lich na presici "konvoja slobode" (Foto: Screenshot YouTube)
Prema nekim procjenama, ovi događaji pokazuju da se u kanadskoj politici, u koju ekstremna desnica dosad nije uspijevala učiniti značajan prodor, možda događaju trajne promjene u tom smislu, naročito kada su u pitanju naznake da bi konzervativci mogli početi apsorbirati ekstremno desne ideje, što dosad nije bio slučaj.
Stephanie Carvin, bivša vladina analitičarka za nacionalnu sigurnost a sada profesorica na Sveučilištu Carleton u Ottawi, izjavila je da je "najveća zabluda oko ovih protesta mišljenje da su se ekstremisti infiltrirali u pokret" jer je to ustvari "od početka ekstremistički pokret koji je sada dobio pozornost mejnstrima".
Mediji navode i da je jedna od organizatorica protesta Tamara Lich, donedavno visoko pozicionirana članica Stranke Maverick koja se zalaže za odcjepljenje zapadnih kanadskih pokrajina. Glasnogovornik "konvoja slobode" je Benjamin Dichter, bivši kandidat Konzervativne stranke za parlament, poznat po islamofobnim izjavama. Među viđenijim govornicima na protestima bili su i standardni pristaše teorija zavjere, uključujući i američki QAnon, s uobičajenim narativima o planovima globalne financijske elite za uništenje "anglo-saksonske rase" i pozivima na strijeljanje liječnika koji cijepe djecu, uz također uobičajenu konfederacijsku i nacističku ikonografiju.
No američki utjecaj u kanadskom "konvoju slobode" značajno premašuje prisustvo trumpofila u tim prosvjedima, štoviše, novinarska istraživanja pokazala su da su pozamašan obol donacijama, koje su se za proteste skupljale preko crowdfunding platformi, dali upravo američki državljani. Jedna od tih platformi, GiveSendGo, američka je kompanija kršćanske provenijencije s poviješću suradnje s kampanjama za ekstremno desne ciljeve.
Organizatori protesta prvo su kao platformu za prikupljanje donacija odabrali drugu kompaniju, također američki GoFundMe, na kojoj je prikupljeno 10 milijuna dolara od 112 tisuća donacija. Američki CBC News pročešljao je oko 6.600 komentara donatora i zaključio da su njih oko 600 državljani drugih država, uglavnom SAD-a. Pritom treba uzeti u obzir da donatori prilikom uplate najčešće ne otkrivaju identitet, naročito kada uplaćuju velike svote, pa se može pretpostaviti da je njihov broj i znatno veći.
Poruke "konvoja slobode" (Foto: Wikimedia Commons)
GoFundMe je nakon pritisaka zbog kršenja uvjeta poslovanja, koji ne dozvoljavaju financiranje nasilnih pokreta i aktivnosti, ugasio kampanju za "konvoj slobode", nakon čega je prikupljanje prebačeno na deklarirano kršćansku platformu GiveSendGo.
Ta platforma, na kojoj je za proteste vozača kamiona prikupljeno nešto više od osam milijuna dolara, odranije je poznata kao mjesto za doniranje ekstremno desnih aktivnosti, između ostalog i za sudske troškove vođe američke neonacističke organizacije Proud Boys Henryja Tarrija. On je u Washingtonu uhapšen za vrijeme upada u zgradu Kongresa jer je u ruksaku nosio municiju za vatreno oružje.
Iako i GiveSendGo ima uvjete poslovanja prema kojima se platforma ne smije koristiti za promoviranje nasilja i mržnje, u lanjskom istraživanju novinari Washington Posta ustanovili su i da se tamo prikupljao novac za putne, medicinske i pravne troškove najmanje osam članova Proud Boysa u vrijeme upada u Capitol. Na platformi se skupljao novac i za promoviranje teorije o krađi izbora koje je Donald Trump izgubio, kao i za kampanje povezane s policajcem Derekom Chauvinom koji je nogom ugušio Afroamerikanca Georgea Floyda.
Zbog sumnje u "strano uplitanje", donji je dom kanadskog parlamenta počeo razmatrati ulogu spomenutih crowdfunding platformi u financiranju "konvoja slobode". Dužnosnici državnog tijela Centar za analizu financijskih transakcija i izvještaja Kanade (FINTRAC) objasnili su da, čak i kada su na web stranici kampanje donatori anonimni, podaci o njima dostupni su bankama i kompanijama koje provode transakcije, a one su pak dužne vlastima te podatke dostaviti ukoliko ih one zatraže. Vlada je predložila da se opseg istrage proširi na sudjelovanje kompanija u podržavanju "ideološki motiviranog nasilnog ekstremizama", a dodatne sumnje pobudila je i činjenica da su se "konvoji slobode" istovremeno pokušali organizirati i u Francuskoj, Australiji i na Novom Zelandu.
O izvjesnom uplivu američke desnice svjedoči i činjenica da su državni odvjetnici iz pet američkih saveznih država najavili pokretanje istraga protiv kompanije GoFundMe zbog toga što je obustavila prikupljanje novca za "konvoj slobode" i najavila da će novac vratiti donatorima. Kompaniju terete za prijevaru, a najavljena je i tužba Federalnoj komisiji za trgovinu. Svi su spomenuti državni odvjetnici članovi Republikanske stranke koji su ranije podnosili tužbe protiv vlade zbog epidemioloških mjera.
