Proteklog vikenda u nizu članica Evropske unije održani su protesti protiv uvođenja restriktivnijih epidemioloških mjera, nakon što je u svim tim zemljama zabilježen eksplozivan rast broja oboljelih i umrlih, a njihovi bolnički sustavi dovedeni u stanje neodržive prenapregnutosti.
Evropska unija time je, osim javnozdravstveno, postala i politički najvolatilnija regija svijeta u trenutnoj fazi pandemije koronavirusa, a prema tvrdnjama prosvjednika i glavno poprište eksperimentiranja s novim oblicima državne kontrole i represije, zbog čega je poziv za "slobodom" postao moto svih protesta. No kao što je i sama Evropska unija zbir različitih društava i država koje nemaju gotovo nikakvu zajedničku politiku, pa tako ni onu epidemiološku, tako su i okolnosti u kojima su protesti održani različiti, s manje ili više naglašenim antisistemskim elementom. Isto tako, iako su prosvjedne skupine donekle ideološki heterogene, njihova organizacijska i logistička pozadina, kao i poruke preuzete iz lijevo-liberalnih narativa sugeriraju da se u najvećem dijelu radi o protestima desnice koji nisu motivirani vrijednostima javnog zdravlja, solidarnosti i empatije spram slabijih slojeva društva, prije svega starima i bolesnima.
Istraživanje je pokazalo da je u regijama s najvećom incidencijom zaraze i otpora epidemiološkim mjerama najveći i udio birača koji su glasali za ekstremno desnu Alternativu za Njemačku
Dapače, slogani o "tjelesnoj autonomiji" i osobnim slobodama odjekivali su evropskim ulicama baš u vrijeme kada je Svjetska zdravstvena organizacija objavila upozorenje da bi u Evropi, ukoliko se trend nastavi, do ožujka od Covida-19 moglo umrijeti još 700 tisuća ljudi. Kao manifestacija konstantno spominjanog "fašizma" nije prepoznata ni činjenica da su u vrijeme prosvjeda iza žicom opasane vanjske granice EU-a uslijed smrzavanja umirale izbjeglice. Umjesto toga, neki prosvjednici tu istu državu kojoj zamjeraju autoritarnost pozivali su da na granice pošalje vojsku.
Najekstremniji evropski primjer trenutno je Austrija, prva država koja je ne samo uvela treći po redu lockdown, nego i prva koja će, od 1. veljače, uvesti obavezno cijepljenje. To se tumači kao presedan za ostatak Evrope, a trenutno se o tome ozbiljno raspravlja i u Njemačkoj.
U Austriji su se u posljednjih nekoliko tjedana utrostručile prosječne dnevne brojke umrlih, a sa 66 posto to je i država s najmanjom stopom procijepljenosti u zapadnoj Evropi.
Na protestima u Beču sudjelovalo je oko 35 tisuća ljudi, a zabilježena su i hapšenja zbog kršenja epidemioloških mjera i upotrebe nacističkih simbola. Na proteste je pozvala ekstremno desna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), inače treća najjača u parlamentu, a do korupcijske Afere Ibiza u proljeće 2019. i članica vladajuće koalicije.
Uoči protesta, vođa FPÖ-a Herbert Kickl javio se video pozivom iz samoizolacije zbog infekcije koronavirusom i svojim pristašama poručio da je Austrija od toga dana "diktatura" i da je "totalitarna" jer "misli da može donositi odluke u ime pojedinaca", pa su i prosvjednici odgovorili u istom stilu, neki od njih okićeni i Davidovom zvijezdom. FPÖ je stranka koju su sredinom 1950-ih osnovali bivši nacisti i slobodnotržišni liberali, a sada su joj okosnica politike protivljenje imigraciji i islamofobija. Istaknutu ulogu u bečkim protestima imala je i regionalna stranka MFG, koja je osnovana u veljači ove godine i koja je na izborima potkraj rujna ušla u regionalni parlament Gornje Austrije isključivo s antivakserskim "programom". Proteste je podržao i ekstremno desni Identitetski pokret Austrije s neonacističkim vezama. Protiv uvođenja lockdowna u Austriji održao se i protest pred austrijskom ambasadom u Parizu, a njega je organizirao Florian Phillipot, bivši europarlamentarac i bivši član francuske ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen.
Predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl (Foto: Expa/PIXSELL)
U Nizozemskoj, gdje je također uveden "parcijalni" lockdown, u dvodnevnim nasilnim protestima sudjelovalo je oko 40 tisuća ljudi, a najkaotičnije bilo je u Rotterdamu, gdje su prosvjednici razbijali aute, palili kontejnere i bacali predmete na policajce koji su odgovorili suzavcem i vodenim topovima. Bilo je i ozlijeđenih policajaca i nekoliko desetaka uhapšenih, a razlog za proteste je zabrana ulaženja u ugostiteljske i neke druge objekte bez potvrde o cijepljenju, dok se negativan test više neće priznavati kao propusnica. To su bili drugi nasilni protesti u Nizozemskoj protiv uvođenja epidemioloških mjera, nakon trodnevnih nereda u siječnju kada su vođe ekstremno desne Stranke slobode i Foruma za demokraciju ne samo poticali nerede, nego za njih i optužili imigrante.
Nizozemska ima jednu od najvećih stopa procijepljenosti uopće, čak 85 posto, dok je u Belgiji situacija netipična jer ta zemlja također ima visoku stopu od 75 posto, no ona u Bruxellesu iznosi samo 57 posto.
Tijekom proteklog vikenda protesti protiv epidemioloških mjera održani su i u Italiji, Danskoj, Hrvatskoj, Sjevernoj Irskoj i Švicarskoj. Posljednja spomenuta država uskoro će biti jedina na tlu Evrope u kojoj će se o uvođenju novih mjera glasati na referendumu, dok su se praktički sve članice EU-a odlučile za upravljanje krizom koje ne podrazumijeva nikakav uobičajeni demokratski legitimitet, primjerice parlamentarni. Protesti su održani i u francuskom prekomorskom teritoriju Gvadalupeu smještenom u Karibima. Tamo je francuska vlada, po mnogo čemu policijski najrepresivniji režim u Evropi, odaslala dodatnih 50 pripadnika elitne interventne jedinice GIGN, uz već raspoređenih 2.200.
Na protestu koji je u rujnu održan pred građevinskim sindikatom u Melbourneu jedan od govornika prosvjednike je, u afirmativnim tonu, usporedio s ustašama
O povezanosti antivakserskog pokreta i ekstremne desnice pisao je nedavno i njemački Der Spiegel, pozivajući se na istraživanje Istraživačkog instituta za društvenu koheziju iz Münchena, koje se bavilo odnosom širenja virusa i glasanja na izborima. Istraživanje je pokazalo da je u regijama s najvećom incidencijom zaraze i otpora epidemiološkim mjerama najveći i udio birača koji su glasali za ekstremno desnu Alternativu za Njemačku (AfD). Tako su najveće stope zaraze zabilježene u Saskoj i Tiringiji, a u obje države AfD redovito dobiva više od 20 posto glasova. Ne postoji, zaključili su istraživači, "nijedna druga stranka u njemačkom parlamentu čiji izborni rezultati tako snažno i sistematično koreliraju sa stopom infekcije koronavirusom". Anketa koju je provela agencija Forsa pokazala je da je čak 50 posto svih necijepljenih birača koji su glasali na izborima u rujnu podržalo upravo AfD. Dodatnih 15 posto glasalo je za Die Basis, političko krilo antivakserskog pokreta Querdenker, mješavine teoretičara urote i pristaša ezoterije čiji su se članovi prvi dosjetili necijepljene simbolizirati Davidovom zvijezdom, unatoč antisemitskim sloganima na protestima.
Prošlog vikenda oko tri tisuće ljudi prosvjedovalo je i u Rimu, a još veći protesti održani su sredinom listopada, kada je uvedena obaveza posjedovanja potvrde o cijepljenju ili negativnog testa za odlazak na posao. Skupine muškaraca koji su salutirali fašističkim pozdravom tom su prilikom razbijale prostorije konfederacije sindikata CGIL i pokušale provaliti u hitni prijem jedne bolnice, a među uhapšenima bili su i vođe neofašističke stranke Forza Nuova. Za razliku od većine stanovništva, kojih se cijepilo 80 posto, propusnicama su se usprotivili i političari ostalih stranaka desnice, poput Lige i Braće Italije te populističkog Pokreta pet zvijezda, no zanimljivo je da je Italija još 2018. proglašena "antivakserskom prijestolnicom Evrope" kada je vođa Lige Matteo Salvini, tada ministar unutarnjih poslova, u predizbornoj kampanji govorio protiv cijepljenja.
Za razliku od drugih evropskih zemalja, u Italiji proteste podržavaju i neke manje ljevičarske organizacije, primjerice anarho-sindikat USI iz Genove, čiji je član Sandro Bruzzese rekao portalu Politico da je zelena propusnica alat za privatizaciju zdravstvenog sustava s obzirom na to da radnici koji se ne žele cijepiti testove moraju plaćati iz svog džepa. Politico je razgovarao i s jednim dugogodišnjim aktivistom iz Trsta koji je izašao iz militantno lijevog sindikata Confederazione Cobas zbog, kako je rekao, nedovoljnog protivljenja opasnostima digitalnog nadzora koji omogućuju Covid-propusnice.
S druge strane, u Italiji postoje i ljevičarske organizacije koje ne samo da ne podržavaju, nego se i otvoreno suprotstavljaju protestima koje organizira desnica, primjerice Nacionalna asocijacija talijanskih partizana (ANPI), jedna od najdugovječnijih antifašističkih organizacija u Evropi. Carlo Gianuzzi, predsjednik ogranka ANPI-ja iz Brescije u listopadu je Foreign Policyju rekao da su scene viđene u tadašnjim protestima "nalikovale upadu u Capitol Hill" u siječnju ove godine i "evocirale identične slike od prije točno jednog stoljeća, kada su Mussolinijevi crnokošuljaši gradili atmosferu koja je dovela do Marša na Rim i preuzimanja vlasti u Italiji".
Izvan Evrope, najmasovniji protesti s dominantnim ekstremno desnim elementom održani su u australskoj državi Victoria, nakon što je tamošnji parlament izglasao zakon kojim se vladi daje pravo da neograničeno dugo drži na snazi izvanredno stanje. Tisuće ljudi marširale su ulicama Melbournea, noseći sa sobom vješala i omče i oponašajući egzekuciju premijera Victorije Dana Andrewsa, a preko dvjesto ljudi je uhapšeno i deset policajaca ozlijeđeno. Među viđenijim prosvjednicima bio je niz figura povezanih s tamošnjim neonacističkih pokretom, a na protestu koji je u rujnu održan pred građevinskim sindikatom u Melbourneu jedan od govornika prosvjednike je, u afirmativnim tonu, usporedio s ustašama.
U Australiji se dosad cijepilo oko 70 posto stanovništva, a od početka pandemije ta je zemlja imala mjere toliko restriktivne da je nazivana "tvrđavom Australijom". U samom Melbourneu ukupno se nakupilo više od 200 dana lockdowna, a najnoviji zakon Victorije kritizirali su praktički svi pravni stručnjaci.
Unatoč tome, na protestima koji su se dogodili prošlog vikenda održane su i protudemonstracije u organizaciji Kampanje protiv rasizma i fašizma, u kojima je sudjelovalo nekoliko stotina ljudi. Jedan od organizatora, Nahui Jimenez iz stranke Viktorijanski socijalisti, rekao je da je cilj njihovog protesta izraziti solidarnost sa zdravstvenim radnicima, ali i da je "neprijateljstvo prema cjepivima i drugim zdravstvenim mjerama postalo alat kojim se služi ekstremna desnica diljem svijeta", zbog čega "neće dozvoliti fašističkim grupama da okupiraju ulice bez otpora".
