Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Novi broj mjesečnog priloga Nada

U Novostima na osam stranica dvaput mjesečno izlazi prilog Nada - društveni magazin Srpskog demokratskog foruma, koji u novom broju donosi veliki intervju s Tanjom Jurin, profesoricom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i seksualnom terapeutkinjom, novu kolumnu Marije Andrijašević, te niz zanimljivih tema i rubrika

 

Posebna projekcija

Protiv dvoje aktivista pokrenut je prekršajni postupak jer su na zgradu u kojoj je izraelsko veleposlanstvo u Zagrebu projicirali svjetlosni natpis "Free Palestine" i "instalirali prijenosni agregat koji je svojim radom stvarao buku". Projekcije na drugim lokacijama nisu tretirane kao prekršaj. Aktivisti i njihovi odvjetnici nemaju dvojbi da se radi o zadiranju u pravo na slobodu izražavanja i pokušaju zastrašivanja. Piše Tamara Opačić

 

Sfera linča

Državni vrh i gotovo kompletna politička scena šute ili zamuckuju na pretvaranje postojanja jednih novina u presudni moment za opstanak vlasti u sadašnjoj konstelaciji. A sljedećih mjeseci svjedočit ćemo još žešćim i još učestalijim difamacijama na račun redakcije Novosti, jer Penavino filoustaško društvance nema više ništa čime bi moglo davati znakove razlikovanja u odnosu na Plenkovićev HDZ. Piše Ivica Đikić

 

Genocid nad trima narodima

Otvaranje logora u Jadovnom dan nakon osnutka NDH jasno je dalo do znanja da u toj državi neće biti mjesta za Srbe, Židove i Rome, rekao je Veljko Kajtazi, dok je Milorad Pupovac podsjetio na zakonske akte NDH na osnovu kojih je provođen genocid. Piše Paulina Arbutina

 

OHR neće nikamo

Sve spekulacije oko potencijalnog odlaska Ureda visokog predstavnika iz BiH, kao i o smanjenju ovlasti ovog međunarodnog kontrolora i garanta sprovedbe Dejtonskog sporazuma, pale su u vodu nakon sastanka Vijeća za implementaciju mira u Sarajevu prošloga tjedna. Piše Eldin Hadžović

 

Zakopani izbori, iskopan litij

S deset godina zakašnjenja Rio Tinto je objavio "Nacrt studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Jadar". Za jedne on donosi milijarde dolara, za druge sigurnu propast. Razumijevanje za njega imaju i srpska i europska politika, a pogoduje im i to što nema izbora. Piše Zoran Daskalović

 

Svi igraju, Balkanci ispadaju

Dok navijači repke tonu u kolektivnu amneziju koja će potrajati do sljedećeg velikog turnira, mi donosimo društveno-politički pregled grupne faze Eura 2024 – Joško Jeličić protiv nezadrtih Hrvata, njemačka javna televizija protiv rasista, Kylian Mbappé protiv ekstremista, balkanski navijači protiv balkanskih navijača. Piše Boris Postnikov

 

Kovač svoje sreće

Kad sam izučio kovački zanat, nije bilo domaćinstva koje nije trebalo kakvu uslugu. Posla je bilo preko glave, a nas kovača još i više, kaže Nikola Grudić, vremešni majstor iz pustog Kolarića na Kordunu. Piše Vladimir Jurišić

 

Intervju, Franjo Habulin: Fašizam je ponovo ustao

"Antifašizam je marginaliziran. Dan antifašističke borbe, državni praznik, obilježava se tako da ga se službeno protokolarno odradi, do sljedeće godine. Dođemo u Brezovicu, polože se vijenci, održe se govori i obavili smo posao. Takav odnos prema antifašizmu nije prihvatljiv", kaže predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista. Intervju vodila Paulina Arbutina

 

Zajedno protiv fašizma

Predsjednik Milanović u Brezovici je rekao da su se protiv fašizma zajedno borili Hrvati i Srbi, koje povijesno nije spajala vjekovna mržnja, nego suradnja i šanse koje su propuštene. Zoran Pusić u Zagrebu je pozvao Gradsku skupštinu da Trgu RH vrate ime maršala Tita. Piše Nenad Jovanović

 

Intervju, Marko Stričević: Utjecaj Rusije na Broza ne može se precijeniti

"Pretpostavljam da je sama činjenica da je revoluciju vidio svojim očima Titu davala na kredibilitetu kod ljudi. On svoju ulogu u njoj redovito umanjuje. Tada se oporavlja od ranjavanja. Omski povjesničari rado bi dokazali da je Tito sudjelovao u bitkama za Omsk u ruskom građanskom ratu protiv Čehoslovačke legije. No, Tito to vrlo nejasno priča", kaže autor knjige "Tito u Rusiji – Sibirska odiseja: 1915. – 1920." i vrstan poznavatelj današnje Rusije. Intervju vodio Tihomir Ponoš

 

Fakti i migranti

Globalizacija, ratovi, ekonomska prekarnost i klimatske promjene glavni su uzroci migracija. Oni su se intenzivirali u odnosu na 2022. jer su u međuvremenu izbili ratovi u Ukrajini i Gazi. Danas je u svijetu 281 milijun migranata, 128 milijuna više nego 1990. godine. Piše Tena Erceg

 

"Romantični kolonijalizam" u Peruu

Putopis Marina Prvana od Lime preko Cusca do Machu Picchua: I Peruanci su, kao i brojni drugi narodi, oboljeli od turizma. A kako to već ide, on je sa sobom donio i više cijene. Inače, lokalci sasma opušteno poslužuju epitet "kolonijalno" uz brojne imenice. Recimo, Lima je "kolonijalni grad" koji je osnovao konkvistador Pizarro, a danas svjetski gastronomski centar u kojem se, naravno, serviraju i "kolonijalna jela"

 

Intervju, Richard Seymour: Buržoaska ideologija je nihilistička

"Kapitalizam znači akumulaciju, znači rast. Ako gledate mehanicistički materijalizam koji dominira, on snažno govori o tome da kapitalizam nije briga kako će se rast odvijati. On gradi i maksimira mašine koje će proizvoditi inteligenciju. Radi se o kompetitivnosti, borbi protiv svih živih bića", kaže britanski marksist, gost 17. Subversive Festivala. Intervju vodio Srećko Pulig

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Tomi i Sirmion

Evo, kaže klasički filolog Rafael Fontan Barreiro, došli smo Katulu, a doveli smo i Ovidija u Katulov zavičaj. U deset svi moramo na brod za Sirmion, ja sam, prije toga, preko sat vremena u sobi halapljivo gutao knjigu po kojoj se pročuo Esteban Bérchez Castaño

 

Uglazbljeni Nazor

Od Berse i Hatzea, preko Papandopula i Gotovca, pa do Danona i Devčića, Vladimir Nazor možda nije najuglazbljeniji hrvatski pjesnik, ali svakako jest onaj koji je oko svojih versa okupio najveći broj najvećih kompozitora. Piše Siniša Vuković

 

Kultura futura

Realizirana u povodu 80. obljetnice Prvoga kongresa kulturnih radnika Hrvatske, izložba "Umjetnost u prkos ratu" svjedoči o zavidnoj razini umjetničkih kriterija u originalnom postavu likovnjačke izložbe u Topuskom, ne gubeći pritom političku poantu iz vida. Piše Branimira Lazarin

 

Intervju, Jeffrey Perkins: Yoko Ono je bila moj sensei za japansku kulturu

"U New Yorku se događalo štošta kada sam došao tamo šezdesetih. The Velvet Underground su nastupali u sklopu Warholova događanja "The Exploding Plastic Inevitable", upoznao sam Georgea Maciunasa, periferno bio dijelom stvaranja Fluxusa i bio kamerman na filmu Yoko Ono", kaže neoavangardni umjetnik i filmski redatelj. Intervju vodila An. Fazekaš

 

Pohvala raznolikosti

Recentna televizijska produkcija istražuje potencijale autsajderskih i marginaliziranih pozicija. Piše Jelena Svilar

 

B kao Balkan i H kao hustle

Dok se u Frenkieja propalestinski stihovi izmjenjuju s osudom "rodne ideologije", Jala Brat i Buba Corelli rap vide kao sredstvo ostvarivanja kapitalističkog sna. Kao i u većini njegovih globalnih gubitnika, BiH i Balkanom dominira glazba koja bez subverzije reproducira obrasce kapitalizma. Piše Karlo Rafaneli

 

TV rašetanje Borisa Rašete: San o Dioru

U kinematografiji opsjednutoj kultom mladosti dirljiva priča o sredovječnoj ratnoj udovici, čistačici koja sanja svoj san – odlazak u Pariz i kupnju Diorove haljine vrijedne kao njena godišnja plaća – rijedak je izuzetak, pa je šarmantni film "Gospođa Harris ide u Pariz" utoliko zanimljiviji