Ustavni sud u ponedjeljak će održati stručni sastanak sudaca i nakon toga sjednicu suda s točkom dnevnog reda "Nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora u povodu izjave Predsjednika Republike Hrvatske g. Zorana Milanovića da će se kandidirati na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor raspisanih odlukom Predsjednika Republike Hrvatske od 15. ožujka 2024.", objavio je u priopćenju Ustavni sud.
Ovakva najava Ustavnog suda dolazi u trenutku nakon što je Zoran Milanović prihvatio biti nositelj SDP-ove liste u 1. izbornoj jedinici za Grad Zagreb za parlamentarne izbore koje je osobno raspisao za 17. travnja, odnosno za točno 33 dana. Zbog njegove kandidature za ponovnu premijersku poziciju, ali još uvijek iz udobne fotelje predsjednika države, glavna vijest je postalo iščekivanje odluke Ustavnog suda. Tim su povodom proteklih dana žestoko reagirali i zamalo svi relevantni ustavnopravni stručnjaci u zemlji, koji su gotovo unisoni u stavu da ovime Milanović krši ustavni poredak. Ovakav slučaj, otkako je promijenjen Ustav 2000. godine, nije se dogodio.
Za to vrijeme SDP je u ekstazi. Dugo je u stranci nije bilo, dugo su kopnjeli, lađe su im zamalo otplovile u Crno more, da bi zatim izvukli asa ispod pramca, u liku svog bivšeg člana i aktualnog predsjednika države Zorana Milanovića. Pojavio se danas prijepodne za govornicom na sjednici Glavnog odbora SDP-a za na zagrebačkom Iblerovom trgu, poslovično blagoglagoljiv, slikovit i odrješit, s doskočicama i spremnim knjiškim aluzijama, na trenutke i srdit, beskompromisan kao i inače u žestokoj kritici vlade Andreja Plenkovića, odnosno AP-a, kako je imenovao premijera.
"Ovo je borba za vladu nacionalnog spasa. Izbori se ne smiju izgubiti...", poručio je sa SDP-ove govornice. U najvažnijem, kazao je i sljedeće: "Slučaj instaliranja jednog probisvijeta (Ivan Turudić, op. a.) na čelo glavnog državnog hapsitelja u meni je probudio i prkos i tugu i bijes i velike instinkte i čovjeka i divlje mačke." Istaknuo je i da "nas Ustav obavezuje uvijek, ali obavezuje nas i volja ljudi". "Ovo što se dogodilo od nove godine naovamo nije mrcvarenje, to je nešto drugo. To je duboko cinično, bezobrazno i drsko pravljenje budale od nacije. Nijedan dobronamjerni signal ili upozorenje nije upalio, Hrvatska je otplovila kao neka skela... Ovo je sedam i pol godina katastrofalne vlasti koja poprima elemente grčke tragedije. Slijedi katarza. Zaustavit ćemo hrvatsku tragediju", objavio je Milanović, uz frenetične aplauze okupljenih esdepeovaca.
Je li Milanović trebao prvo dati ostavku na mjesto predsjednika Republike i tek se onda kandidirati za premijersku funkciju? Podsjetimo, netom nakon objave njegove kandidature, profesorica na Katedri za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta Sanja Barić rekla je da Milanović ne bi smio izaći na izbore dok je na mjestu predsjednika, no da ne postoji nikakva procedura oko toga jer "nikada nikome nije palo na pamet tako nešto nečuveno napraviti"."U ovom trenutku jedino mu Ustavni sud treba reći da se ne može kandidirati na izborima dok obnaša ovu funkciju", istaknula je Sanja Barić. U odgovoru na pitanje postoji li konkretna zabrana postupka koji je izveo predsjednik Milanović, Barić je kazala: "Ne postoji. Ne mogu sve situacije pisati. To je kao da govorite da sunce izlazi na istoku i zalazi na zapadu, ne mora se zapisati u Ustavu da bi bilo istina. Nevjerojatno je kakve laži prodaju da ovdje imamo rupu i da to mora izrijekom pisati kad znamo ulogu državnog poglavara." Predsjednika smo 2000. ograničili i njegova uloga postala je jasna, istaknula je, više nema veze s parlamentarnim izborima.
Premda Ustav doslovno ne opisuje navedenu Milanovićevu "obratnicu", članak 96. jasno propisuje da predsjednik Republike "ne može obavljati niti jednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost". Zbog toga je Milanović onomad za prvu predsjedničku kandidaturu morao podnijeti ostavku na sve stranačke dužnosti u SDP-u. Zadržimo li se i dalje na slovu Ustava, zanimljivo je za primijetiti i da je Milanović svoju odluku obznanio dan nakon raspuštanja Sabora – da je Sabor zasjedao, navedeno zakonodavno tijelo moglo je pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika države. Ovako Milanoviću samo Ustavni sud može presuditi. Po članku 105. Ustava, o odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom svih sudaca, a ako utvrdi da je odgovoran za povredu Ustava, predsjedniku Republike dužnost prestaje po sili Ustava.
Ustavne članke u svom obraćanju javnosti zanemarili su viđeniji članovi SDP-a. Tako je članica stranke Sabina Glasovac, vjerojatno u euforiji, izjavila da Milanović svojim potezom nije napravio ništa što bi narušilo Ustav. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin je bio ponešto pronicljiviji, poručivši da je SDP uvijek bio stranka Ustava i zakona te je pozvao Ustavni sud da što prije donese odluku, zapitavši se: "Je li ono što niti jednim člankom, niti jednim stavkom, niti jednim paragrafom Ustava ili zakona nije zabranjeno, je li to dopušteno? Samo to tražimo od njih. Je li ono što nije zabranjeno dopušteno? Tražimo da to kažu." Dometnuo je da će odluku Ustavnog suda, kakva god bila, poštovati.
Da je predsjednik Milanović teško prekršio Ustav drži i umirovljeni profesor Branko Smerdel koji je, između ostalog, bio član radne skupine koja je pisala Ustav na prijelazu iz predsjedničkog u parlamentarni sustav. Smerdel je u izjavi za 24 sata kazao da se predsjednik Republike ne može kandidirati na parlamentarnim izborima prije nego što podnese ostavku i da tu nema nikakve dvojbe. "Ovo je situacija bez presedana i teško, teško kršenje Ustava", istaknuo je Smerdel. U izjavi za N1 televiziju ustavni stručnjak i profesor na riječkom Pravnom fakultetu Matija Miloš također je konstatirao da Ustav "govori" da predsjednik nipošto ne smije istovremeno biti i kandidat za premijera. Miloš je istaknuo da ako želi biti kandidat, Milanović mora podnijeti ostavku na funkciju predsjednika države. "Funkcija koju Milanović trenutno obnaša nije spojiva s takvim političkim angažmanom", zaključio je.
Od relevantnijih javnih aktera na Milanovićevu kandidaturu reagirao je i Gong. U priopćenju su istaknuli da se "nepravda i zarobljavanje institucija od strane HDZ-a ne bi trebali rješavati udarom na politički sustav, nego u skladu s demokratskim procedurama"."Rijeke pravde, koje Milanović najavljuje, suprotne su traženju rupa u Ustavu. Rijeke pravde znače drugačiju vlast od HDZ-ove, a ne zaobilaženje procedura kakvo smo od njih navikli. Nedemokratski i neodgovorno prema poziciji predsjednika, koji bi trebao predstavljati sve građane i građanke, jest kandidatura Zorana Milanovića bez da je dao ostavku na aktualnu dužnost", poručili su iz Gonga.
