Andrej Plenković u ponedjeljak je objavio da će aktualni saziv Sabora biti raspušten najkasnije 22. ožujka, što znači da će parlamentarni izbori biti održani jedne od četiri nedjelje u drugoj polovini travnja i prvoj polovini svibnja. Odluku o datumu donijet će predsjednik Zoran Milanović, a iz nekih njegovih prijašnjih izjava dalo bi se zaključiti da je sklon posljednjem zakonski mogućem datumu: to će, vrlo vjerojatno, biti 12. svibnja. Plenkovićev odabir tajminga izbora nije iznenađenje. Kao što smo pisali prije mjesec i pol, sva dodatna i golema ovogodišnja proračunska izdvajanja namijenjena odobrovoljavanju biračkih masa tempirana su tako da im se puno djelovanje osjeti u rano proljeće.
Krajem travnja, osim toga, u Hrvatsku stiže prvih šest aviona iz rabljene eskadrile francuskih borbenih Rafalea. Također, u rujnu, kad je zadnji ustavni rok za izbor novog saziva parlamenta, moglo bi početi da se osjeća ozbiljno ekonomsko posustajanje izazvano, prije svega, recesijom u Njemačkoj. Iz Plenkovićeve osobne perspektive, na kraju, logičnije je da raščisti svoju situaciju u Hrvatskoj prije ljeta, kad će – nakon europarlamentarnih izbora zakazanih za 9. lipnja – započeti dogovori i pregovori o raspodjeli funkcija u Bruxellesu, premda mu treba čudo da bi se domogao jednog od tri ili četiri najviša položaja.
Jedino što je Plenkovića moglo navesti da se odluči za rujanski termin izbora jest nastojanje da se vremenski udalji od HDZ-ovih korupcijskih afera i od skandaloznog postavljanja Ivana Turudića na položaj glavnog državnog odvjetnika. Shvatio je, međutim, da nema nikakve garancije da se do rujna neće pojaviti nove afere, a trenutno je najugroženija Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija. Njezinim resorom, odnosno povezanošću njezina resora i osoba iz njezina najbližeg suradničkog okruženja s financijskim malverzacijama donedavno vodećih ljudi zagrebačkog Geodetskog fakulteta intenzivno se bavi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), koji nije pod HDZ-ovom kontrolom, štoviše, premijer je EPPO počeo otvoreno tretirati kao neprijateljsku organizaciju koncentriranu na to da nanese političku štetu sadašnjoj vlasti.
Plenković valjda računa i na to da će se EPPO, kao i USKOK, suzdržati od akcija tokom predizborne kampanje, da ne bi ispalo da utječu na demokratske procese, a njemu je najvažnije da do izbora nitko od njegovih bliskih ljudi ne bude uhapšen ili podvrgnut formalnoj kaznenoj istrazi. Šef HDZ-a proljetnim terminom izbora naprosto skraćuje vrijeme za eventualne tužiteljske udarce.
Koalicija deset stranaka Za bolju Hrvatsku okupljena oko SDP-a (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)
Istovremeno s objavom najkasnijeg roka za raspuštanje Sabora, Plenković je objavio imena i prezimena muškaraca koji će zauzimati čelne pozicije na HDZ-ovim listama u jedanaest izbornih jedinica. Od očekivanja se donekle odstupilo u dvije ili tri jedinice. Predviđalo se da će prvi na listi u Trećoj izbornoj jedinici biti Damir Habijan, nedavno imenovani ministar gospodarstva i održivog razvoja, ali prednost je ipak dana Anđelku Stričaku, varaždinskom županu, ratnom veteranu i višekratno evidentiranom nasilniku. Habijanu je najvjerojatnije presudilo to što ga je Milanović autao kao homoseksualca. U Petoj jedinici prvi će biti Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, premda se procjenjivalo da će HDZ u tom slavonskom okrugu, gdje je glavna biračka baza desničarskog Domovinskog pokreta, ići s nekim tko je desnije od Plenkovića, s nekim tko se može pohvaliti ratnim stažem. To je, primjerice, mogao biti Zvonko Milas, vukovarski branitelj i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, no on će predvoditi listu u Jedanaestoj izbornoj jedinici, u kojoj glasaju hrvatski državljani iz Bosne i Hercegovine te iseljeništva. Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, zadržao je čelno mjesto na listi u Devetoj jedinici, iako su ozbiljne šanse davane ministru regionalnog razvoja i fondova EU Šimi Erliću: Malenica, čini se, trenutno uživa veći autoritet među članstvom u srednjoj Dalmaciji.
Ostatak je u skladu s očekivanjima: Plenković je na vrhu liste u Prvoj izbornoj jedinici, Gordan Jandroković u Drugoj, Ivan Anušić u Četvrtoj, Davor Božinović u Šestoj, Tomo Medved u Sedmoj, Oleg Butković u Osmoj i Branko Bačić u Desetoj.
Na drugoj strani, lijeva i liberalna opozicija ispravno je reagirala na Plenkovićevu objavu izbora. SDP je u posljednji čas okupio široku koaliciju ljevice i centra – od Dalije Orešković do Centra, od Fokusa do Radničke fronte, od HSS-a do IDS-a – koja bi trebala uključivati i Možemo! u najmanje četiri izborne jedinice. Postignut je načelni dogovor o savezu Za bolju Hrvatsku, ali slaganje lista i kakvo-takvo usklađivanje programa neće biti nimalo jednostavan posao. Tek će to biti pravi test političke pameti Peđe Grbina, predsjednika SDP-a, koji je u posljednje vrijeme ipak počeo pokazivati znakove života i boljeg razumijevanja realnosti. Izvan ovog jednog i pol lijevo-liberalnog bloka ostali su Socijaldemokrati, koji zasluženo idu prema nestanku, što je, također, argument u prilog ocjeni o Grbinovom napretku u pogledu političkog umijeća.
