Proteklih tjedana se povodom čvrstih dokaza o nasilju policije nad izbjeglicama i migrantima više puta spominjao "Nezavisni mehanizam postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite". Riječ je o instituciji uspostavljenoj na inzistiranje Europske komisije, u skladu s Paktom o migracijama i azilu. Hrvatska je prva članica EU-a koja je tu odredbu provela, o čemu je u srpnju izvijestio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Prema dostupnim informacijama, ugovor s EK-om o uspostavi mehanizma potpisan je 8. lipnja. Međutim, Nezavisni mehanizam od početka prate ozbiljne dvojbe koje u pitanje dovode upravo njegovu nezavisnost od MUP-a i države. Ukoliko su točne, time se obesmišljava postojanje te institucije i daje se za pravo kritikama da je riječ o obmani čija je svrha serviranje neistina o preveniranju nasilja na granicama te ispiranje savjesti domaće i europske javnosti.

Tri stvari pobuđuju sumnje u nezavisnost Nezavisnog mehanizma. Prva je netransparentnost – nisu objavljeni ni spomenuti ugovor, ni pravni temelj, odnosno dokument koji bi rad mehanizma i njegove procedure jasno definirao. Isto važi za pitanje tko raspodjeljuje novac kojim EU financira mehanizam. Drugi problem su četiri organizacije uključene u rad mehanizma, koje ili financijski ovise o državi ili s njom blisko surađuju. Hrvatski Crveni križ financira se iz državnog i lokalnih proračuna. Centar za kulturu dijaloga, udruga bliska Islamskoj zajednici, provodi projekt "Novi susjedi – Uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo", čijim financiranjem iz AMI fonda upravlja direktno MUP. Akademiju pravnih znanosti angažirala je Vlada za izradu "znanstvene studije o pravnoj neodrživosti tvrdnje optužbe za postojanje 'zajedničkog zločinačkog pothvata'" od strane Republike Hrvatske u haškim predmetima protiv lidera Herceg-Bosne i Gotovine, Markača i Čermaka, o čemu je 2006. pisao tadašnji v. d. tajnika Akademije Davor Derenčinović. Akademijom medicinskih znanosti predsjeda Alemka Markotić, dok je financijski tajnik Krunoslav Capak. Markotić je bliska HDZ-u, Capak formalno član, a oboje usko surađuju s Božinovićem u sklopu Stožera za civilnu zaštitu i borbe protiv pandemije koronavirusa. U svjetlu tih činjenica ideja da bi AMZ provodio korektan i dosljedan nadzor MUP-a doima se farsom.

U izvješću i na press konferenciji razjasnit ćemo sva pitanja koja se spominju u javnosti, od financiranja do toga da nismo stručni ili nezavisni - kaže Davor Derenčinović

- Riječ je o organizacijama i osobama u direktnoj vezi s MUP-om. HCK od samih početaka uspostave sustava azila surađuje s Ministarstvom i financiran je direktno iz državnog proračuna, a i preko samog MUP-a dobiva sredstva iz europskog AMI fonda. Isto važi i za CKD. Čuli smo i tko sjedi u predsjedništvima ostalih institucija. Tu nema nezavisnosti - kaže za Novosti Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.

Treće sporno pitanje je hoće li mehanizmom predviđeni posjeti pograničnim policijskim postajama i zelenoj granici biti najavljeni ili nenajavljeni. Najava, naravno, poništava smisao ikakvog nadzora: policajci sigurno neće zlostavljati migrante ako znaju da dolazi kontrola. Pa ipak, upravo to stoji u dopisu državne tajnice u MUP-u Terezije Gras, upućenom ovog rujna CMS-u. "Aktivnosti Nezavisnog mehanizma nadzora obuhvaćaju 20 promatranja (najavljena i nenajavljena) postupanja policijskih službenika prema neregularnim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite u provedbi propisa koji reguliraju nadzor državne granice i pružanje međunarodne zaštite, najavljene posjete zelenoj granici te uvid u pravomoćno okončane spise po podnesenim pritužbama za navodno nezakonito postupanje prema neregularnim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite", tvrdi Gras, pri čemu je riječ "najavljene" podcrtana.

Na nedavnoj sjednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina sam Božinović je naizgled iznenađeno upao u riječ Sari Lalić iz CMS-a i negirao da su posjeti najavljeni. "Je li moguće", pitaju se u CMS-u, "da ministar Božinović nije upoznat s pravilima funkcioniranja Neovisnog mehanizma nadzora?" Nije jasno ni po kojim kriterijima su odabrane organizacije i osobe koje u radu mehanizma sudjeluju. Osim spomenutih organizacija, uključena je i profesorica Pravnog fakulteta Iris Goldner Lang. Radom mehanizma koordinira odbor na čijem čelu je Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, član komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije i predsjednik ugašene Komisije za pomilovanja u predsjedničkom mandatu Kolinde Grabar-Kitarović, a odnedavno i sudac Europskog suda za ljudska prava.

Postavlja se pitanje zašto nije bilo javno dostupnih informacija i javnih poziva za uključivanje u rad mehanizma. Postoji nezavisna institucija za zaštitu ljudskih prava, a to je Pučka pravobraniteljica čiji je rad zadnjih godina u pitanju migracija upravo MUP otežavao ograničenjima. Čitav rad mehanizma obavijen je velom tajni, a nejasno je i hoće li njegova izvješća uopće biti javno dostupna. U odgovoru državne tajnice navodi se da će biti objavljeni samo njihovi sažeci.

- Ukratko, u CMS-u smatramo da mehanizam u ovakvoj strukturi nije nezavisan i da je čitav proces netransparentan - zaključuje Tea Vidović.

Postoji i Savjetodavni odbor mehanizma, u kojem sudjeluju Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Iz njihovih ureda doznajemo da je riječ o neformalnom tijelu, koje jest vezano uz mehanizam, ali nije njegov dio, te da je prvi sastanak održan 17. rujna.

- Sam Savjetodavni odbor ne poduzima aktivnosti nadzora. Njegova je zadaća davati preporuke i smjernice za rad Nezavisnog mehanizma nadzora, osobito za jačanje nezavisnosti u njegovu funkcioniranju. Članovi odbora svoje će preporuke davati na temelju izvješća mehanizma, a prvo takvo izvješće očekuje se početkom prosinca 2021. - kaže Pirnat Dragičević, koja očekuje da će mehanizam "pomoći da se osigura humano postupanje s migrantima", a naročito da će biti "dodatno jamstvo za zaštitu djece u migracijama i njihovih obitelji te njihovih prava na međunarodnu zaštitu".

Šimonović Einwalter kaže da bi u Godišnjem izvješću Saboru i tako pisala o radu mehanizma, "pa onda ima smisla biti i u Savjetodavnom odboru gdje zajedno s drugim relevantnim dionicima dajemo preporuke radi poboljšanja učinkovitosti rada Mehanizma".

- Drugo i zapravo još važnije, to znači da mi nastavljamo i dalje postupati u ovom području, u pogledu zakonitosti postupanja hrvatskih institucija u kontekstu migracija te zaštite ljudskih prava migranata, kao neovisna institucija utemeljena na Ustavu RH i potvrđenog najvećeg stupnja neovisnosti - kaže za Novosti pravobraniteljica, koja je neko vrijeme oklijevala s ulaskom u Savjetodavni odbor jer je, pojašnjava, htjela prije odluke prikupiti što više informacija.

Sugovornice ističu da je teško unaprijed reći hoće li mehanizam zaista biti nezavisan. Više će se znati, kažu, kada pristigne prvo izvješće i kada se vidi kako su prikupljani podaci i obrađivani slučajevi. Novosti su se s pitanjima obratile i MUP-u, od kojeg nije stigao odgovor, ali i samom Derenčinoviću.

- Trenutno su postupci promatranja u tijeku. Prije polugodišnjeg izvješća ne bih izlazio s informacijama u javnost. U izvješću i na press konferenciji razjasnit ćemo sva pitanja koja se spominju u javnosti, od financiranja do toga da nismo stručni ili nezavisni - kaže Derenčinović.

Nakon što je nedavno objavljena snimka policijskog nasilja nad migrantima, Mehanizam je promptno obavijestio javnost da od lipnja provodi najavljena i nenajavljena promatranja i obilaske granice. Na naš upit Derenčinović je potvrdio da su posjeti i nenajavljeni i to "na čitavom području državne granice". Što se objave izvješća tiče, kaže da o tome još uvijek traju konzultacije, ali će "svakako biti objavljene sve informacije od javnog interesa".