Udruženja antifašista Karlovca i Karlovačke županije obilježila su 75. godišnjicu događaja koji je ušao u povijest Drugog svjetskog rata i o njemu su izvijestili Radio London, Radio Moskva i Radio Slobodna Jugoslavija. Sedamnaestog novembra 1941. godine grupa od 25 partizana s Korduna pod vodstvom Većeslava Vece Holjevca, preobučena u domobranske uniforme, ušla je u okupirani Karlovac u kojem je tada bilo više od 20.000 njemačkih i talijanskih vojnika, ustaša i domobrana.

Akcija upada u Karlovac je dobro uzdrmala ondašnju vlast i represalije su bile stravične. Uhapšeno je 260 ljudi. Odvedeni su u Jasenovac i nitko nije preživio

Namjera im je bila iz bolnice spasiti uhapšenog Marijana Čavića Grgu, sekretara Mjesnog komiteta KPJ/KPH za Karlovac. Njega su bile uhapsile ustaše, maltretirale ga i pretukle, pa je završio u bolnici. Partizani u toj namjeri nisu uspjeli, jer su ujutro 17. novembra ustaše odvele Čavića iz bolnice na dodatna ispitivanja nakon čega je preminuo. Partizani su ušli u Karlovac predvečer, u sumrak, obučeni u domobranske uniforme. Bez problema su došli do bolnice, ali tamo Čavića nije bilo. Sa sobom su poveli dvojicu ustaša koji su se hvalili ‘uspjesima’ na Kordunu, ali su ih ubrzo morali likvidirati, jer su ustaše shvatili o kome se zapravo radi. Cijelu akciju osmislili su Veco i Nada Dimić, a pomagali su mladi karlovački ilegalci. Na povratku je došlo do puškaranja s Talijanima na starom drvenom pješačkom mostu na Korani, gdje je smrtno ranjen devetnaestogodišnji SKOJ-evac Ivica Gojak. U vrijeme Jugoslavije Gojak je imao ‘svoje’ škole, ulice i spomenik na Korani. Dolaskom ‘demokracije’ njegovo ime pada u zaborav, a spomenik na Korani više je puta bio devastiran.

Po ovom događaju snimljen je film ‘Signali nad gradom’ scenarista Slavka Goldsteina u kojem je glavnu ulogu imao poznati beogradski glumac Aleksandar Aca Gavrić, režiser je bio Žika Mitrović, a u tom filmu jednu od prvih uloga imao je i Velimir Bata Živojinović. Povijesni događaj obilježen je najprije tribinom u Knjižnici za mlade pod nazivom ‘Akcija ulaska partizana u okupirani Karlovac - 17.11.1941.’, a sudjelovali su Slavko Goldstein (88) i Martin Jendrašic (90), počasni predsjednik Udruženja antifašista Karlovačke županije.

Na sam dan akcije položeni su vijenci i zapaljene svijeće na spomenik Ivici Gojaku na Korani i na bistu Veci Holjevcu u Parku heroja, gdje se sada nalazi samo bezimena Vecina bista. O Veci je govorio Juraj Hrženjak (99).

- Vecu Holjevca doživljavamo putem njegovih velikih djela, stvaralaštva i vizionarstva. Znam ga od 1942. godine, kada je postao komesar Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske, fascinirao me oduvijek i nisam našao čovjeka koji bi mu bio po nizu kvaliteta sličan. On nije nikada isticao sebe ni svoje zasluge koje su bile iznimno velike. Kao dečko s 23 godine imao je viziju borbe, smogao je snage i okupio dečke da dokaže da je moguće prodrijeti kroz neprijateljske linije i da je moguće spasiti druga. Nije im ništa obećavao već ih je upozorio o opasnosti akcije i na mogućnost da svi mogu poginuti. On je veliki junak, ali je ono ljudsko u njemu najveće. Podigao je Karlovac i Zagreb, zaslužan je za industrijalizaciju zemlje - kazao je Juraj Hrženjak.

Slavko Goldstein je govorio o akcijama u Karlovcu prije ulaska partizana te o pisanju scenarija za film. Desetak puta se našao s Holjevcem i razgovarao o akciji. Pomagao mu je i Đorđe Momčilović, jedan od sudionika.

- Prva akcija u Karlovcu, koju je također vodio Veco, bila je 3. jula. S još trojicom drugova srušio je dio dalekovoda. Onda dolazi 19. juli, kada je minirana pruga u Mrzlom polju, kod današnje tvornice Lola Ribar. Pekarski pomoćnik Nikola Šavor i Milan Davidović neuspješno izvode jednu akciju, ustaše ih hapse, Davidović umire u mukama, a Šavor, sekretar SKOJ-a, odaje drugove pa su ustaše 21. jula uhapsile preko 20 ilegalaca. U Karlovac 7. avgusta dolazi prijeki sud, 45 ljudi je osuđeno na smrt i tako počinje ustanak u gradu. Ostali ilegalci su se spasili slučajno nakon čega su otišli na Kordun. Šavora su 1942. godine uhapsili partizani - rekao je Goldstein, koji je sve ove događaje ovjekovječio u knjizi ‘1941., godina koja se vraća‘.

Akcija upada u grad dobro je uzdrmala ondašnju vlast i represalije su bile stravične. Uhapšeno je 260 ljudi. Odvedeni su u Jasenovac i nitko od njih tamo nije preživio. Radilo se uglavnom o Srbima, ljevičarima i komunistima. Velika i brza odmazda ustaša dovoljno govori kakav je odjek Vecina akcija imala među narodom. Ona je ustašama bila velika i neočekivana pljuska. U to vrijeme je i Goldstein pobjegao iz grada. Slavkov brat Danijel Ivin je rekao da je Holjevčeva akcija označila svjetlo dok je gotovo cijela Evropa bila u Hitlerovom mraku. Borci protiv fašizma pokazali su da su velike vojne mašinerije i te kako ranjive.

Martin Jendrašic je govorio o problemima koje antifašisti imaju oko povratka spomen ploče koja je do 1990. godine stajala na zgradi stare bolnice na Dubovcu, a koja je razbijena i skinuta. Više od pet godina rade se opstrukcije od lokalne i regionalne vlasti, preko raznih braniteljskih udruženja do vlasnika zgrade, samo kako se nova ploča ne bi vratila. Danas pokojnog generala Branka Kresojevića, sudionika akcije, prije desetak godina zamolili smo da se prisjeti upada partizana u Karlovac.

- Bili smo mladi i ludi. Dobrovoljno smo se javili za akciju o kojoj ništa nismo znali osim toga da će biti vrlo opasna i da se možda neki od nas neće živi vratiti, no baš je to bio izazov kojem nismo mogli odoljeti. Kada nam je nadomak grada Veco rekao što nam je zadatak i ponudio da ako tko želi može odustati, nitko nije odustao. Čavića nismo ni znali niti smo razumijeli njegovu funkciju. Veco je tada imao 23, a mi uglavnom po 19 godina. Zato i kažem:mladi, ludi i hrabri - rekao je tada general Kresojević.