Jesu li izborni rasplet i parlamentarna preslagivanja utjecala na zbivanja u županiji čija ste manjinska dožupanica?
U Sisačko-moslavačkoj županiji i dalje je sve normalno, ne događa se ništa dramatičnoga: poslijepotresna obnova još nam je prioritet, a sve je više naznaka da se pritom ide u dobrom smjeru. Obnovljenih privatnih kuća i zgrada je sve više, kontejnerska naselja su zatvorena, a iseljeni iz njih preseljeni su u primjerenije objekte. Doduše, po selima još ima kontejnera, no ne stoga što ljudima nije osiguran bolji smještaj, nego zato što im je bilo teško napustiti imanja radi životinja koje drže. Zato radije čekaju obnovu svojih kuća i ne odlaze u stanove koje je Županija za njih pripremila. Problemi s neobnovljenom komunalnom infrastrukturom najvećim su dijelom posljedica višegodišnje nebrige za ovo područje, dakle nisu samo posljedica potresa nego i toga što se ovdje dugo u to nije ulagalo. Prirodna katastrofa je sve dodatno zakomplicirala, pa ne možemo biti zadovoljni iako se u posljednje vrijeme, rekoh već, aktivnije radi na obnovi svega.
A kako se razvija SNV-ov projekt "Od vrata do vrata"?
Taj je projekt zaživio u mnogim dijelovima Županije, pogotovu na Baniji. Nedavno je pokrenut na sunjskom području, a uslijed prihvaćenosti, velikog korisničkog interesa i pozitivnih iskustava, svakako bi ga trebalo proširiti; nažalost, za sada ne možemo pokriti potrebe svih koji bi se u njega željeli uključiti. Naše stanovništvo je uglavnom staračko, živi u selima i zaselcima do kojih vode loši putovi, kroz koja se najčešće ne može javnim prijevozom; ako i postoje autobusi, vožnje su vrlo rijetke. Tako da je u puno slučajeva jedini kontakt korisnika s kakvom-takvom civilizacijom ostvaren kroz program koji je SNV osmislio, osiguravši ljudima nužnu pomoć i pomagače.
Kolika je važnost kulturnih centara, tzv. srpskih kuća koje sve više niču po cijeloj zemlji?
To je izuzetno značajno za okupljanje naše zajednice, ali i za mogućnost realizacije sadržaja, planova i programa svih naših institucija, koji kroz takva mjesta postaju puno dostupniji svima. Potkraj jula u središtu Gline trebala bi se otvoriti naša nova srpska kuća, nekad poznata kao 'kuća Letića': riječ je o prekrasnom zdanju koje je kroz obnovu zadržalo duh prošlih vremena. Isto tako, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za kulturni centar uz hram Sv. Spiridona u Petrinji; kad bude završen, u njemu će radni prostor naći sve naše organizacije, a bit će mjesta za održavanje različitih drugih manifestacija u Petrinji, što će biti naš doprinos kulturi toga grada.
Što očekujete od predstojećih izbora za hrvatske zastupnike u Evropskom parlamentu?
Izlaznost na posljednje parlamentarne izbore bila je znatno viša od prosječne i teško je očekivati da će to u lipnju biti na podjednakoj razini; ljudi su zasićeni politikom i zbivanjima oko konstituiranje Sabora RH i sastavljanja Vlade, no ipak ih zanima tko će nas predstavljati u Uniji te hoće li se u tako velikom sustavu štititi naša prava. Manjinama su širom EU-a zakonski zajamčena prava, ali često postoje poteškoće u realizaciji. Nadam se stoga da će europski zastupnici s liste broj devet, na kojoj će biti i predstavnici SDSS-a, štititi naše interese onako kako zakon kaže i kako zaslužujemo.
Ovih dana sisački pododbor Prosvjete obilježava vrijedan jubilej?
Da, treću subotu u maju proslavili smo trideset godina rada pododbora utemeljenog u doista teškim ratnim vremenima. Svi koji smo sudjelovali u radu ponosni smo na učinjeno kroz tri desetljeća, pa je ovaj jubilej za nas bio vrlo emotivan. U pododboru se od oformljenja 1994. izmijenilo puno članova i puno predsjednika, koji su mu odreda davali značajan obol, iako je aktivnosti nekad bilo više, a nekada manje. No, ovisno o mogućnostima, kontinuirano su odražavane različite manifestacije, od nastupa KUD-ova do književnih večeri i likovnih kolonija. Pritom treba znati da smo mi u Sisku često u težoj poziciji od drugih manjina: još ima opterećenosti ratnim pričama i uspomenama, pa ljudi nerijetko nerado pristupaju svemu sa srpskim predznakom. To i nas, naravno, sputava u radu, no ipak se nastojimo okupljati oko manifestacija koje će biti prepoznate i prihvaćene od strane cijele šire zajednice.
