U kakvoj su situaciji manjinska vijeća i predstavnici na području Primorsko-goranske županije?
Suočavamo se s izazovom da se, kao ni u drugim dijelovima Hrvatske, vijeća ‘ne doživljavaju’ ni dan danas, više od deset godina nakon njihovih formiranja prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Bez obzira što su vijeća aktivna i šalju prijedloge gradovima, općinama i županiji, oni uopće ne shvaćaju koja je funkcija vijeća. Na naše prijedloge koje upućeno županiji i koji bi morali završiti na županijskoj skupštini, odnosno na vijećima gradovima i općina, uopće se ne odgovara. Tako vijeća, a da o predstavnicima i ne govorimo, jako rijetko mogu doći u savjetodavnu ulogu. Imamo sedam vijeća u gradovima i općinama, međutim naši prijedlozi, osim u Vrbovskom, vrlo teško dolaze do vijeća. I dan danas Županija smatra da je vijeće udruga građana ili KUD. Stavljaju nas na tu razinu, a kad je riječ o financiranju, onda su čak i gori.
Gdje su najveći problemi u financiranju?
Najveći problem je Grad Bakar. Tu imamo predstavnika, iako bi po popisu stanovnika trebali imati tamo i vijeće. Naknadu ili bilo kakva sredstva za rad našem predstavniku nisu isplaćena. Jedne godine postojala je za to stavka u proračunu, ali nije isplaćeno apsolutno ništa. Škripi i u Opatiji gdje se plaćaju isključivo sredstva za naknade i knjigovodstvo, a slično je i u Čavlima gdje ipak, ali rijetko odgovaraju na neke zahtjeve. Isplaćuju se vijećničke naknade i za aktivnost ne preostaju sredstva. Sad je kritično i u Vrbovskom gdje smo imali 50.000 kuna, što je za 2014. smanjeno na 35.000, a sada je smanjeno na 17.000 kuna. Navodno bi se rebalansom proračuna dio sredstava trebao vratiti, ali se s tih 17.000 kuna ne mogu čak ni isplatiti naknade za koje bi po gradskoj odluci trebalo 26.000 kuna. U Kastvu su smanjili sredstva za četvrtinu, a kad je riječ o Gradu Rijeci i Županiji, tu nisu smanjivali sredstva; ona su ista kao lani. Ipak Srbi u županiji su nezadovoljni zbog lošeg kriterija raspodjele sredstava. Dobijamo više nego drugi, ali krajnje nedovoljno za aktivnost s obzirom na broj od 15.000 Srba koji žive u PGŽ. U usporedbi sa situacijom u nekim drugim županijskim VSNM-ovima, to su nedostatna sredstva.
Viškovo je primjer korektnog financiranja i vidljive uloge Vijeća u politici općine?
To nije samo stvar dobrote općine, nego toga da je naš vijećnik u prošlom i ovom mandatu bitan, dakle to je razradila politika. Srbi su stali iza načelnice koja je to zahvaljujući njihovim glasovima nakon izbora nastavila biti i tako se uspostavio dobar odnos prema srpskoj manjini. Ali kao što sam rekao, to je splet političkih okolnosti.
Ipak, VSNM i pored svega provodi brojne aktivnosti?
Naša najpoznatija aktivnost je Badnjak na riječkim ulicama što organiziramo uz pomoć grada. Za Županiju ćemo vidjeti jer nam ne želi platiti račune, što je podmetanje u koje neću ulaziti. Mi smo popratili sva dešavanja SNV-a: Jadovno, Srb. Petrovu goru s po dva, tri ili četiri autobusa i tu smo bili najmasovniji. Lani smo posjetili i Donju Gradinu u BiH kao dio Jasenovca i odali počast žrtvama. Imamo dovoljno sredstava da odradimo komemoracije i prezentacije knjiga, a ispunjavamo i funkciju ‘Prosvjete’ jer smo podrška dijelovima aktivnosti riječkog pododbora dok ne počne funkcionirati.
Kakav je interes za nove izbore koji bi trebali biti održani sredinom godine?
Postoji interes, mi smo prošli put imali dvije liste, ali se nadam da ćemo se dogovoriti i sastaviti jednu. Po zakonu smo imali pravo da formiramo vijeća u Crikvenici i Matuljima, ali ih nismo formirali jer nismo mogli skupiti dovoljan broj ljudi da bi vijeća kao takva mogla funkcionirati. Ove godine ostvarujemo zakonske uslove za vijeća u Bakru i nadamo se da ćemo ga sastaviti. Nadamo se da ćemo imati predstavnike i u Omišlju, Kraljevici, Lovranu, Baškoj i Novom Vinodolskom, te da ćemo ponovo imati predstavnike u Krku i Delnicama.
