Teme sjednice Savjeta za nacionalne manjine RH održane 13. oktobra bile su izvještaj HRT-a iz kojeg je očit nastavak trenda (pod)zastupljenosti manjina na HRT-u, informacija o popisu stanovništva i promjena kriterija vezanih uz programe kulturne autonomije nacionalnih manjina.
Iz HRT-ovog Izvještaja o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u RH vidljiv je kontinuitet podzastupljenosti nacionalnih manjina u programima javnog servisa lani, koji se čak i pogoršao u odnosu na ranije godine.
- Istina, moramo biti zadovoljni njihovim izvještajem koji je bio korektan. Realna zastupljenost svakako je mnogo manja nego što je dogovoreno ugovorom Vlade RH i HRT-a, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o HRT-u. Savjet smatra da treba razmatrati i teme koje se stavljaju u programe te neke ljude koji se pozivaju u emisije - rekao je predsjednik Savjeta na nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, ocijenivši da pitanje jezika nacionalnih manjina godinama nije riješeno na zadovoljavajući način, kao i da je većina prijedloga Savjeta ušla u ugovor koji HRT potpisuje s Vladom.
Prema predstavljanim podacima, u 2019. HRT je imao 5.673 minute sadržaja na četiri programa HTV-a ili ukupno 1,79 posto programa. Godinu dana kasnije minutaža je pala na 5.494 minute ili 1,45 posto programa, a u 2021. na 5.180 minuta, ili 0,99 posto od ukupnog emitiranog programa.
- Mediji pripadnike nacionalnih manjina predstavljaju kao paralelni svijet, a ne kao integriranu zajednicu u društvo i to traje godinama. Unatoč deklarativnoj spremnosti da se to prevlada, nema naznaka medijske politike koja bi bila u funkciji prevladavanja tih problema. Osim toga, HRT ne prati mnoge stvari vezane uz nacionalne manjine. Vidi se i deficit u konceptu emisije Prizma u kojoj trećina vremena otpada na intervjue, jer nama kapaciteta za obilazak terena. Ovo ne znači prigovaranje na ljude koji rade tu emisiju - rekao je predsjednik Savjeta.
Prema riječima glavnog ravnatelja Roberta Šveba, HRT je lani imao 2.584 redovne emisije koje su se bavile temama vezanim uz nacionalne manjine ili su bile na njihovim jezicima. Radi se o 36.000 minuta, odnosno više od 600 sati programa, bez uračunatih informativnih emisija u ostalim sektorima ili izravnim prijenosima religijskih manjina ili obilježavanja manjinskih događanja.
- Emisija "Prizma" emitirana je 49 puta, a 183 puta reprizirana, dok je "Manjinski mozaik" emitiran 37 puta s ukupnim trajanjem 550 minuta uz više repriziranja. Hrvatski radio emitirao je "Multikulturu" 52 puta u trajanju od 2.600 minuta, a teme vezane uz nacionalne manjine bile su u preko 500 emisija u reportažama i emisijama svih žanrova. HRT je pripremio i serijale emisija i filmova za djecu na romskom i bajaško-rumunjskom jeziku, a svi sadržaji su uvijek dostupni na HRT-i servisu - rekao je Šveb i najavio preustroj organizacije.
Glavna urednica HTV-a Rahela Štefanović obrazložila je nedavno prebacivanje termina emisije Prizma iz subotnjeg popodnevnog u prijepodnevni podacima o većoj gledanosti. Članovi Savjeta, međutim, nisu dijelili njeno mišljenje, ističući da bi gledaoci ipak preferirali prijašnji termin. Stavove HRT-a branili su i glavna urednica Hrvatskog radija Eliana Čandrlić koja je istaknula da HRT ne vidi manjine kao getoiziranu zajednicu nego kao dio programa, te savjetnik Renato Kunić.
Nakon provedene rasprave u kojoj se upozoravalo da HRT ne prati brojne događaje zbog nedostatka opreme te traženja što hitnijeg formiranja manjinske redakcije ili, kako je precizirano, samostalnog programskog odjela za nacionalne manjine, članovi Savjeta su jednoglasno usvojili zaključak da zbog podzastupljenosti manjina u cjelokupnom programu HRT-a nije ostvareno njihovo pravo na pristup javnim medijima u obimu koji je zajamčen Ustavnim zakonom, Zakonom o HRT-u i ugovorom HRT-a i Vlade.
Jednoglasno je usvojena i dopuna kriterija financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i metodologije praćenja i vrednovanja provedbe financiranih programa kako bi se povećanjem dozvoljene visine pojedinih troškova u programima mogla pratiti inflacija i poskupljenja jer ih u protivnom ne bi mogli izvršiti.
- Udruge nacionalnih manjina sa sredstvima koja imaju ne mogu pokrivati tekuće troškove i to smo obuhvatili kriterijima. Ako bude trebalo nastavit ćemo njihovo prilagođavanje - rekao je Tolnauer.
Savjet je detaljno analizirao i rezultate popisa. U odnosu na popis 2011., kada je bilo 7,47 posto nacionalnih manjina u Hrvatskoj, lani ih je bilo 6,2 posto, ne računajući oko tri posto neopredijeljenih.
– U medijima je stvorena percepcija da je rast zabilježen samo kod romske manjine, što je netočno. Uz Rome, rast bilježe i Nijemci i Austrijanci, Poljaci, Rusi, Turci i Ukrajinci, ali su brojke manje jer se radi o zajednicama s nekoliko stotina pripadnika. Nacionalne manjine prate sudbina većine. Iako neke od njih bilježe rast, značajno su pale tradicionalne manjine - istaknuo je Tolnauer.
Umjesto 515 manjinskih vijeća naredne godine će ih se birati 445, dok su za 70 vijeća u 16 jedinica lokalne samouprave prestali postojati uvjeti za rad. Umjesto 16 vijeća, birat će se predstavnici, dok ostala vijeća zbog značajnog smanjenja pripadnika nacionalnih manjina u tim sredinama prestaju postojati bez prava na izbor predstavnika, osim ako lokalna samoprava drukčije ne odluči.
Umjesto 144 manjinska predstavnika birat će ih se 116. A dok su Srbi izgubili prava na službeni jezik i pismo u Vukovaru, Vrbovskom i općini Donji Kukuruzari, Romi su dobili pravo na jezik u općini Orahovica i pravo na izbor dožupana u Međimurju. Srbi gube mjesta dožupana u Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Primorsko-goranskoj županiji, te mjesto zamjenika (grado)načelnika u Pakracu i općinama Podgorač, Viljevo, Rasinja i Dragalić.
Pitanje zastupanja na HRT-u za Novosti je komentirao i potpredsjednik Savjeta Vladimir Ham.
- Dobra volja uvijek postoji, ali bi neke stvari trebali organizacijski drukčije posložiti. Moramo biti aktivniji i sami ponuditi sadržaj. Kukati, a da nismo pozvali medije nije fer. Međutim, kad postoji mogućnost da se događaj medijski pokrije, onda je od medijskog servisa neodgovorno da to ne učini. Kad se to napravi, trebalo bi podcrtati manjinsku komponentu kako bi se podigla integriranost manjina u društvu - zaključio je Ham.
