Nastupom zborova, solista i folklornih grupa u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog 8. decembra obilježen je Dan Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba.

Obraćajući se publici u dupke punoj dvorani, predsjednik Koordinacije Juraj Bahnik podsjetio je da u Zagrebu žive pripadnici 20 od 22 nacionalne manjine, koliko ih ukupno živi u Hrvatskoj, kao i da je u Koordinaciju vijeća i predstavnika, koja postoji od 2003. i prvih manjinskih izbora, uključeno devet vijeća i 11 predstavnika.

– Ovo je tradicionalna manifestacija koja se organizira uoči 10. prosinca, dana kada je usvojena i proglašena Opća deklaracija o ljudskim pravima. Okupljano se radosni i zadovoljni što se ne moramo boriti za minimum ljudskih prava nego raspravljamo o širenju naših aktivnosti. Nije sve idealno, ali se otvorena pitanja rješavaju. Hvala građanima Zagreba što prihvaćaju manjine, jer se tako ostvaruju dvije koristi - zadovoljni građani koji su uključeni u širu zajednicu i sama sredina koja ima različitu strukturu - rekao je Bahnik.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer naglasio je da kod nacionalnih manjina nije sve idealno, ali i da su prisutne u kulturnom, javnom i političkom životu.

- Naravno da nismo do kraja zadovoljni i naravno da bi moglo i bolje. Pritom Zagreb ističemo kao primjer u kojem uspješno djeluje sustav vijeća i predstavnika s jedne i manjinskih udruga s druge strane, rekao je Tolnauer.

- Za provođenje programa kulturne autonomije u 2020. vlada Andreja Plenkovića predvidjela je 43,8 milijuna kuna, što je povećanje od 21,4% u odnosu na 2019. Do sada nisu bile predviđena ovakva sredstva, što znači da je ova Vlada, za razliku od ranijih, prepoznala potrebe nacionalnih manjina - rekao je Tolnauer, upozoravajući na stavove nekih pojedinaca po kojima su manjinska prava prevelika i da imaju prenaglašenu ulogu u društvu.

- Manjine su rješenje, a ne problem, a za razliku od drugih koji pričaju o multikulturalnosti i zajedničkom životu, mi u Zagrebu to živimo - rekao je gradonačelnik Milan Bandić.

Iskoristili smo priliku da neke od zvaničnika iz manjinskih redova pitamo što manjine u Zagrebu i državi očekuje u 2020. godini. Šef Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjine Alen Tahiri ističe da se u 2020. nastavlja kontinuirani rad i suradnja s hrvatskom Vladom na čelu s Andrejom Plenkovićem u okviru operativnog plana za nacionalne manjine. - Kroz taj plan, ali i preko onog što Vlada radi kroz evropske fondove, uspjeli smo povući znatna sredstva koja će biti na dispoziciji i Vladi i udrugama nacionalnih manjina - rekao je Tahiri.

Na pitanje o međunacionalnim incidentima i sukobima, rekao je da Hrvatska nije ušla u sferu koja nije povoljna za društvo u cjelini. Pojedinačni slučajevi se znaju desiti, a institucije vlasti reagiraju na svaki nemili događaj, posebice u 2019. i sankcioniraju ih sukladno zakonima.

Po mišljenju Juraja Bahnika, u 2020. manjine u Zagrebu čeka puno posla kao i prethodnih godina. - Prije svega trebamo održati nivo rada u vijećima i među predstavnicima, kao i u našim udrugama i drugim oblicima djelovanja nacionalnih manjina. Mislim da smo zahvaljujući vlastitom radu, ali i podršci prijateljske sredine kakav je Grad Zagreb, u prosvjetnom smislu, u školovanju djece i na kulturnom polju postigli puno toga. Bio bih zadovoljan kad bismo zadržali razinu iz ove godine, ali kako poznajem svoje kolegice i kolege, vjerujem da ćemo tu razinu i podići - rekao je.

Tajnik Koordinacije Zoltan Balaž Piri objasnio je zašto će manjinska vijeća i predstavnici dobivati manje nego lani.

- Iako smo dobili 500.000 kuna više nego lani, što je nastavak trenda povećanja sredstava, broj manjina u Zagrebu se povećao. Imamo predstavnike turske i njemačke manjine za koje moramo osigurati novac, a za razliku od 2019. koja je bila izborna godina, u 2020. se naknade za vijećnike moraju isplaćivati svih 12 mjeseci. Dakle, kolač se dijeli na više dijelova i vijeća i predstavnici morat će planirati manje proračune za iduću godinu - rekao je Balaž Piri.

U programu su nastupili pjevački zborovi Crnogoraca 'Montenegro' i Bošnjaka 'Bulbuli', mađarska dječja folklorna grupa 'Ady Endre', češka grupa 'Jeteliček' i dječja grupa 'Zagrebačko sunašce', kao i vokalni solisti Matic Zakonjšek u ime slovenske, te Daniela Petkoska u ime makedonske manjine.