Kako komentirate to da su na obljetnicu pada Vukovara u Zagrebu osvanuli brutalni antisrpski grafiti, koji su nakon par dana uklonjeni?
Bitno je osvijestiti da je ove godine prošlo 30 godina od pada Vukovara. Odnos, sada već odraslih, generacija rođenih nakon te tragedije izgrađen je kroz brojne društvene segmente – edukaciju, kućni odgoj, medije, pa i politiku. Stoga ovakvi grafiti jesu direktna posljedica višegodišnjeg (ne)rada na vrijednostima koje kao društvo njegujemo. Politika je bitan faktor u krojenju obrazovnog i pravosudnog sustava, ali i sveprisutne retorike, te snosi veliku odgovornost koja se vidi već u izostanku osude određenog ponašanja. Iz tog razloga, brza reakcija uklanjanja grafita govori da trenutni sustav ne podržava ni vandalizam ni govor mržnje – od građana koji to prijavljuju do komunalnog redara preko službe koja promptno reagira.
Hoće li uvođenje građanskog odgoja u zagrebačke škole pomoći u borbi protiv mržnje?
Negativan sadržaj ovih grafita preslika je govora koji nalazimo i na društvenim mrežama, ali i u dijalogu predsjednika i premijera, što smatram nedopustivim i neodgovornim. Na odgoju se treba raditi sustavno i kroz obrazovanje, a ljubav prema domovini treba početi poistovjećivati s pozitivnim pojmovima tolerancije, empatije, solidarnosti, općeg dobra, zajedničkog prosperiteta, a ne kroz mržnju, podobnost i strah.
Koliko je za takve grafite kriv govor mržnje kojim su mladi obasipani?
Živimo u zahtjevnim vremenima u kojima se lako razvijaju strahovi, a mladima treba ponuditi dodatne sadržaje i van obrazovanja koji će ih pripremiti na izazove budućnosti te im otvoriti i druge perspektive koje jesu njihova budućnost, umjesto da ih stalno vraćaju u tuđu prošlost. Kao članica Povjerenstva za zaštitu objekata od grafita smatram da trebamo vrlo jasno povući granicu između umjetnički vrijednih grafita, čiji autori uglavnom i razumiju da trebaju biti u suživotu s gradom i da su njegova dodana vrijednost, te onih koji su nastali iz potpuno drugih, uništavajućih pobuda. U tom smislu, vjerujem da suradnja s umjetnicima koji rade grafite može doprinijeti osvještavanju toga. Vjerujem kako većina građana ne podržava poruke nasilja i mržnje u javnom prostoru, a pogotovo u blizini obrazovnih ustanova.