Marko Jelić župan je Šibensko-kninske županije nešto više od godinu dana. Prije toga četiri je godine bio gradonačelnik Knina zapamćen po zalaganju za toleranciju, razumijevanje i dobre međunacionalne odnose. Već i po funkciji Jelić je političar kojeg se često spominje u vrijeme godišnjice "Oluje" što je ujedno bila i prilika za razgovor s njim.
Prošla je 27. obljetnica "Oluje". Koliko se dnevna politika srpsko-hrvatskih odnosa koja je dobrim dijelom temeljena na revizionizmu odražava na zajednički život Srba i Hrvata?
Ništa ne utječe. Na naš način života odražavaju se samo ekonomske komponente dnevne politike, a za ostale segmente današnje politike ovdje doslovno nikoga nije briga. Ovdje više nitko ne broji krvna zrnca. Mi ovdje živimo zajedno, dijelimo zajedno i loše i dobro. Zajednički život nije baziran na nacionalnoj komponenti nego na ekonomskim osnovama jer svi mi moramo živjeti i plaćati račune. Ako se budemo bavili glupostima onda tu nastupaju prodavači magle ili demagogije kojima je najlakše o nacionalnim, vjerskim razlikama, o tome može svatko pričati. Teško je analizirati srž i dubinu problema ekonomije, tehnologije, o tome se mora nešto i znati. Naš problem je sve manje radne snage, a poduzetništvo jača. Iz Knina su otišli svi, i Srbi i Hrvati tijekom proteklih decenija. Sad se polako vraćaju, ali ne brzinom koja nam treba. Ako se u Kninu otvori novi pogon s preko 200 radnih mjesta, postavlja se pitanje: tko će tu raditi. Po županiji se otvaraju, nadograđuju nova radna mjesta, ulaže se u Aluflexpack u Drnišu, u šibenski Impol-TLM... Kad zbrojimo koliko nam je potrebno radnika, mi ne znamo gdje ćemo ih naći. U Kninu poslove koje su nekada radili naši sugrađani sad rade ljudi iz Indije, Pakistana koje tek treba integrirati u naše društvo.ž
Naš problem je sve manje radne snage, a poduzetništvo jača. Iz Knina su otišli svi, i Srbi i Hrvati tijekom proteklih decenija. Sad se polako vraćaju, ali ne brzinom koja nam treba. U Kninu sada rade ljudi iz Indije, Pakistana koje tek treba integrirati u naše društvo
U javnom prostoru Hrvatske još uvijek možemo čuti omalovažavanje srpskih žrtava, ismijavanje tzv. traktorijade, konstantnog traženja od hrvatskih građana srpske nacionalnosti potvrde lojalnosti.
Dvadesetsedam godina od "Oluje", to je dosta za jedan ljudski život. To je već dovoljan povijesni odmak da možemo objektivno sagledavati događaje iz naše bliske prošlosti. Normalnom čovjeku mora biti jednaka težina kad pomisli što su Hrvati proživljavali kad su napuštali Knin 1991., isto kao kad se stavi u poziciju starca ili djeteta u izbjegličkoj koloni 1995. Ako se čovjek postavi u poziciju onog drugog, neće mu padati na pamet omalovažavati tuđu patnju.
Svoj ste politički put gradili na multikulturalnosti, poštujući i motivirajući zajednički život Hrvata i Srba na području osjetljivim od nedavne ratne prošlosti. Ipak ste uspjeli pobijediti na izborima i mjesto gradonačelnika i mjesto župana, a vaš kandidat za novog gradonačelnika Mario Ćaćić pobijedio je na izborima u Kninu. To znači da se ipak isplati na jednom takvom terenu provoditi politiku pomirenja, zajedničkog života?
Umjesto što često stvaramo multinacionalne probleme koji imaju političku dimenziju, trebamo se baviti multikulturalnošću, principima da smo svi jednaki i imamo iste potrebe među kojima i iskazivanje nacionalnog identiteta koji je odraz kulturološke pozadine naših predaka i religija koje su identične po načelima. Kršćanskim načelima. Nema potrebe za izazivanjem međunacionalnih tenzija koje se moraju umjetno stvarati kao što su to činili u prošlosti oni koji su izazvali rat i letjeli na krilima šovinizma. Kad razmišljam o bilo kome drugom, čak i onom protiv mene, pokušavam se staviti u njegovu kožu, način razmišljanja i razgovorom pokušavamo riješiti problem. Svi mi možemo imati različite, sukobljene stavove, ali to ne znači da smo neprijatelji. Ne mora netko voljeti ovu državu jer je ona želja za političkim ustrojem većinskog naroda, ali je bitno da je svi poštuju. Većinski narod ima odgovornost prema manjinskim zajednicama, treba ih uključivati u društvene tokove, a nikako ih asimilirati. Naravno potrebna je i volja s druge strane da manjinska zajednica uistinu želi biti dio zajedničkog društva i da ga želi graditi. Asimilacija je gubitak i za većinski narod, gubitak kulturološke razlike, onim što nas čini posebnim. Nismo mi roboti, niti smo računalni programi, pa ćemo nešto asimilirati. Ljudima treba dati slobodu, a iz te slobode mora izvirati odgovornost prema svim drugima u okruženju.
Spirala laži
Ipak u eri društvenih mreža, naspram pomirbenih poruka, javnost voli krv i meso u obliku međunacionalnih sukoba, revizionističkih retorika. Kako se vi politički borite u takvim okolnostima?
Javnost voli sukob stavova što ljudima omogućava svrstavanje na neku stranu. Ljudi vole biti svrstani. Ali ipak, nezavisna scena u Hrvatskoj koja nije opterećena lažnim ideološkim konstrukcijama polako preuzima politiku i vidimo da to građani na lokalnom i regionalnom nivou nagrađuju na izborima. Smatram da u ukupnom stanovništvu ne postoji više od dva posto ljudi koji su šovinistički opredijeljeni. Problem je što ostali šute. Šutnjom dozvoljavamo da tih dva posto beznačajnih šovinista dođe do izražaja. Tko su ti ljudi? Iza sebe nemaju nikakve karijere, ni ratne zasluge, jer da su ih imali, bili bi u prvim redovima kad je trebalo. Ne smijemo dozvoliti da nas predstavljaju ljudi koji imaju takve moralne navade da drugima zakidaju pravo na izričaj, na svoje stavove, svoju kulturu, u konačnici to dođe i do toga da ukidaju drugima i drugačijima pravo na život. Zato djelujem politički, i ne samo zbog toga nego i zbog ekonomske stvarnosti u ovo doba kriza. Političke elite ne govore otvoreno pravo stanje stvari i počne spirala laži, a iz laži nikad ne može izaći ništa dobro. Dobar dio ljudi ne želi se javno angažirati, ali su dužni izabrati ljude koji će štiti moralne osnove društva.
Smatram da u ukupnom stanovništvu ne postoji više od dva posto ljudi koji su šovinistički opredijeljeni. Problem je što ostali šute. Šutnjom dozvoljavamo da tih dva posto beznačajnih šovinista dođe do izražaja
Koliko ste zadovoljni sa ulaganjem u Šibensko-kninsku županiju? Što se promijenilo otkako ste u izvršnoj vlasti?
Za vrijeme mog gradonačelničkog mandata počeli smo provoditi poduzetničke projekte financirane između ostalih i iz EU fondova. Izgrađen je i otvoren 3i inkubator, sad će biti gotov Poduzetnički centar, potrebno je samo ubaciti strojeve i naravno, ljude za početak rada. Što se tiče Šibensko-kninske županije, preko 90 milijuna eura ulaganja u Aluflexpack i otvaranje 200 novih radnih mjesta, 80 milijuna eura će se uložiti Impol-TLM, novu ljevaonicu aluminija gdje će biti 100 novih radnih mjesta, zatim preko 80 miliona kuna u financiranje sustava za navodnjavanje Donjeg polja-Jadrtovac sa preko 1,2 milijuna čokota, tri vinarije i šest tisuća stabala maslina. Šibenik je najjača nautička destinacija na Jadranu, a Hrvatska je čak najjača čarter destinacija na svijetu. Od svih jadranskih županija s obzirom na broj stanovnika najindustraliziranija smo županija. Imamo razvijenu tradiciju proizvodnje. Šibenik je po industriji bio drugi grad u Jugoslaviji, Knin je bio pun industrijskih postrojenja, Drniš je možda najindustrijaliziraniji manji grad s obzirom na to koliko ima ozbiljnih poslovnih subjekata, uspješnih izvoznika. Stalno se ulaže, turizam cvijeta, u zadnjih godina imali smo nekoliko dobrih investicija u manje, luksuzne hotele u Šibeniku, sada se ulaže u novi turistički kompleks u Primoštenu. Županija je tu da ruši barijere i da pomaže, također financiramo kamatne stope malim i srednjim poduzetnicima, tako da je u određenim djelatnostima uz našu subvenciju kamatna stopa nula posto.
Godinu dana je prošlo otkako ste s mjesta gradonačelnika Knina izabrani za šibensko-kninskog župana. Mijenjate li sliku županije?
Sve ono što je bilo dobro to smo nastavili dalje. Ovo je naša zajednička županija i onog trenutka kad sam dobio izbore, više nisam pripadnik nikakve političke strukture nego predstavnik svih građana. Projektima smo pokrili cijelu županiju. Projekt započet za vrijeme prethodnog župana Pauka oko financiranja Donjeg polja Jadratovac se privodi kraju. Tu je nastavak i priče oko tvrđave Sv. Nikole, zaštićenog krajobraza kanala Sv. Ante i Interpretacijski centar u bivšoj vojarni Minerska. Zajedno sa Gradom Šibenikom pripremamo dokumentaciju nove bolnice koja je zaista neophodna. Prijavili smo nekoliko projekata o nadogradnji škola i izgradnji sportskih dvorana. Preko lučke uprave gradimo pristaništa, luke otvorene za javni promet. I brojne druge aktivnosti koje ne možemo ovdje sve nabrojati.
Nisam političar
Šibensko-kninska županija ima velik broj manjih općina, pogotovo oko grada Knina koje su činile nekadašnju veliku općinu Knin. Prošli ste taj put od gradonačelnika Knina do župana. S obzirom na stečeno iskustvo koji je vaš stav oko reforme jedinica lokalne i područne samouprave koja se svako malo poteže?
Najnoviji model funkcionalnog udruživanja kojeg Vlada promovira zastupao sam puno ranije. Nisam za ukidanje jedinica lokalne samouprave nego za zajedničko, funkcionalno udruživanje njihovih službi. Zašto više općina ne bi imali zajedničko komunalno poduzeće, zajednički vodovod, umjesto dva direktora, jednog, jedno računovodstvo. To govorim kao netko tko je bio gradonačelnik grada prema kojem je orijentirano šest općina. Kad bi gradonačelnik Knina stigao otići da vidi što se događa u Civljanima? I zašto je dobro da Civljani budu općina bez obzira na to što su najmanja, da netko tamo pazi, vidi, planira aktivnosti, ulaganja potrebna zajednici. Zahvaljujući organizaciji manjih općina oko Knina gdje živi većinski srpski narod, infrastruktura je u tim mjestima bolja nego u nekim drugim dijelovima županije. Funkcionalno objedinjavanje značilo bi uštedu, bolju mogućnost pružanja usluge građana jer što će općine koje ne mogu obavljati aktivnosti koje su im date po zakonu, a ne mogu jer nemaju stručnog kadra, na kraju nemaju ni financija. Funkcionalna sinkronizacija dobro bi došla i pri provedbi EU projekata. Također, zašto ne bi lokalna razvojna agencija grada Knina obuhvatala i okolne, manje općine čime se potiče sinergijski učinak na razvoj prostora i društva koje obitava u njemu.
Prvi ste koji ste uspjeli osvojiti HDZ-ovu utvrdu – Knin, a zatim i sljedeću Šibensko-kninsku županiju i to nakon dugih vladavina jakih HDZ-ovih imena. Mnogi bi vas pitali koji je recept?
Nisam ja svrgnuo HDZ, već narod. Sve što provodimo u gradu Kninu i na području županije, nudili smo HDZ-u kad je bio na vlasti. Građani vole da im otvoreno kažete istinu. Možda ih u prvi mah i razočarate, ali bolje je reći brutalnu istinu nego sitnu laž. Prema građanima treba uvijek biti iskren i voditi transparentnu politiku. Ja se politikom bavim, ali nisam političar. Moji prethodnici su radili ono što su smatrali da je u redu, što su mogli i znali unutar svojih kompetencija.
Po Arsenovoj "Baladi o prolaznosti", gdje je danas hrvatsko društvo? Jesmo li na izgubljenom brodu gdje gledamo u vodu, a vičemo kopno, ili smo ipak na sigurnom, na kopnu?
Vjerujem da smo na kopnu. Živimo na Balkanu, području koje je stvarno jedno od iskona europske civilizacije. Zajedno sa Grcima i Talijanima kolijevka smo europske kulture. Uvijek smo između prošlosti i budućnosti. Pitanje je kojim putem ići. Sve je ciklusno. Povijest možemo koristiti za dobro, a možemo i za loše, isto kao i nuklearnu energiju, možemo je koristiti za nuklearnu bombu, a možemo proizvoditi električnu energiju. Svaki događaj potaknut je prvom beskonačno malom reakcijom. Nastanak svemira započeo je upravo jednim takvim sitnim događajem iz kojeg je nastao beskonačni svemir koji je za nas nepojmljiv. I danas imamo te reakcije, prisutne su u svakom trenutku. Ali, sve je stvar odluke našeg društva, svakog pojedinca, njegove reakcije i odgovora na događaje u okruženju jer će zasigurno imati posljedice koje mogu dovesti do pregršti obilja, a isto tako i do najvećih zala. Na nama je. Sve je uzročno-posljedično povezano, i to je temeljni zakon Svemira.
