Novosti

Društvo

Marina Veličković: Žene stalno isključuju iz razgovora

One žene koje uspiju osvojiti medijski prostor izložene su analizama izgleda, bračnog stanja, emocija i teško im je postići da se njihova politička poruka probije kroz svu tu buku. Ako u tome ipak uspiju, mnogo bolje prolaze one čija politika podržava reprodukciju patrijarhata i kapitalizma, kaže urednica časopisa feminističke teorije i umjetnosti ‘Bona’ i osnivačica meme stranice ‘Krajnje neuračunljive’

Co8mid32p1blknp3mdqlk1k6pw6

Marina Veličković

Kako komentirate mizoginu poruku ‘Udaj se’ koja je nedavno upućena BiH analitičarki Ivani Marić?

Ta poruka neadekvatna je reakcija na činjenicu da je Ivana Marić javno iznijela svoje mišljenje. Prava reakcija bi bila kritika iznesene političke pozicije i ona bi morala imati činjenice i argumente. ‘Udaj se’ poručuje da je govornica kriva jer nije udata, a takva poruka je pokušaj diskreditovanja žene na osnovu njenog ličnog života, a ne nečega što je rekla ili uradila.

Kako se društvo u BiH odnosi prema ženama koje su vidljive u javnosti?

Žene se kontinuirano isključuje iz razgovora o njihovim životima, pravima i slobodama. One žene koje uspiju osvojiti medijski prostor izložene su analizama izgleda, bračnog stanja, emocija i teško im je postići da se njihova politička poruka probije kroz svu tu buku. Ako u tome ipak uspiju, mnogo bolje prolaze one čija politika podržava reprodukciju patrijarhata i kapitalizma. Žene koje svojim djelovanjem prijete trenutnoj postavci stvari su često izložene posebno gnusnim verbalnim napadima.

Čemu su generalno izložene žene u BiH?

Žene u BiH su prije svega izložene nasilju – imamo ogroman problem sa femicidom, partnerskim i rodno zasnovanim nasiljem, o kojem ne govorimo dovoljno. Osim toga, strukturalno nasilje na specifične načine ugnjetava žene. Problem je i reproduktivno zdravlje. Istraživanja pokazuju da doktorima treba duže vremena da dijagnosticiraju pacijentice jer manje vjeruju ženama kao svjedokinjama sopstvenih bolova. U prosjeku je potrebno od šest do deset godina da se ženama dijagnosticira endometrioza, porodi su još uvijek ne samo traumatični već i prečesto smrtni. Na mamografe i papa-testove se nekada čeka i mjesecima. No i ovom neadekvatnom zdravstvu ne mogu pristupiti sve žene: nemamo dovoljno mobilnih ambulanti, što disproporcionalno utiče na žene iz ruralnih predjela. Imamo i strukturalni rasizam, Romkinjama se često odbija pružiti zdravstvena pomoć, LBT žene nerijetko su izložene pregledima koji su traumatični i invazivni jer osoblje nije adekvatno obučeno. Bitno je da shvatimo da feminističke borbe mogu biti emancipatorne samo ako se bore i za one žene koje su najugroženije.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više