Svake godine, drugog vikenda u oktobru, u Kikindi se održava tradicionalna i nadaleko poznata manifestacija pod imenom ‘Dani ludaje’, ove godine već 31. put. U četiri dana, od četvrtka do nedjelje, svojim izuzetno bogatim programom te gastronomskom i svakom drugom ponudom, ta manifestacija privuče čak 80 hiljada posjetilaca, i to ne samo iz Banata, Vojvodine i Srbije, nego i iz Rumunije, Mađarske, Slovačke, Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine.
Najvažniji dio te manifestacije posvećene ludaji, kako Banaćani zovu bundevu, odvija se na središnjem gradskom trgu, kojega Kikinđani i zovu samo Trg. A o bogatstvu programa svjedoči i podatak da su na Trgu ove godine u ta četiri dana koncerte održali Marija Šerifović, ‘Neverne bebe’, Jelena Tomašević, Šaban Šaulić i ‘Parti brejkersi’.
Da se Kikinđani i Banaćani pitaju koliko bi trebalo da traju ‘Dani ludaje’, bilo bi to 365 dana u godini. Osim toga, oni su sigurni da se nigdje slađe i ljepše ne jede nego u Banatu
Nabrajati šta se sve može vidjeti, doživjeti i probati na Danima ludaje, uzaludan je posao. Treba doći i uvjeriti se na licu mjesta, ali se smještaj mora rezervisati dobrano unaprijed. A da se Kikinđani i Banaćani pitaju koliko bi trebalo da traju ‘Dani ludaje’, bilo bi to 365 dana u godini. Osim toga, oni su sigurni da se nigdje slađe i ljepše ne jede nego u Banatu, pa to onda i pokazuju odnosno dokazuju na tradicionalnom ‘Banatskom fruštuku’, koji kikindski Trg pretvara - kako to jednom reče Raša Popov - u najveću ‘gostinsku sobu jugoistočne Evrope’ i u kojoj se - osim ukusnih pita od ludaje - mogu probati brojna slatka i slana jela, na primjer gibanice, pite od krumpira, slane i slatke štrudle, gomboce, pohovane i ukiseljene ludaje.
Članice udruženja žena iz okolokikindskih sela, na ‘Banatskom fruštuku’ predstavljaju banatska jela koja se spremaju po receptima starim i preko sto godina, a ljubitelji pravog banatskog doručka, koji se sastoji od jake hrane, mogu degustirati, na primjer banatske čvarke, ‘majušku’ (džigernjaču), šunku, ali i pečeni vrući hljeb premazan mašću i paprikom. Prvi put ove godine i kuhari s Hvara i iz Trogira promovirali su u Kikindi dalmatinsku i mediteransku kuhinju.
Ove godine su na ‘Dane ludaje’ prvi put došle i članice Kola srpskih sestara ‘Kruna’ iz Srpskog Semartona u Rumuniji. Donijele su domaću hranu koju su svojim rukama mijesile: kolače od bundeva, oraha i jabuka, štrudlu od maka, pitu s višnjama, pogačice s čvarcima… Ta se hrana, prema riječima članice Kola Zlatinke Grubački, u njihovom kraju služi i kod Srba i kod Rumuna.
A sve je počelo još 1986. godine, kad su izmjerene prve ludaje s ciljem da se ustanovi ko je proizveo najteži, a ko najduži primjerak. Tri decenije kasnije mjerenje ludaja preraslo je u veliko takmičenje, a rezultati se šalju Svjetskom bundevskom savezu (World Pumpkin Confederation) u Ontario u Kanadi i u Collins u Sjedinjenim Američkim Državama te tako i Banaćani učestvuju u takmičenju za zvanični svjetski rekord.
I ove godine, kao i prošle, Dušan Jankov iz Čuruga izložio je najtežu ludaju, tešku čak 415,5 kg. Drugo mjesto zauzeo je Čeda Stojanović također iz Čuruga s bundevom teškom 370 kg, a treće mjesto Dušanova majka Ružica Jankov s ludajom od 366,5 kg. Najdužu tikvu, dugu 273 cm, uzgojila je Eva Pece iz Temerina, koja je pobijedila i prije dvije godine. Druga je bila Andrea Pece s tikvom od 243 cm, a treći već spomenuti Dušan Jankov s primjerkom dugim 238 cm. Pobjedniku u svakoj kategoriji pripala je nagrada od 100.000 dinara, drugoplasirani su dobili po 30.000 dinara, a trećeplasirani po 20.000 dinara.
