Novosti

Kultura

Velika smotra malih proizvođača

Više od pedeset izlagača drugog Regionalnog sajma kulture razvojne suradnje u Petrinji svjedoči da se lokalne zajednice polako oporavljaju od šteta nanesenih potresom i nedostatnom sustavnom podrškom

Large j1slavko i srebrenka %c5%a1antak

Proizvodi od lješnjaka uzgojenog na žici – Slavko i Srebrenka Šantak (foto Vladimir Jurišić )

Drugi Regionalni sajam kulture razvojne suradnje ponovno je održan u Petrinji: ta velika smotra malih proizvođača zbila se 22. listopada, upravo na Europski dan održivih zajednica, datum izabran prije pet godina s ciljem da se građanima EU-a približi ideja održivog razvoja kroz predstavljanje uspješnih poduzetničkih i neprofitnih aktivnosti koje povezuju i oplemenjuju zajednice manjih sredina, uz puno poštovanje lokalnih prirodnih okvira i resursa.

Ovogodišnji je Sajam okupio više od pedeset 50 izlagača ne samo iz Sisačko-moslavačke županije nego i drugih dijelova Hrvatske, dokazavši time da se mala obiteljska gospodarstva i lokalni obrti - premda nedovoljno brzo i još uvijek bez dostatne sustavne podrške - barem djelomice oporavljaju od šteta prouzročenih potresom, pandemijom korone i prirodnim katastrofama.

Sajam smo iskoristile za razmjenu iskustava pa ćemo s nekima uspostaviti dublju suradnju, kaže Negoslavčanka Biljana Pejić

U velikom su šatoru brojne izlagače i još brojnije posjetitelje dočekale i Sajamske novine, posebno izdanje tjednika Novosti osmišljeno sa svrhom predstavljanja svih događanja upriličenih u sklopu bogatoga cjelodnevnog programa. Sajamska koordinatorica Ivana Kumrić, inače programska asistentica u udruzi Solidarna, nije krila svoje zadovoljstvo posjećenošću manifestacije koja će se po svemu sudeći prometnuti u petrinjsku tradiciju.

- Ovogodišnji smo Sajam pripremali od početka ljeta i mogu reći da sam iznimno zadovoljna odzivom, ne samo izlagača iz brojnih krajeva nego i posjetitelja. To sve ide u prilog činjenici da je ova smotra sve ozbiljnije shvaćena, pa vjerujem da će već dogodine ovaj iznimno veliki šator biti premalen za sve zainteresirane. Pored posjećenosti, impresionira raznolikost štandovske ponude OPG-ova, kućnih radinosti, učeničkih zadruga i umjetničkih obrta, kojom su posvjedočeni stvaralački potencijali ovoga kraja i cijele Hrvatske – kazala nam je koordinatorica. Udruženje žena Negoslavčanka i članice Zlatnih ruku iz Markušice predstavile su što rade tijekom godine, ne krijući oduševljenje da svoje proizvode imaju prilike predstaviti i u Petrinji.

- Ugodno sam iznenađena brojem izlagača i posjećenošću Sajma koji smo iskoristile i za razmjenu iskustava, pa mi se čini da ćemo s nekima uspostaviti dublju suradnju kroz zajedničke projekte – kaže Biljana Pejić iz Negoslavaca. Među brojnim sajamskim iznenađenjima istaknuo se štand Srebrenke i Slavka Šantaka iz Velike Pisanice, koji se bave osebujnom proizvodnjom lješnjaka.

Sajamska koordinatorica – Ivana Kumrić (Foto: Vladimir Jurišić)

Sajamska koordinatorica – Ivana Kumrić (Foto: Vladimir Jurišić) 

- Imamo plantažu lješnjaka uzgojenog na žici, što je jedinstven način proizvodnje u cijeloj Europi: njime se ostvaruju veliki urodi na maloj površini. Tako se na samo jednom hektaru zemljišta može postići jednak a nerijetko i veći urod od klasične proizvodnje na dvadesetak hektara. Kako sam inače inženjer strojarstva, spojio sam stručno znanje i ljubav prema uzgoju lješnjaka u ovu jednostavnu i korisnu ideju koja se ipak temelji na dubokom promišljanju, izračunima i složenim kombinacijama. Osim toga, naš lješnjak i proizvodi imaju međunarodnu potvrdu, sertifikat ekološke proizvodnje – tumači nam Slavko.

Vrijeme kolinja se približava unatoč tzv. afričkoj svinjskoj kugi pa je potraga za neizostavnim začinom kulena, seka i drugih kobasica iz kućne radinosti sve žešća. Stoga ne čudi što se oko petrinjskog štanda Milke Cvar iz Nove Drenčine, koju mnogi poznavatelji mesa i mesnih prerađevina smatraju 'kraljicom paprike', okupilo toliko znatiželjnika.

- Proizvodim bućino ulje i domaći ajvar, sadim češnjak, niski grah i još puno toga, ali najveće zanimanje pobuđuje moja crvena paprika: uzgajam desetak vrsta, od skroz blage do one čiju će ljutinu tek rijetki podnijeti. Svoje proizvode uglavnom nudim na tržnicama, a ova mi je sajamska smotra baš pun pogodak - kaže Milka Cvar.

Danijela Vlaisavljević predstavila je proizvode OPG-a svog oca Vojina Čordaša iz Klasnića, koji se dugo bavi pčelarstvom a sada i sve uspješnije uzgaja aroniju.

 Od blage do najljuće paprike – Milka Cvar (Foto: Vladimir Jurišić)

 Od blage do najljuće paprike – Milka Cvar (Foto: Vladimir Jurišić)

- Mislim da nema toga što ne možemo proizvesti od tog voća: spravljamo sokove, sirupe i čajeve, pekmeze i džemove koje redovito predstavljamo na sajmovima zdrave i ekološki proizvedene hrane diljem Hrvatske. Za nas se do sada na Baniji malo znalo, ali vjerujem da će neki posjetitelji postati naši vjerni kupci čim probaju što nudimo – kazala nam je.

Posebne simpatije pobrali su osnovnoškolci iz Petrinje i Jabukovca koji su prodavali svoja likovna ostvarenja i druge proizvode: naravno, poput prave djece, svaki zarađeni euro istog bi časa potrošili za slatkiše i slastice nuđene na obližnjim štandovima. Maja Ostojić, učiteljica glazbene kulture u petrinjskoj OŠ Ivana Gorana Kovačića i područnom ogranku Jabukovac, sumira đački rad.

- U sklopu izvannastavnih aktivnosti naši učenici izrađuju različite ukrase, poput tzv. narukvica prijateljstva, naušnica i privjesaka, a od ove godine radimo i melem od kadulje. Oduševljeni su sajamskim nastupom, pa su se sa svojim rukotvorinama rastrčali po cijelom šatoru jer nemaju strpljenja da se netko baš pred našim štandom zaustavi – 'brani' svoje đake brižna učiteljica. Iz Kistanja je stigla Mirjana Bezbradica, čiji je štand odisao pravim dalmatinskim, odnosno bukovičkim 'štihom'.

- Izložila sam bajame, džem od smokve, maslinovo ulje, sok od drenjina i češnjak upleten 'u rešte'. Za svo to prerađeno blago potrebno je puno sunca, pa se i moj OPG upravo tako zove: Sunce – objasnila nam je prirodnom logikom ta radišna i vješta žena.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više