The Fall of the House of Usher (Netflix)
Bezvremena književnost Edgara Allana Poea, majstora gotičkog horora kojeg su opsjedale teme smrti, savjesti, nesvjesnog, pohlepe i paranoje, dobila je veličanstven hommage u novoj miniseriji Mikea Flanagana. Uzevši istoimenu Poeovu priču iz 1839. kao okvir unutar kojeg tka pačvork motiva iz njegovih drugih priča i poezije, autor vješto izmješta radnju u suvremeni kontekst ne bi li demontirao dinastiju moralno propalog Rodericka Ushera (Bruce Greenwood), vlasnika farmaceutske kompanije Fortunato Pharmaceuticals.
Aluzija na obitelj Sackler, vlasnicu Purdue Pharme, nije nimalo suptilna: Usheri su, naime, ozloglašeni zbog generiranja opioidne epidemije koja je ubila milijune ljudi i uništila nebrojene obitelji, a njima zgrnula opsceno bogatstvo. No savjest nesmiljenog magnata budi se tek kad tragedija snađe njegovu vlastitu obitelj i pod čudnim okolnostima u nekoliko dana ostane bez šestero potomaka, pa ju odlučuje olakšati čovjeku koji ga već dugo progoni. Priča se ovdje dramaturški počinje organizirati u maniri gotičke fikcije, postaje diskontinuirana i zamršena, upleće nadnaravno i interpolira mračnu tajnu iz prošlosti koja protagoniste progoni u sadašnjosti.
Flanagan nezajažljivo i štreberski precizno koristi žanrovske trope i simbole, smještajući tipično klaustrofobičnu radnju natopljenu strahom u ruševnu kuću koja je simbol raspada i same obitelji, i moralne degradacije čovjeka koji sklapa faustovsku pogodbu ne razmišljajući o posljedicama. Sjajno karakterizirani i odigrani likovi, visokostilizirana scenografija i sugestivna režija Flanagana i Michaela Fimognarija doprinose omamljivo tjeskobnoj atmosferi serije, no pravu jezu izaziva dekonstrukcija psihološkog stanja čovjeka koji opijen moći stvara neki vlastiti izopačen sustav vrijednosti, gradeći sebičan svijet u kojem se zakoni i moralne norme tumače arbitrarno. Realno gledajući, za analizu ljudskog stanja u kapitalizmu nema zahvalnijeg žanra od horora.
Lessons in Chemistry (Apple TV+)
Samo godinu po izlasku nagrađivanog debitantskog romana Bonnie Garmus, koji je postao globalni hit i već ima i hrvatsko izdanje, Lee Eisenberg adaptirao ga je u raskošno stiliziranu dramu koju je producirala Brie Larson, odigravši usput i zahtjevnu glavnu ulogu. Protagonistica je Elizabeth Zott, kemičarka čiju je znanstvenu karijeru osujetio agresivni seksizam i mizoginija kojima su pedesete godine prošlog stoljeća bile obilno natopljene. Inspirativna priča o toj nekonvencionalnoj ženi tragične prošlosti teče kroz dvije vremenske linije; počinje u šezdesetima u kojima je Zott uspješna televizijska zvijezda koja ima svoj kulinarski šou u kojem žene podučava i kemiji, pa se vraća u prethodno desetljeće u kojem saznajemo o njezinoj posvećenosti znanstvenoj karijeri, kada se kao laborantica probijala u muškom miljeu koji ju nije uzimao u obzir.
Jedina osoba koja je uviđala njezin potencijal genijalni je kolega, osebujni samotnjak Calvin Evans (Lewis Pullman), s kojim razvija profesionalni i ljubavni odnos koji frca kemijom i pomaže joj da oljušti zaštitne slojeve nagomilane traumatičnim iskustvima. Iako katkad odstupa od predloška, čini to uvijek u službi preciznijeg ocrtavanja društvenog konteksta u eri netom pred bujanje Pokreta za ljudska prava. Tihi očaj i frustracije žene iz pedesetih danas mogu izgledati karikirano, ali predstavljaju zoran podsjetnik da se teško izborena prava ne smiju uzimati zdravo za gotovo.
Soulmates (Prime video)
Brett Goldstein, koji se proslavio scenarijem i ulogom Roya Kenta u "Tedu Lassu", osmislio je s Williamom Bridgesom, scenaristom "Black Mirrora", zanimljivu antologiju smještenu u blisku budućnost u kojoj znanost otkriva tzv. "česticu duše". To omogućava razvoj tehnologije koja putem Testa svaku osobu može spojiti s njezinom srodnom dušom i ulijeva nadu da će čovječanstvo premostiti epidemiju usamljenosti atomiziranog visokotehnološkog doba. Slijedeći interaktivnu strukturu "Black Mirrora", svaka od šest nepovezanih epizoda na drugačiji način golica distopijske mogućnosti te premise koja tek na prvi pogled djeluje bezazlenom; ideja da postoji samo jedna savršena osoba koja nas nadopunjava zvuči istovremeno i romantično naivno i zastrašujuće, i serija se bavi istraživanjem upravo tih aspekata dinamike modernih odnosa u svijetu deficitarnom ljubavlju. Epizode mijenjaju temu, perspektivu, atmosferu i sam žanr, iskačući iz melodrame u triler ili horor, ovisno o svjetonazoru šarolikih likova i načinu na koji doživljavaju ljubav i sebe same.
