Prije godinu dana, 15. aprila 2020., umirovljenici Miri Gagić iz Gornjih Biljana kraj Benkovca nepoznati je počinitelj pod okriljem noći otrovnom tekućinom uništio 44 stabla mladih bajama. Nekoliko sati poslije tog zločina vandali su lupali po njenoj kući, zbog čega je intervenirala benkovačka policija. Mjesec dana kasnije, u maju, u Islamu Latinskom, nedaleko od Mirinog sela, povratnika Dušana Lakića fizički i verbalno, uz prijetnje smrću, napao je susjed Marinko Matek, koji je uzurpirao Dušanovu zemljišnu parcelu.
Navedeni napadi, verbalne prijetnje i uništavanje imovine ilustriraju suludu realnost i svakodnevicu Srba u Hrvatskoj. Ovi napadi, uz još 19 jednako uznemirujućih, dio su nepotpunog, ali iscrpnog godišnjeg izvještaja Srpskog narodnog vijeća, biltena "Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2020." istraživača Tihomira Ponoša i Nikole Vukobratovića iz Arhiva Srba. SNV već sedmu godinu zaredom bilježi slučajeve diskriminacije i ispoljavanja nacionalne netrpeljivosti prema Srbima, poglavito u dalmatinskom zaleđu i na istoku zemlje.
Lani je na udaru negacionista posebno bila Dana Budisavljević, autorica filma "Dnevnik Diane Budisavljević", a u govoru mržnje i negacionizmu prednjačio je Hrvatski tjednik
Prema nalazima istraživača, u odnosu na 2019. godinu lani je najviše smanjen broj vrijeđanja i prijetnji upućenih Srbima i srpskim institucijama (sa 115 na 50) te javnih akcija koje imaju obilježja netrpeljivosti prema Srbima (sa 51 na 14), kao i govora mržnje i etničke netrpeljivosti na sportskim terenima (sa 16 na 8). Ukupno je, izračunali su istraživači, broj slučajeva sa 400 u 2019. pao na 214 u 2020. godini.
Podaci u biltenu prikupljeni su iz medija, ali i iz prijava Srpskom narodnom vijeću. U tablici nisu evidentirani svi slučajevi koji su se dogodili – niti su podaci tako detaljno prikupljani, niti je tablica takve naravi, naveo je Tihomir Ponoš, dodajući da su u tabeli samo radikalni primjeri. Bitno je naglasiti da samo jedan dio napada na Srbe dolazi do javnosti, pa čak i do SNV-a i Novosti. U brojnim slučajevima, pogotovo u ruralnim predjelima, ljudi zbog straha, nezaštićenosti i nepovjerenja u sustav ne prijavljuju svaku diskriminaciju i nepravdu, kao što su trend zauzimanja obradive površine u njihovom vlasništvu ili nasilje u obrazovnim ustanovama. Primjerice, u Zajedničkom vijeću opština u Vukovaru tvrde da imaju saznanja o nekoliko slučajeva nasilja prema učenicima pripadnicima srpske manjine koji nisu medijski popraćeni, pa čak ni prijavljeni policiji i pravobraniteljici za djecu, jer pojedini roditelji iz straha ili iz drugih motiva odbijaju pokretati postupak zaštite djeteta.
Na smanjenje broja slučajeva u 2020. ponajviše je utjecala pandemija koronavirusa, zbog koje je bilo znatno manje prilika za ispoljavanje mržnje prema manjinama. Osim toga, istraživači ove godine u bilten nisu uvrstili govor mržnje na društvenim mrežama. Za pretpostaviti je da su se, zbog ograničenog kretanja, prijetnje u većini slučajeva upućivale pismeno, u brojnim komentarima i porukama upućenim političkim predstavnicima Srba te na mrežnim stranicama srpskih institucija. Primjera radi, Facebook-stranica SNV-a bilježi preko 100 blokiranih korisnika, tvrde administratori.
U biltenu se naglašava pozitivan pomak u kulturi sjećanja i naporima stvaranja povoljnijeg ozračja u društvu. Prošle godine poduzeta su četiri važna koraka u tom smjeru, u Kninu, u Gruborima i Varivodama te u Vukovaru
No tko hoće, nađe način. Filoustaška Autohtona – Hrvatska stranka prava (A-HSP) održala je, gotovo u nekoj vrsti izopačene tradicije, 3. jula 2020. prosvjed ispred SNV-a. Dražen Keleminec, predsjednik ove marginalne stranke, opet je okupio tridesetak pristaša, među kojima je bila i nekolicina adolescenata. Najavio da će A-HSP zaštititi ustaški pozdrav "Za dom spremni", a da oni koji imaju nešto protiv toga – "slobodno mogu iz Hrvatske". Na kraju skupa okupljene je pozdravio sa "Za dom i domovinu spremni!" Krajem jula pristaše A-HSP-a bili su u Srbu, protestirajući protiv obilježavanja Dana ustanka naroda Hrvatske u organizaciji SNV-a i antifašističkih udruga.
Sportska natjecanja su se veći dio 2020. održavala bez ili s ograničenim brojem gledatelja. Ono malo utakmica odigranih uz prisustvo publike nije prošlo bez veličanja NDH. Na nogometnoj utakmici između Dinama i Rijeke, odigranoj krajem februara u Zagrebu, pripadnici Bad Blue Boysa izvikivali su "živjela NDH". U Zagrebu su na utakmici Lokomotive i Hajduka članovi navijačke skupine Torcida skandirali "Oj hrvatska mati, Srbe ćemo klati". Navijači su bili aktivni i izvan sportskih borilišta, ističu istraživači. Pripadnici Armade su u aprilu na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci istaknuli transparent na kojem je bio i ustaški pozdrav, što je bila reakcija na inicijativu predsjednika Republike Zorana Milanovića da se taj pozdrav zabrani.
Jedan od najodvratnijih incidenata dogodio se u junu 2020. u zagrebačkoj Kustošiji, kada je skupina Bad Blue Boysa izvjesila transparent na kojem je pisalo "Jebat ćemo srpske žene i djecu". Njihov ispad u javnosti je generalno oštro osuđen i kao gnjusan i kao antisrpski, navodi Ponoš. Šestorica BBB-a završila su na sudu, na kojem se autor transparenta branio tvrdnjom da nije znao što je na njemu jer je za vrijeme njegove izrade, prema vlastitom priznanju, bio u alkoholiziranom stanju. Na kraju su početkom februara ove godine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu nepravomoćno osuđena petorica BBB-a na uvjetne kazne zatvora, a kao olakotna okolnost uzeto im je pomaganje Srbima nakon potresa na Baniji.
Isticanje transparenta s porukama mržnje na Kustošiji dobilo je sudski epilog (Foto: Nikola Šolić)
U biltenu se bilježi i povećan broj fizičkih sukoba u Vukovaru izazvan nacionalnim porijeklom i izbjegavanje uvođenja dvojezičnosti i dvopismenosti u tom gradu te sada već uobičajeno isticanje i pisanje ustaškog znakovlja koje sudovi neujednačeno sankcioniraju. Posebno se ističe odluka Visokog prekršajnog suda po kojoj pozdrav "Za dom spremni" u pjesmi "Bojna Čavoglave" Marka Perkovića Thompsona nije prekršaj.
Predstavljajući ovogodišnji bilten, u utorak, 13. aprila predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je problem nesustavne i neujednačene sudske prakse. Tako jedan sud osuđuje pozdrav "Za dom spremni", a drugi tvrdi da je Thompsonovo izvikivanje ustaškog pozdrava tokom rata mobiliziralo ljude i da se ne može izjednačavati s vremenom totalitarnog režima, čime se daje legitimacija i normalizacija takvom pozdravu, naglasio je Pupovac.
- Time se Hrvatska drži u određenom odnosu taoca. Svi znamo da je bilo pojava i nedemokratskih snaga, kao i onih izrazito regresivnih poraženih u Drugom svjetskom ratu na području cijele istočne Europe, ali neke zemlje su se takvih pojava oslobodile, dok Hrvatska nije, što se jasno vidi u biltenu. Sudovi, nažalost, ne vide tu razliku, odnosno ne mogu ili je ne žele vidjeti pod pritiskom javnog mnijenja ili moćnih institucija bilo vjerske, bilo političke prirode - kazao je Pupovac.
Što se tiče historijskog revizionizma i negacionizma, kao zasebne cjeline biltena, ta se pojava u 2020. manifestirala u kampanji minoriziranja broja žrtava ustaških logora. Prošle godine posebno je na udaru negacionista bila Dana Budisavljević, autorica filma "Dnevnik Diane Budisavljević", ističu istraživači. U govoru mržnje i negacionizmu prednjačio je Hrvatski tjednik. Tokom cijele 2020. ovaj list se bavio pomenutim filmom pa su, između ostalog, pokušali podvaliti tezu da su "velikosrbi nakon svega okrenuli priču i humanitarnu priču pretvorili u dječje logore i zločinačku ustašku vlast koja je djecu navodno ubijala". Osim toga, u rubrici "Fusnote za fah idiote" komentirali su govor Milorada Pupovca o identitetu Srba u Hrvatskoj. Pupovac je kazao da su tri važne komponente identiteta Srba u Hrvatskoj: slobodarstvo, ustavni patriotizam i antifašizam. U svom je komentaru Hrvatski tjednik objavio: "I četvrta, najvažnija komponenta da svi prije ili poslije završe na popisu jasenovačkih žrtava. Ne ćete se smiriti dok i sebe ne vidite na popisu zaklanih."
Umjetnička instalacija riječkog umjetnika Nemanje Cvijanovića pod nazivom "Spomenik crvenoj Rijeci", postavljena u septembru 2020. na krov Riječkog nebodera, bila je povod za žustre kritike, ali i prosvjed protiv umjetnika i njegovog rada u obliku crvene petokrake. Na prosvjedu se orilo: "Dobit ćete batine!", "Gazi, gazi, crvene!", "Ajmo, ajmo, ustaše!", "Nemanja, Srbine, čakija ti ne gine!", "Obersnel, Obersnel, govno jedno smrdljivo, pičko jedna, mi te mrzimo!", "Mi, Hrvati!", "Za dom – spremni!" Osim toga, Cvijanović je telefonom dobivao prijetnje, a u Krešimirovoj ulici u Rijeci u oktobru se pojavio grafit "Nemanja, Srbine, presudit ćemo ti".
Aleksandar Maršavelski, docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu, na promociji biltena je rekao kako je u istraživanju Hrvatskog pravnog centra prošle godine utvrđeno da je oko 50 posto svih slučajeva govora mržnje počinjeno prema pripadnicima srpske nacionalne zajednice i da su počinioci najčešće neotkriveni. Istaknuo je da primjeri iz biltena jasno govore kako je pravni okvir po kojem se gone neadekvatan te da su kazne najčešće uvjetne ili novčane. Ipak, istaknuo je, napredak se vidi, zakoni se mijenjaju, a prošli tjedan Vlada je usvojila i protokol o postupanju u slučaju govora mržnje, dok će izmjenama Zakona o elektroničkim medijima ta zaštita biti podignuta na viši nivo.
U biltenu se naglašava pozitivan pomak u kulturi sjećanja i naporima stvaranja povoljnijeg ozračja u društvu. Prošle godine poduzeta su četiri važna koraka u kulturi sjećanja, a riječ je obilježavanju godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu, komemoracijama za ubijene Srbe u Gruborima i Plavnom, odnosno Varivodama, te obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Kao prvi korak ističe se to što je u Kninu prvi put bio i politički predstavnik Srba u Hrvatskoj, Boris Milošević, tada već potpredsjednik Vlade. Iako dosad najteža odluka političkih predstavnika Srba, u domaćoj javnosti Miloševićev je dolazak na obilježavanje Oluje u većini pozitivno ocijenjen. Sličan tretman imao je i govor predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je, uz ostalo, izrazio pijetet prema svim nedužnim hrvatskim žrtvama, ali i svim nedužnim srpskim žrtvama, "od Paulin Dvora do Varivoda". Drugi korak bila je komemoracija u Gruborima, održana krajem avgusta, na kojoj su sudjelovali predsjednik Milanović i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Četvrti korak je sudjelovanje Borisa Miloševića u koloni sjećanja u Vukovaru. On, napominje Ponoš, nije prvi politički predstavnik Srba u Hrvatskoj koji je u njoj sudjelovao, ali poslao je važne poruke pomirenja, tolerancije i žaljenja za žrtve.
Govor mržnje u Hrvatskoj je toliko raširen da postaje predmet umjetničkog istraživanja. U projektu "Usputno zlo" udruge Vizura aperta popisivali su se grafiti govora mržnje, a istraživanje je u većoj mjeri provedeno u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Pronađeno je više od 460 natpisa na više od 180 lokacija. U Zagrebu je popis lokacija na kojima su zabilježeni mrziteljski grafiti dostavljen Gradskom uredu za prostorno uređenje i komunalne poslove, pa su nakon nadzora 101 prijavljene lokacije komunalni redari izdali nalog za njihovo uklanjanje ili su pokrenuli postupak uklanjanja za 274 grafita. Do početka 2021. uklonjeno ih je 11.
Pozitivan primjer uklanjanja grafita dolazi i iz Osijeka, gdje je Volonterski centar Osijek pokrenuo uklanjanje natpisa "Srbi marš iz Juga 2". U istom je gradu inicijativa mladih Mladforma, u suradnji s udrugom Hip-Hop Osijek, pokrenula akciju grafitiranja govora mržnje. Da stvar bude bolja, Mladforma je dobila podršku Grada Osijeka za uklanjanje govora mržnje s površina u gradskoj nadležnosti.
Unatoč dragocjenim pomacima u kulturi sjećanja, naporima pojedinačnih građanskih i umjetničkih inicijativa, ali na prvom mjestu SNV-a kao krovne organizacije Srba koja ustrajno pruža podršku diskriminiranima, optimistične vijesti i dalje su na nivou statističke pogreške. Kako napominje Ponoš u zaključku biltena, država i vlasti, gledano u dužem razdoblju, za takvo stanje snose odgovornost. "Nije počinjen samo grijeh nečinjenja, nego je i činjeno ono što se nije trebalo činiti, a i hladnokrvno se gledalo na zbivanja. Osuđujuće reakcije ipak postoje, konkretne akcije također, i one se također bilježe u prethodnim poglavljima. Međutim, toga je često bilo premalo i za to je bilo prekasno", navodi Ponoš.
Mira Gagić kraj novih nasada bajama (Foto: Anja Kožul)
Konkretno, Mira Gagić sa početka teksta od SNV-a je dobila nove sadnice bajama, ali će proći godine dok mlada stabla neće dati ekonomski isplativ plod. I dalje živi u strahu. Napadač Dušana Lakića iz Islama Latinskog dobio je zabranu prilaska žrtvi.
- Nemojte me pitati od čega živim, nemam pomoć, nemam uvjete za penziju. Kako se borim, to ja najbolje znam. Kako god da je, a vjerujte da nije lako, meni je moj prag najdraži. Želim ovdje dočekati svoj kraj i želim živjeti slobodno, a ne u strahu kao zadnjih godina. Eto, nedavno kad sam išao do dućana, prolazio sam pored velike lokve vode koja se stvorila od kiše. Taj jedan u autu koji me prepoznao dao je pun gas i cijelog me isprskao. Što ću, dođem kući, presvučem se i plačem od muke - kazao je Dušan Lakić prošle godine za Novosti.
