Kakav je u Sisačko-moslavačkoj županiji položaj žena i njihov interes za aktivnosti tamošnje srpske zajednice?
Nažalost, položaj žena u Županiji još nije zadovoljavajući, unatoč tome što su se neke uspjele probiti svojim radom i na ponekom rukovodećem mjestu dokazati svoju kvalitetu. Još uvijek su mahom i neopravdano u sjeni svojih kolega ili muževa; budući da je naš kraj većinom ruralni, s vrlo prisutnima i izraženima patrijarhalnim odnosima koji ženu stavljaju u drugi plan, smatrajući da joj je jedina uloga briga o kući i odgoju djece, one koje bi se željele i zasigurno uspjele izboriti za ravnopravnost u svim segmentima života nerijetko se osuđuje i u krugu obitelji i od strane šire zajednice, neovisno o tome što smo duboko zagazili u 21. stoljeće. Stoga se tek poneke usuđuju uključiti i participirati u društvenom i političkom životu. Što se pak naše manjinske zajednice tiče, žene imaju i dodatni problem, a to je da iz opravdanih ili neopravdanih razloga slabo ističu svoj nacionalni identitet. Svi znamo da to vodi dodatnoj stigmatizaciji, pa i iz tog razloga mogu reći da postoji puno prostora i potreba da se žene pridruže radu Aktiva žena SDSS-a u kojem djelujem.
Na to se zasigurno nadovezuje i općeniti socijalni položaja ljudi: što očekujete od nove akcije SNV-a po tom pitanju i treba li biti i drugih humanitarnih aktivnosti i mjera pomoći?
Da je naša Županija među siromašnijima u Hrvatskoj, svi znamo, pa je jasno da nas ovdašnja ukupna socijalna slika ne može zadovoljiti. Većina nekadašnjih poslovnih subjekata već je prestala ili prestaje s radom, pa i ono malo radno sposobnog stanovništva ostaje bez ikakvih prihoda. Sve veći broj mladih traži posao u drugim gradovima i izvan zemlje, pa je nada u nekakav napredak i sveukupno bolje buduće ozračje sve manja. Iza mladih ostaju ostarjeli roditelji prepušteni sami sebi i ustanovama socijalne skrbi, jer im mirovine redovito nisu dovoljne za pokriće životnih troškova. A centri za socijalnu skrb i podružnice Crvenoga križa jednostavno ne stižu i ne mogu udovoljiti svim njihovim zahtjevima i potrebama. Stoga je SNV, u skladu sa svojim ovlastima i mogućnostima, poduzeo određene korake kako bi se pomoglo tim ljudima, pa je oformio svoj Odjel za socijalna i humanitarna pitanja, preko kojeg se apliciralo na natječaj Europskoga socijalnog fonda za usluge prijevoza i pratnje starijih osoba. Aktualnom će akcijom biti obuhvaćeno 80 samačkih i staračkih obitelji. Osim toga, ovih je dana u organizaciji Centra za razvoj i investicije održana radionica prijavljivanja na natječaje namijenjene poljoprivrednicima i obrtnicima, koju je pohađalo više osoba. Podvlačim, potrebe su svakim danom sve veće, što znači da nam je koordiniran rad svih institucija i organizacija, pa tako i SNV-a, ne samo dobrodošao nego i neophodan, bez obzira na obim i mjere pomoći.
Koliko su ljudi zainteresirani za Prosvjetine pododbore u Glini i Malom Gradcu? Kakvi su programi tih ogranaka SKD-a i kako oni međusobno surađuju?
Interes ljudi za rad Prosvjete na glinskom području nije ni loš ni sjajan: aktivnosti pododbora se uglavnom svode na književne večeri, sporadične predstave, likovne kolonije i predavanja. Ogranak u Malom Gradcu uglavnom se bavi folklorom, a suradnja dvaju pododbora nije loša, a mogla bi se poboljšati nakon nedavnog dogovora predsjednice gradačkog pododbora Željke Marčinko, mog zamjenika Dragana Adžića i mene da djeci Gline i okolnih sela omogućimo da vježbaju, plešu i putuju na nastupe zajedno s mališanima iz Maloga Gradca, što podržavaju svi članovi Prosvjete.
