LAŽNE VIJESTI; društveno-politički i medijski fenomen globalnih razmjera koji ukazuje na aktualnu situaciju po pitanju mogućnosti da se razdvoji istinito od lažnog, ono što ima pokrića i uporišta u nekim aspektima društvene zbilje od onog što je tek proizvod potpuno arbitrarne, na ničem realno postojećem konstruirane fikcije. Još je u 18. stoljeću kralj Pruske Friedrich Veliki dao ukaz kojim su sve vijesti objavljene u novinama, a koje nemaju više izvora, morale dobiti oznaku NT (non testam) jer nisu potvrđene. U našoj epohi fenomen lažnih vijesti bitno je obilježen logikom funkcioniranja novomedijskih društvenih mreža, obilatom proizvodnjom često neprovjerenih informacija i njihovog neograničenog i nereguliranog širenja bespućima digitalnog svijeta.

No koncept lažnih vijesti može imati i afirmativnu dimenziju. Radi se o podosta originalnom učinku alternativnih medija, subkulturnim i subverzivnim potencijalima, satiričnom odmaku u vidu komično-kritičkog i društveno angažiranog propitivanja ideološko-hegemonijskog karaktera tzv. ozbiljnih medijskih vijesti. Takvih je primjera konstruktivno-satirične produkcije ‘lažnih vijesti’ puno, poznati su francuski tjednik Charlie Hebdo i američka kooperativa The Onion, a u našoj regiji aktualni su News Bar u Hrvatskoj i Njuz net u Srbiji.

Međutim, matricom proizvodnje lažnih vijesti izvan okvira društveno-kritičke satire, otvara se bezdan potpuno arbitrarnih procjena, izmiče se tlo pod nogama logici minimuma društvenog konsenzusa od kojeg započinju naše rasprave obilježene neslaganjima i ideološkim razmimoilaženjima. Time se trasira put konfliktima, agresiji, iracionalnosti. Medijska proizvodnja lažnih vijesti takvog tipa počiva na automatiziranim botovima, kompjutorskim robotskim programima namijenjenim produkciji, multipliciranju i brzoj distribuciji tih sadržaja društvenim mrežama po principu neposrednog targetiranja, direktne interakcije s krajnjim korisnicima. Takve lažne vijesti bazirane su na izmišljenim i iskonstruiranim narativima koji obiluju emotivnim i senzacionalističkim nabojima, produciraju višak adrenalina, te otežavaju trezvene, argumentirane i racionalne prosudbe s kritičkim odmakom.

Primjeri efikasne političke zloupotrebe modela lažnih vijesti su američka predsjednička kampanja 2016., kao i spor EU-a i Rusije. Tvrdnje EU-a i Velike Britanije da Putinov režim koristi proizvodnju lažnih vijesti u političke svrhe, 2017. su rezultirale optužbama da je riječ o specijalnom hibridnom ratovanju. Optužbama su se pridružili političari iz niza europskih država, uključujući i Hrvatsku, preuzimajući teško precizno dohvatljiv pojam hibridnog rata kako bi izvršili pritisak na svaku kritiku i kritičare njihovog rada, prokazali ih kao navodne propagandiste, agitatore stranih interesa, špijune, itd.