Nevladine organizacije okupljene u Koaliciju za zaštitu rijeka BiH zatražile su od Vlade Federacije da provede odluku Zastupničkog doma Parlamenta o zabrani izgradnje malih hidroelektrana. Koliko ima takvih postrojenja u BiH i tko su njihovi vlasnici?
U BiH se zadnjih godina dešava ekspanzija gradnje malih hidroelektrana (MHE). Vrijeme je pokazalo da je njihov osnovni cilj bogaćenje bogatih investitora, nauštrb javnog dobra. Mještani i aktivisti sela gdje je gradnja završena svjedoče uništenju vodnih tokova od kojih ovise njihovi životi. Pravna bitka ukazuje na niz neregularnosti u procesu izdavanja dozvola, što pokazuje da je riječ o političko-profitnoj sprezi uz grubu isključenost običnih ljudi. Zato sada u BiH imamo pobunu po selima i gradovima. Trenutno je u pogonu 109 MHE, od toga 65 u FBiH i 44 u RS-u. Planirano ih je ili je u izgradnji još 338, no pojedini strateški dokumenti spominju i brojku od 400 do 600. Vlasnici su bogati pojedinci, koji imaju podršku političara. U junu je izražena volja zakonodavnog tijela u FBiH da se gradnja zaustavi, no daleko smo od cilja. Svjesni smo da je riječ o predizbornoj godini i da je političarima u interesu da ovu bunu smire. Za sada su puno obećali, ali nisu poduzeli nijedan konkretan korak. Prvi rok je početak novembra.
Prema Finalnom izvještaju institucija BiH o reformi poticaja za obnovljive izvore energije, koji je objavio Fokus, vlasti procjenjuju da će poticaji za MHE sa sadašnjih 80 eura po megavatu u narednim godinama porasti do čak 100 eura. Zbog čega vlasti inzistiraju na minihidroelektranama?
U BiH je napravljen zakonodavni okvir za ekspanziju gradnje MHE pod izgovorom da se time ispunjavaju obaveze u pogledu tranzicije na čiste izvore energije. One su proglašene čistom energijom koja je predmetom poticaja u našoj zemlji. Privatni vlasnici imaju privilegovanu cijenu otkupa – daleko veću od one koja se plaća našim velikim, javnim hidroelektranama, uz zagarantovan otkup od 12 ili 15 godina. Vlasti tako favorizuju privatnike nauštrb svih nas. Pritom se naknada za obnovljive izvore energije ubire od domaćinstava preko računa za električnu energiju. Radi se o eksploataciji prirodnih resursa, ali i ljudi kroz namete od kojih se bogati još više bogate. Smatramo da su ovi projekti izvrstan poligon za ubiranje profita s jedne strane, a s druge za ozbiljne koruptivne radnje. Pokazalo se da su energetski neefikasni, svih 109 MHE godišnje proizvede oko tri posto ukupne količine električne energije. Šteta koju prave se još uvijek sumira po mjestima širom BiH. Neka sela i po nekoliko mjeseci zbog njih nemaju vodu.
Koju alternativu predlažete?
Izlaz je u drugim obnovljivim izvorima i to kroz javna ulaganja kako bi proizvodnja energije donosila korist svima, a ne samo privatnim vlasnicima postrojenja. To su vjetroelektrane i solarni parkovi. Troškovi gradnje ovih vidova obnovljive energije nisu više daleko skuplji, a mnogo su pogodniji za okoliš. Dvije vjetroelektrane Mesihovina i Jelovača, kapaciteta od 86 MW, proizvedu oko 250 GWh, a sve MHE oko 500 GWh. Računica je jasna. U toku je gradnja još jednog vjetroparka Podveležje, a prave se i istraživanja za gradnju Bitovnja vjetroparka. Ako postoji istinska volja, onda će se naći i istinski dobro rješenje. U BiH je to bar moguće s obzirom na ogromna prirodna bogatstva kojim obiluje. Trebamo zaštiti našu zemlju, a ne dozvoliti najgrublju eksploataciju.
