Novosti

Kratko & jasno

Lejla Gačanica: Teško do LGBTI prava

LGBTI osobe su dio bosansko-hercegovačkog društva, sa jednakim pravima na javne prostore, radna mjesta, stanovanje. Težak put je ostvariti ta prava, zbog čega i obrazovanje i tržište rada moraju pružiti jednake mogućnosti, kaže autorica istraživanja "Socio-ekonomski položaj LGBTI osoba u BiH"

Large internacionala  mini

(foto Privatna arhiva)

Na kojim područjima su LGBTI osobe u Bosni i Hercegovini najdiskriminiranije?

Diskriminacija LGBTI osoba zastupljena je od obrazovanja do samostalnog života. Povezanost uskraćivanja prava i mogućnosti, strah i nasilje već od osnovnog obrazovanja su vrlo blisko povezani sa prilikama za zaposlenje i finansijsku neovisnost. To direktno utiče na mogućnost osamostaljivanja i kvalitetu njihovog života. Diskriminacija je prisutna na dva nivoa: formalnih politika i strategija, i nesenzibiliziranosti društva. Izrazito je zabrinjavajući nalaz istraživanja koji pokazuje da čak kada i postoji pomak u odnosu na preovlađujući negativan stav prema LGBTI osobama u BiH, isti se odnosi na to da one "ne smetaju" sve dok su nevidljive, odnosno "dok seksualnu orijentaciju ne pokazuju javno".

Vaše istraživanje pokazalo je da LGBTI osobe češće rade u sivoj ekonomiji, odnosno na prekarnim poslovima?

Nepoželjnost LGBTI osoba u radnim sredinama, ali i jako loša situacija općenito na tržištu rada, kreirali su prostor u kojem siva zona i prekarni rad cvjetaju. I u tom prostoru su najzastupljenije društveno marginalizirane skupine. Mogućnosti za rad za LGBTI osobe su znatno sužene. Poslovi koji su im dostupni svode se na organizacije civilnog društva, povremene i privremene, freelance i neprijavljene poslove. U svim ovim kategorijama, naročito sivoj ekonomiji, garantovana radna prava su minimalna ili nikakva, a njihovo ostvarenje gotovo nepostojeće. Sindikati su LGBTI osobama još uvijek jako daleki, a povjerenje u mehanizme zaštite jako nisko.

U kojem smjeru bi trebalo raditi na njihovoj daljnjoj vidljivosti?

Kako se problem javlja na institucionalnom i društvenom nivou, tako mu treba i pristupiti. Još uvijek nema sistemskog odgovora na nejednak tretman LGBTI osoba. Nužno je mijenjati obrazovne politike i senzibilizirati obrazovni sistem, a pravni okvir unaprijediti. Povorka ponosa je važan korak u ovim procesima jer su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike trenutno najmanje problem u zakonodavstvu, a najviše u glavama. LGBTI osobe su dio bosansko-hercegovačkog društva, sa jednakim pravima na javne prostore, radna mjesta, stanovanje. Težak put je ostvariti ta prava, zbog čega i obrazovanje i tržište rada moraju pružiti jednake mogućnosti, obezbijediti prostore života oslobođene straha i nasilja.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više