Radnička fronta u suradnji s umjetnicom Luizom Margan i umjetnicima Nemanjom Cvijanovićem, Slavenom Toljem i Igorom Grubićem, kroz platformu političke kampanje u gradu Rijeci predstavlja četiri značajna riječka umjetnička projekta na jumbo plakatima, na 10 lokacija kroz 14 dana u mjesecu ožujku.
Radi se, objašnjavaju iz te stranke, o specifičnim riječkim društveno-angažiranim radovima hrvatskih umjetnika izvedenih u javnom prostoru grada, a u slučaju Slavena Tolja u gradskom stambenom prostoru koji je ujedno i radni prostor. Kulturni program Radničke fronte fokusiran je na programsku kulturnu djelatnost i umjetničku produkciju kao njenu osnovu i preduvjet budućnosti rada u kulturi, stoga je logično da podupire umjetnike čiji se radovi nizom godina bave temom radništva i rada, borbom za ostvarenje radničkih prava i pravednijeg društva općenito. Ovom prilikom predstavljeni su umjetnički radovi koji su u javnom medijskom prostoru potakli masovnu društvenu diskusiju o sve učestalijim napadima na osnovne ljudske vrijednosti, te oni radovi koji su izvedeni u direktnoj interakciji sa stanovništvom Rijeke u javnom gradskom prostoru.
"Svi predstavljeni umjetnički radovi nastali su u lokalnom javnom i izvangalerijskom kontekstu u posljednjih 15 godina i ovom se prilikom iznova vraćaju u javni prostor. Ova kustoska gesta Radničke fronte u okvirima političkog komuniciranja može se tumačiti i kao nužno pojačalo dugogodišnje prakse lokalne, nacionalne ali i međunarodne angažirane umjetničke scene kojoj Luiza Margan, Igor Grubić, Slaven Tolj i Nemanja Cvijanović zasigurno pripadaju", izvještavaju iz RF-a.
Luiza Margan predstavlja se dokumentacijskom fotografijom projekta Oči u oči sa slobodom (2014.) Prema izjavi autorice radi se o umjetničkoj akciji koja je zasnovana na doslovnom mijenjanju odnosa veličina i perspektive u fizičkoj percepciji prostora. Akcija je omogućavala stanovnicima Rijeke da se susretnu "oči u oči" sa slobodom, bivajući doslovno, fizički podignuti do visine očiju središnje figure partizanke Spomenika oslobođenja na Delti. Predstavljajući alegoriju slobode, koju smo navikli vidjeti tek iz daljine ili iz žablje perspektive, akcija dovodi u pitanje njenu fizičku i simboličku bliskost sa žiteljima grada. Spomenik je kiparsko rješenje Vinka Matkovića, otkriven na Delti povodom desete obljetnice oslobođenja Rijeke, 3. svibnja 1955. godine. Najviši je riječki spomenik, te čitavom visinom prelazi 20 metara.
Na plakatima je predstavljen i jedan od 366 rituala oslobađanja (2008./2009.) Igora Grubića koji je izveden u Rijeci kroz simboličku intervenciju crvenom maramom na licu golorukog proletera - Spomenika borcima Vežice palim u NOR-u. Riječki je ritual dio maestralnog autorovog projekta realiziranog kao niza mikropolitičkih akcija i intervencija koje je umjetnik izvodio gotovo svakodnevno tijekom 2008. i 2009. godine, a objedinjuje već prije korištene taktike - citatnost, utjecaj pop kulture, bliskost sentimentu historijske konceptuale, gerilske/ilegalne akcije, izravnost susreta s ulicom, performativnost, građanski neposluh, poetski terorizam. Grubić se svojim „ritualima“ bori protiv političkog konformizma, građanske pasivnosti i konzumerističkog društva, kroz svakodnevne akcije "korigiranja" uličnih grafita s fašističkim i nacionalističkim elementima koje je tijekom noći pretvarao u smiješke, lijepljenja naljepnica s agitacijskim sadržajima na tramvajske stanice i druge javne prostore, postavljanja crvene zvijezde petokrake na odbačene borove nakon božićnih blagdana kojim nostalgično priziva ikonografiju socijalizma, ritualnim ispisivanjem rečenice "Odupiri se epidemiji pohlepe" na novčanice i njihovim odašiljanjem u sustav cirkulacije novca do mnogo vidljivijih, konfrontirajućih, ilegalnih akcija poput postavljanja transparenata političko-poetičnog sadržaja na spomenike u javnom prostoru, preljepljivanja reklamnih jumbo plakata, bojanja u crveno vode u fontani pred Hrvatskom narodnom bankom u kontekstu ekstremnih mjera sigurnosti nametnutih građanima tijekom posjeta Georgea W. Busha Zagrebu.
Nemanja Cvijanović predstavlja se dokumentacijskom fotografijom intervencije u javnom prostoru Spomenik Crvenoj Rijeci - Samoobrambeni spomenik (2020.) izvedene u obliku zvijezde petokrake na riječkom neboderu, koja je izazvala niz burnih reakcija u javnosti - od osuda zastupnika desnice u Saboru RH već nakon same najave projekta u kontekstu programskog pravca Doba moći Rijeke 2020. EPK (produkcija: program Izvrnuti džep, MMSU), pa do prosvjeda i prijetnji smrću od strane ekstremne desnice odmah nakon postavljanja instalacije.
Rad umjetnika Slavena Tolja na jumbo plakatu jedan je od serije fotografskih radova Ulica Branimira Markovića (2015.) koji nastaju u javnom gradskom stambenom prostoru koji je ujedno i autorov radni, često izvedbeni i prezentacijski umjetnički prostor. Iako se Toljeva umjetnost pretežno bavi društvenim temama, uvijek javne teme suočava s privatnom sferom. Vrhunac eksploatacije suvremenog kapitalizma odnosi se upravo na sustavno razbijanje teškom mukom osvojenih radničkih prava na proporcionalno podijeljeno vrijeme jednog dana za rad, odmor i kulturu, kao i pokušajima brisanja granica između radnog i životnog prostora posebno u doba pandemije.
