Otvaranjem Etnografske izložbe u prostoru Srpskog kulturnog centra Isidor Popović u Daruvaru, u ponedjeljak, 6. srpnja počeli su Dani srpske kulture koje organiziraju Vijeće srpske nacionalne manjine grada Daruvara i Srpsko kulturno društvo prosvjeta.
U okviru manifestacije upriličene su radionice kaligrafije za djecu od 10. do 15. godina s voditeljicom Zvjezdanom Drašner i radionica srpskih narodnih priča za djecu od 7 do 13 godina, koju vodi pripovjedačica Svetlana Patafta, glumica Teatra Puna Kuća iz Zagreba. Tu su također književna večer srpske ljubavne poezije ‘Stihovima te ljubim‘ i predavanje o značajnim srpskim velikanima za učenike osnovnih škola. U subotu, 11. srpnja, na zatvaranju Dana srpske kulture, povjesničar Milan Radanović izlagat će o doseljavanju Srba u zapadnu Slavoniju, a protojerej-stavrofor Luka Bosanac o Srpskoj pravoslavnoj crkvi u zapadnoj Slavoniji.
Na Etnografskoj izložbi postavljeni su predmeti koji govore o prošlosti i životima ne samo Srba, već i ostalih naroda koji na području Daruvara i zapadne Slavonije žive stoljećima.
- Dolazeći na ove prostore donosili smo svoje predmete i svoju kulturu, ali se i prilagođavali te od drugih naroda primali pojedine elemente kao što su oni mogli da uzmu od nas nešto. U novom smo prostoru na osnovu toga stvarali sopstvena djela i uporabne predmete. Oni se, od sela do sela, razlikuju u ponekim detaljima, malim nijansama, osobito kad je u pitanju narodna nošnja. Svako selo imalo je neku svoju šaru koja se nalazila na skutama i moglo se prepoznati iz kojeg je sela osoba koja to nosi - kazao je, otvarajući izložbu, protojerej-stavrofor Luka Bosanac. Naglasio je da se razlika vidi i u izradi čilima i ručnika. Oni su također morali pokazivati ljepotu i sposobnost onoga koji ih izrađuje te vrline domaćinstava iz kojih dolaze.
- Ti nam predmeti danas dosta pokazuju kako se radilo i živjelo, kako se pazilo da imaju ljepotu. Ljudi su tada čuvali tajnu kako su što radili i postigli. Primjerice, kakao su uspjeli dobiti postojanu boju koja je uvijek svježa, jasna, trajna i dobro očuvana. Tajna tog bojadisanja je ostala pa i danas ne znamo točno kako su to radili. Znanje i vještinu su prenosili s koljena na koljeno. Djevojka se tada nije mogla udati samo tako. Morala je da pokaže predmete koje je sama napravila. A nju je sigurno o tome podučavala njezina majka – objasnio je Luka Bosanac.
