Osijek je srednjoeuropski grad koji ima naglašenu europsku dimenziju, grad koji se intenzivno razvija u pravu slavonsku metropolu, grad koji ima najveću kulturnu manifestaciju istočne Hrvatske u vidu Osječkog ljeta kulture koja dokazuje kako kultura i umjetnost savršeno pristaju gradu na Dravi – ponosno je krajem veljače objavio Ivan Radić, Zaštitnik Europske Dimenzije na privremenom radu kao gradonačelnik Osijeka. Povod za njegove riječi je poznat: neki pjevači i pjevačice narodne muzike trebali su nastupiti u Puli krajem ožujka. Žurka je intervencijom tamošnjeg gradonačelnika Filipa Zoričića spriječena, a s istim ishodom je završio i osječki pokušaj realizacije tog visokorizičnog programa.
Stavimo li po strani krajnje odbojan ideološki podtekst, ako prethodno niste bili upoznati sa statusom kulture u Osijeku, čitajući Radićeve riječi mogli ste osjetiti stanoviti mir i olakšanje. Radi se, imali biste razloga pomisliti, o gradu koji o kulturi posebno skrbi, koji je podupire, štiti i razvija – u pomalo šovinističkom ključu, bože moj, ali svakako s dobrodošlom sviješću o njenoj važnosti za život jedne slavonske metropole. Bili biste, dakako, u krivu, u najmanje jednom, prilično važnom aspektu. Naime, Grad Osijek otezao je sve do samog kraja rujna s objavom rezultata ovogodišnjeg Javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, koji je raspisan odlukom gradonačelnika Radića 30. rujna 2022. – dakle prije gotovo točno godinu dana!
Riječ je o tako nevjerojatnom kašnjenju da u drugi plan baca i činjenicu da je ono prije svega – protuzakonito. Naime, prema Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, izglasanom u srpnju prošle godine, dijelom upravo s namjerom da se takve situacije kvalitetnije reguliraju, "odluka o dodjeli financijskih sredstava donosi se u roku od 90 dana od dana donošenja državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave". Proračun Grada Osijeka usvojen je onda kada je i trebao biti – na 12. sjednici Gradskog vijeća, koja je održana 30. studenog 2022. Navedeno znači da je zakonski propisan rok za objavu rezultata istekao krajem veljače, što je kašnjenje pred kojim se mogu posramiti i regionalni šampioni probijanja rokova, poput Ministarstva kulture Republike Srbije, koje se tamošnjim organizacijama smilovalo negdje sredinom godine.
O gradskim potporama ovisi lokalna nezavisna kulturna scena, koja je i bez ovakvog "asistiranja" vlasti prisiljena na ekstremno prekaran rad i egzistenciju unutar mršavog financijskog okvira
Što takav nemar znači za lokalnu kulturu nije teško naslutiti. O gradskim javnim potrebama u kulturi ovisi lokalna nezavisna kulturna scena, koja je i bez ovakvog "asistiranja" uprave prisiljena na ekstremno prekaran rad i egzistenciju. Pritom je uistinu riječ o mrvicama: na stavci "Djelatnost udruga i ostalih korisnika u kulturi", iz koje se financira ovaj javni poziv, za ovu je godinu u gradskom proračunu predviđeno 79.632 eura – ni desetina budžeta Kulturnog centra Osijek. Unutar tog mršavog okvira ukupno se financira osjetno manje programa nego u pojedinim programskim područjima u Zagrebu, što u najmanju ruku govori da je operativno provedivo finalizirati evaluaciju u roku koji će osječkim organizacijama u kulturi omogućiti normalno funkcioniranje. Ovako su one mjesecima prisiljene iščekivati rezultate financiranja za programe koji bi trebali biti u provedbi od samog početka godine.
Navedeno nije jedini faktor koji osječke kulturne aktere drži u neizvjesnosti. Izostanak komunikacije i netransparentnost obavijaju i prošlogodišnje ukidanje gradskog Odsjeka za kulturu, koji je bio dio Upravnog odjela za društvene djelatnosti. Grad je time ostao bez izdvojene službe za kulturu, što ne djeluje ohrabrujuće u pogledu njenog položaja na popisu političkih prioriteta. Premda je riječ o više ili manje nedavnim problemima, oni su dio kontinuiranih disfunkcija u gradskoj kulturnoj politici. O borbi osječkih organizacija da provode svoje programe u tako nesigurnom kulturnopolitičkom okviru razgovarali smo s Anom-Marijom Koljanin i Lukom Kuvedžićem iz udruge Analogni ured, koja provodi program "Serija koncerata novog hrvatskog jazza".
- Grad Osijek je u području sufinanciranja projekata u kulturi unazad nekoliko godina razvio netransparentnu i problematičnu praksu provedbe javnih poziva. Programi javnih potreba u kulturi koji su putem javnih poziva Ministarstva kulture i medija prepoznati kao programi od interesa za Republiku Hrvatsku, na lokalnoj razini nisu podržani od strane gradske uprave, što se posebno negativno odražava na neinstitucionalne kulturne programe. Želimo raditi i razvijati se, ulažemo trud, vrijeme i entuzijazam u projekt koji smatramo vrijednim, za koji postoji interes lokalne zajednice, kao i velik interes glazbenika koji sudjeluju u programu, no unatoč podršci, ne samo Ministarstva kulture i medija, nego i Zaklade "Kultura nova", Hrvatskog društva skladatelja i Osječko-baranjske županije, izuzetno nam je teško uspijevati bez podrške Grada Osijeka - govore nam Koljanin i Kuvedžić pojašnjavajući nekonzistentnosti sustava financiranja kulture kada dođemo do lokalne razine.
- Višemjesečna kašnjenja rezultata javnih poziva u kulturi Grada Osijeka postala su kontinuirana destabilizirajuća i ugrožavajuća praksa, no time što je Odluka o raspodjeli financijskih sredstava prema usvojenom Programu javnih potreba u kulturi Grada Osijeka za 2023. donesena tek sada, na samom isteku rujna, dosegnuto je još dublje, novo dno odnosa aktualne vlasti prema kulturi, iz kojeg zjapi golema količina nerazumijevanja toga što javne potrebe u kulturi jesu, što obuhvaćaju i podrazumijevaju. Zabrinjavajući je izostanak odgovornosti Grada prema građanima, kojima se na taj način uskraćuje sudjelovanje u neinstitucionalnim kulturnim programa, zatim odgovornosti prema ostalim tijelima državne i lokalne uprave koja programe sufinanciraju u skladu s predviđenim rokovima, kao i prema samim radnicima u kulturi.
Objaviti rezultate financiranja programa nakon devet mjeseci od početka godine ne predstavlja podršku, nego nemar i nesposobnost. Nedavno ukidanje gradskog Odsjeka za kulturu samo je još jedna poražavajuća odluka, koju je teško doživjeti ohrabrujućom i konstruktivnom. Ponovno se prijaviti na idući javni poziv za financiranje javnih potreba u kulturi Grada Osijeka postaje ponižavajuće jer Grad ne pokazuje minimum korektnosti koji bi bio potreban kako bi ga se moglo smatrati ravnopravnim partnerom u bilo kakvoj komunikaciji - oštri su Koljanin i Kuvedžić u svojoj ocjeni odnosa gradske vlasti prema nezavisnoj kulturi.
Kako bismo dobili službeno pojašnjenje takve iznimne situacije, pisanim smo se putem obratili gradskoj upravi dok još uvijek nije bilo poznato kada će rezultati biti objavljeni, no do trenutka dovršavanja ovog teksta nismo dobili odgovor. Konačna objava ne mijenja ništa na stvari – zakonski rok je odavno probijen, a kulturnom je sektoru već napravljena ozbiljna šteta, pogoršavajući njegovu ionako popriličnu nesigurnost.
Nekih naznaka da će se stvari poboljšati, doduše, ima, bar kada govorimo o proračunu. Projekcije za 2024. i 2025. godinu na stavci djelatnosti udruga i ostalih korisnika u kulturi predviđaju udvostručenje sredstava, što svakako treba pozdraviti. Međutim, za procjenu učinka tog povećanja treba pričekati konkretan uvid u način na koji će se ono preliti u sektor. U svemu tome će biti ključna bolja komunikacija gradske vlasti kada je riječ o dionicima u kulturi, osobito onima nezavisnima. Gore od ovoga teško da može.
