I ovog je septembra, kao u cijeloj Hrvatskoj, započela nova školska godina u Srpskoj pravoslavnoj općoj gimnaziji ‘Katarina Kantakuzina Branković’ u Zagrebu: to je posebno važan početak za njenu novu generaciju, učenike prvog razreda.
Iskoristili smo posjet ‘Kantakuzini’ da s novim učenicima porazgovaramo o razlozima koji su ih ponukali da upravo u njoj nastave svoje obrazovanje, pa smo o tome popričali sa Sinišom Matijevićem i Petrom Piljom, obojicom iz Krnjaka. Prvi su im dojmovi, kažu, više nego dobri: s novim se vršnjacima upoznaju ne samo u razredu nego i domu u kojem su smješteni, a svoje ‘drugovanje’ započeli su još u krnjačkoj osnovnoj školi, gdje su se jedini među ionako rijetkim osobama iste dobi bavili modelarstvom. Kao najbolji u Županiji u toj izvanastavnoj aktivnosti, osigurali su mjesto na državnom natjecanju održanom početkom juna u Kraljevici te i ondje, u konkurenciji 27 ekipa, osvojili prvo mjesto. Matijević je široj javnosti poznat i kao natjecatelj u TV-emisiji ‘Supertalent’ u kojoj je pokazao zavidnu vještinu crtanja pri zatvorenim očima, što je publika nagradila visokim ocjenama. Siniša je zahvaljujući svom zalaganju i uspjesima dobio ponude za nastavak školovanja u Zagrebu, Beogradu i Banjaluci, da bi se naposljeku odlučio za zagrebačku Gimnaziju, u kojoj su mu od predmeta, pored umjetnosti, najdraži biologija i tjelesni odgoj. Ovih dana dogovara i usavršavanje svojih likovnih vještina u Studiju Tanay, kako bi u tom smjeru još intenzivnije nastavio svoj razvoj, a možda i životni put.
Petar, inače nosilac pojasa u borilačkim vještinama, kaže da je njegov prvi izbor bila gimnazija u Karlovcu, ali su mu mnogi kazali da je pravoslavna za njega bolji izbor.
- Poslušao sam savjete i već vidim da sam dobro izabrao: u školi mi je zanimljivo i brzo sam se snašao – kaže mladić koji posebno voli matematiku i geografiju. Jedino što ih obojicu povremeno rastužuje činjenica da se više neće svakodnevno družiti sa svojom ‘ekipom’ na Kordunu.
- Nije ni Krnjak na kraju svijeta, posjećivat ćemo mi svoje ondje vikendom – tješe se i međusobno bodre novopečeni zagrebački gimnazijalci.
- Ovogodišnju, već petnaestu generaciju čini 19 učenika iz svih krajeva Hrvatske, od čega ih je devetero iz Zagreba - kaže nam protojerej stavrofor Slobodan Lalić, ravnatelj Gimnazije, dometnuvši odmah da je obrazovna ustanova kojoj je na čelu uključena u tzv. Školu za život, odnosno novi obrazovni kurikulum kojim je predviđeno nabaviti tablete za sve hrvatske gimnazijalce.
Ostalo je, što se zagrebačke Srpske gimnazije tiče, uobičajeno: učenici koji nisu iz Zagreba smješteni su u đačke domove, ove godine inače dupkom pune, organizirane su im brojne izvannastavne aktivnosti, dobili su udžbenike i priliku da se uključe u rad sekcija unutar svoje škole ili doma. Tu je, naravno, i tradicionalna, dulja ili kraća, razmjena učenika s već dugogodišnjim partnerima, gimnazijama u Njemačkoj, Srbiji i nekim drugim zemljama. U sklopu nje i Erasmus+ programa nazvanog ‘Multi-kulti folderom’ već je od 10. do 18. septembra u gostoprimstvu Gimnazije uživalo 12 učenika i dvoje nastavnika gimnazije Theresianum iz njemačkoga Mainza.
- Naši su gosti uz dvanaestero naših učenika kroz posebne radionice osvještavali aktualne EU-teme poput migracija, multikulturalnosti kao temelju demokratskog društva, važnosti volontiranja i medijske pismenosti. Projekt čiji je cilj međusobno upoznavanje, druženje i partnerstvo mladih iz različitih europskih sredina financira Erasmus+ EU putem Agencije za mobilnost i EU programe, potičući njihov društveni angažman te aktivizam kroz neformalne i izvanškolske metoda učenja i rada. Naši će učenici i profesori, naravno, biti ugošćeni u Mainzu, no to nije sve. Učenike razmjenjujemo i s beogradskim gimnazijama, pa će tako desetero naših ugostiti tamošnja Šesta, kojom će se prilikom, uz domaćine, družiti s učenicima srpskih škola iz Mađarske i Rumunjske. Uzvratni posjet Beograđana predviđen je za početak drugog polugodišta – kaže Lalić. Ističe da nova generacija prvašića nije promijenila uobičajeni broj učenika, jer je lanjske školsku godine nakon mature iz nje otišlo također 19 učenika. Svi su oni, zahvaljujući dobrim rezultatima na državnoj maturi, upisali željene fakultete, mahom u Hrvatskoj.
