Nadolazeća jesen s najavljenom još jačom, a već sad razbuktanom inflacijom, rastućom energetskom i ekonomskom krizom i očekivanom globalnom recesijom bila je tema okruglog stola održanog u Saboru 11. srpnja, dan prije službenog primanja Hrvatske u eurozonu, u organizaciji Zeleno-lijevog bloka. Koje su mjere potrebne kako bi se ublažio financijski udar na već prazne džepove većine hrvatskih građana koji spadaju u skupine nižeg dohodovnog cenzusa, pokušali su odgovoriti Ivica Rubil s Ekonomskog instituta, voditeljica Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Nika Šimurina, Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Ana-Maria Boromisa s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, a prisustvovala je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Pomoću postojećih horizontalnih mjera, poput snižavanja stope PDV-a i ograničavanja marži, koje imaju jednak učinak na sve građane, oni siromašni teško će izaći na kraj s potrošačkom košaricom koju čine ekstremno poskupjela hrana i povećani troškovi stanovanja i režija, što dodatno izlaže riziku upravo socijalno najugroženije.

Šimurina je istakla da će se recesija vrlo vjerojatno dogoditi i ovog puta nespremnoj Hrvatskoj, koja poduzima ad hoc mjere čija je učinkovitost upitna. Voditeljica Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta zastupa stajalište da se promjene u poreznom sustavu ne mogu koristiti za rješavanje energetske i ekonomske krize i predlaže socijalne transfere za precizno određene skupine socijalno ugroženih stanovnika.

- Nažalost, imamo izrazito nestabilan porezni sustav. Pustimo poreznu politiku konačno na miru. Porezna politika ne rješava sve probleme hrvatskog gospodarstva, kao ni iz socijalne sfere. Treba voditi računa o činjenici da u Hrvatskoj postoji ogroman dio siromašnih koji nisu pokriveni programima socijalne pomoći. Upravo do tih ljudi treba doći novim mjerama pomoći. Porezom na dobit svakako se može djelovati, ali prilikom promjena u porezu na dohodak izuzete su od poreznih škara kategorije stanovništva koje su na samom rubu siromaštva, a upravo njima bi trebalo izaći u pomoć - objašnjava Šimurina i navodi da su se dosadašnje promjene poreznih politika pokazale kao neuspješne pogotovo zato što se glavnina poreznih prihoda u Hrvatskoj ubire od PDV-a i trošarina.

- Mjerom koja je trebala predstavljati pomoć građanima doveli smo do snažnih gubitaka u proračunu, a mjere pomoći nikada nisu dovele do pada ciljanih cijena na tržištu. Moramo se zapitati zašto tržište u Hrvatskoj tako reagira. Smatram da nije mudro u ovoj situaciji ulaziti u nova porezna opterećenja, pa čak ni u krizne, recesijske poreze. Hrvatska mora voditi računa o svojim nacionalnim specifičnostima i nije isto uvoditi isti porez u razvijene tržišne demokracije i u Hrvatskoj, jer učinci neće bit isti - ističe Šimurina i upozorava da u hrvatskom poreznom sustavu tereti nisu ravnomjerno raspoređeni te da je nedopustivo da se oporezuje samo dohodak od rada, dok su rentijerstvo i dohodak od imovine i imovinskih prava oporezovani niskom stopom ili paušalno.

- Hrvatska je veliku reformu poreskog sustava završila 1998. i danas svoju potrošnju financiramo prvenstveno od potrošnih poreza, PDV-a i trošarina. Hrvatska je jedina zemlja koja se opredijelila na potrošnu orijentaciju koja podrazumijeva vrlo slabo oporezivanje imovine, koja bi također trebala biti obuhvaćena poreznom politikom - zaključila je Šimurina.

Matija Kroflin ustvrdio je da je ekonomska slika Hrvatske pred nadolazeću recesiju bolja jer, kako je rekao, imamo visoku razinu zaposlenosti. Kroflin je istakao da svaki pokušaj mogućeg smanjivanja ili zamrzavanja plaća ne bi bio preporučljiv jer bi time pala realna kupovna moć građana, najsiromašniji bi završili u još većem egzistencijalnom škripcu, inflacija ne bi nestala, a ekonomija bi još jače upala u recesiju.

- Treba razmišljati o nekim novim porezima, ne treba ih nužno uvoditi, ali smatram da je pravi društveni i politički trenutak da otvoreno raspravljamo o uvođenju poreza na nekretnine koji bi jednog dana financirao troškove krize koju trenutno imamo kako bismo mogli te troškove jednog dana kvalitetnije raspodijeliti. Bila bi to u ovom trenutku i važna društvena poruka - smatra Kroflin.

Da je Hrvatska katastrofalno loša u planiranju i kreiranju odgovora u ekonomskoj politici, što je dobrim dijelom rezultat loše analize postojećih, poznatih financijskih pokazatelja i podataka, na osnovu čega bi država svojim instrumentima i mehanizmima mogla zaštititi najopterećeniji dio društva, naveo je Ivica Rubil s Ekonomskog instituta.

- Treba raspodijeliti porezni teret, u što treba uključiti i socijalne transfere. Umjesto da štancamo mjere, trebalo bi razmisliti o učincima tih mjera. Svi znamo da siromašniji više troše na hranu, troškove stanovanje, režije. Ti troškovi zauzimaju veći udio njihove košarice nego kod bogatijih. Upravo su ti segmenti potrošačke košarice siromašnih obuhvaćeni inflacijskim udarom - ističe Rubil.

Ana-Maria Boromisa naglasila je da se Hrvatska još uvijek, nakon 30 godina, bori s pitanjem tko su dobitnici, a tko gubitnici u ekonomskim krizama, odnosno da svojim pokrenutim mjerama nije odgovorila na pitanje koji su građani bogatiji, a koji siromašniji.

- Treba raditi na stabilnosti i integraciji sustava. Dokle god budemo djelovali fragmentirano i vatrogasno, nećemo privlačiti zainteresirane investitore, nego špekulante koji će djelovati po sustavu: kupiti, prodati, zamuljati nešto na brzinu i pobjeći - naglašava Boromisa.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istakla je da treba osigurati jednake mogućnosti svima u borbi za preživljavanje u kriznim vremenima.

- Često zanemarujemo činjenicu da postoji pravna podloga za razmatranje diskriminacije na temelju imovinskog stanja, što stoji u Zakonu o suzbijanju diskriminacije. To je vrlo bitno pri donošenju različitih mjera pomoći za najsiromašnije na koje će energetska i ekonomska kriza imati pogubne učinke. Ranjive skupine na koje bi kriza mogla teško djelovati su mnogo šire nego što se oni dosad definiraju u socijalnom sustavu i obuhvaćaju socijalno ugrožene studente, radnike na određeno, samohrane roditelje, višečlane obitelji, mlade iz socijalne skrbi, osobe sa invaliditetom, beskućnike, podstanare, osobe na rubu beskućništva, tražitelje azila, osobe pod međunarodnom zaštitom, osobe koje su odslužile zatvorsku kaznu, kronično i dugoročno oboljele. Po pritužbama građana moramo reći da ljudi već sad strahuju i jako se brinu što će biti na jesen - upozorava pučka pravobraniteljica.