Kriza s koronavirusom dotakla je praktički sve sektore – od prometa preko proizvodnje do trgovine. Pošteđeni nisu ni mediji, kao ni nevladine organizacije. Tako su Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske u srijedu priopćili kako Vladine mjere za ublažavanje posljedica krize ne obuhvaćaju dovoljno i na adekvatan način novinare i medije unatoč činjenici da je riječ o sektoru koji je ključan u osiguravanju pravodobnih i provjerenih informacija.
Vladine mjere predviđaju, doduše, financijske olakšice poduzetnicima, u ovom slučaju nakladnicima, no HND i SNH traže da se medijskim vlasnicima one vežu uz obavezu nesmanjivanja plaća i honorara vanjskim suradnicima i slobodnim novinarima što je u Saboru amandmanom zatražila i nova zastupnica SDP-a Karolina Leaković, ali je vladajuća većina u četvrtak najavila da ih neće prihvatiti.
Maja Sever iz Sindikata novinara Hrvatske za Novosti je rekla kako država u vrijeme krize uvijek štiti nakladnike, a na udaru budu novinari, kao što se to dogodilo i 2008. godine. Naime, od 2008. do 2012. godine zaposlenost u medijima je pala za 25 posto, s 12.500 na 9300 radnika.
- Osim toga, honorarci i slobodni novinari nisu zaštićeni u slučaju stalnog zaposlenja. Njih treba zaštititi – rekla je Sever. Također je dodala, kako Vladine mjere koje se tiču sektora medija ni u ovoj kriznoj situaciji ne spominju natječaj Europskog socijalnog fonda za neprofitne medije na čije se rezultate čeka mjesecima. Medijima bi od pomoći moglo biti najavljeno ubrzanje isplate novca iz Fonda za pluralizam koji dijeli Agencija za elektroničke medije.
Platforma za radne uvjete u kulturi i Inicijativa Dosta je rezova! uputili su apel s upozorenjem na tešku situaciju u kojoj će se naći većina radnica i radnika u kulturi, naglasivši da je izvanredno stanje do kraja ogolilo svu krhkost i dugoročnu neodrživost kulturne proizvodnje u okvirima njezinog projektnog financiranja, kao i iznimno nesigurne i potplaćene uvjete u kojima se naš rad već dugo odvija. Podržali su zahtjeve Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, strukovne udruge i inicijative nezavisnih proizvođača koji traže državnu intervenciju kako bi cjelokupni sektor mogao prebroditi krizu i nastaviti s radom.
Od Ministarstva kulture traže da sve otkazane programe prizna kao održane i u skladu s tim prihvati troškove i plaćanje svim radnicima koji su bili uključeni u pripremu programa, s obzirom da odgoda i prolongiranje izvedbe nisu rješenje jer podrazumijevaju dodatno opterećenje. Ako do njih ipak dođe, treba se isplatiti barem 80 posto honorara unaprijed. Pozivaju da se organizacijski troškovi priznaju kao redovni u minimalnom iznosu od 30 posto potpore kao i da se u trenutku krize pruži potpora svim umjetnicima/ama, kulturnim radnicima/ama i organizacijama, a ne samo najeksponiranijim manifestacijama, kao i da se nakon prestanka epidemije osigura prostor po ubrzanoj i pojednostavljenoj proceduri i bez naknade, poručuju u Apelu podsjećajući na prošlogodišnje zahtjeve.
‘Ovim putem mi, umjetnici i kulturne radnice, izražavamo solidarnost sa svima koje ova kriza najviše pogađa — prekarnim radnicama koje rade na nesigurnim poslovima i čija su radna mjesta najugroženija krizom, nezaposlenima, izbjeglicama, beskućnicima i drugim društvenim skupinama čija je egzistencija u ovim trenucima direktno ugrožena. Borba za bolje i sigurnije radne uvjete u kulturi nije izolirana, nego je dio šire borbe za socijalna prava svih!‘, stoji u priopćenju Platforme za radne uvjete u kulturi (BLOK, OOUR, Skribonauti, Atelijeri Žitnjak, Centar za dramsku umjetnost) i Inicijative Dosta je rezova!
Eugen Jakovčić iz Documente kaže da ta organizacija pokušava uspostaviti nove mehanizme rada.
- Radimo od kuće, tako da ne idemo na teren. U vezi prezentacije našeg istraživanja ljudskih gubitaka pokušat ćemo iznaći nove načine kako ih prezentirati putem interneta. Ako uspijemo, u svibnju ćemo on-line putem izaći s objavom rezultata za istočnu Slavoniju. S kolegama unutar Inicijative za REKOM tražimo i nove načine prezentacije svih naših aktivnosti na objavi podataka u vezi dokumentiranja ljudskih gubitaka u ratovima na području bivše Jugoslavije – kazao nam je Jakovčić.
I Centar za mirovne studije je ozbiljno shvatio preporuke Nacionalnog stožera, kako nam je rekla Cvijeta Senta iz ove organizacije, te su se i oni odlučili na rad udaljenim pristupom, odnosno od kuće.
- Osobe koje su odgovorne za upravljanje organizacijom u svakodnevnoj su komunikaciji. Sa zaposlenima komuniciramo putem maila, telefona i drugih kanala. Svakog vikenda donosimo odluku o sljedećem tjednu, odnosno o tome nastavljamo li raditi od kuće – rekla je za Novosti Senta. Cjelokupna situacija itekako utječe na njihove aktivnosti, kao što su na primjer Mirovni studiji – neformalni obrazovni program koji je sada prekinut. Osim toga, odgađaju se i okrugli stolovi i konferencije, premda će se neki od tih događaja ‘preoblikovati’ tako da će se izlaganja snimati i onda kao video materijali distribuirati putem društvenih mreža i drugih kanala.
Na pitanje boji li se da će cjelokupna situacija utjecati na financijski aspekt, Senta je rekla kako će apsolutno doći do promjena u civilnom sektoru općenito. Na domaćoj, ali i europskoj razini, smatra Senta, moglo bi doći do prelokacije sredstava koja su namijenjena civilnom društvu. U tom smislu, već sada je došlo do odgađanja nekih natječaja na europskoj razini poput programa Erasmus Plus.
Razgovarali smo i s Mirjanom Kučer iz udruge Domine iz Splita, koje se bave problemima žena u širokom rasponu od ekonomskog osnaživanja do pružanja usluga pravne i psihološke pomoći, od ponedjeljka su zatvorile vrata svog ureda i privremeno su obustavile tečajeve radionice i druga grupna okupljanja u svojim prostorijama u centru grada. Kad je riječ o potrebama za uslugama savjetovališta za žene žrtve nasilja te besplatne pravne pomoći, rekla nam je Kučer, telefonski su dostupni, kao i putem maila te društvenih mreža. Ipak, one još uvijek dolaze u ured za svaki slučaj.
- Dolazimo u ured, ali je vidljivo da u centru grada ima sve više mjesta za parkiranje. Sada čekamo daljnje upute – rekla je Kučer. Dodala je da kad je riječ o ženama koje trpe nasilje, treba im kao i u normalnim okolnostima, poručiti da iako je izvanredna situacija, da ih to ne treba spriječiti da se odluče nazvati policiju.
- Ova situacija to ne odgađa – rekla je Kučer.
Što se tiče svakodnevnog funkcioniranja njihove udruge, neke aktivnosti, koje se mogu odvijati virtualno, poput tečaja arapskog, koje organiziraju, će se nastaviti. No one koje zahtijevaju fizičko okupljanje, poput radionica šivanja, privremeno su obustavljene. No, kako kaže, kao i drugi iz nevladinog sektora, čekaju što će država kazati i kad je riječ o rokovima za projekte i druge aktivnosti.
Kad je riječ o samom Splitu, Stožer civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije, poslao im je pozivni mail za volontere za rad u karanteni. Nekoliko njihovih volontera se prijavilo i sada čekaju da ih pozovu.
O atmosferi u gradu, Kučer napominje kako je danas u centru vidljivo manje ljudi. No prošli utorak, kad se činilo da će se sve suspendirati, ljudi su navečer masovno izašli na ulice.
- Oluja pred zatišje – našalila se Kučer, no dodala, kako je dosta ugostiteljskih objekata u Splitu zatvorilo, poput kultnog Žbirca na Bačvicama. Turista nema, a bojazan od toga što će se dogoditi s turističkom sezonom je velika.
Od četvrtka je zabranjen rad svim ugostiteljskim objektima pa je tako vrata zatvorio i kafić ‘No sikiriki‘ na zagrebačkoj Trešnjevci. Vlasnik Zdravko Vidović kaže da prati upute Nacionalnog stožera, ali i kritizira najave da će plaćanje poreza i davanja biti tek prolongirane na tri mjeseca.
– Ne znam kako i kad ćemo zaraditi taj novac. Prava pomoć bila bi da se porez za to razdoblje ne plati – ističe Vidović.
Njegov brat, Darko Vidović, vodi bistro ‘Jazz‘ u Frankfurtu. U Njemačkoj ugostiteljima (još) nije zabranjen rad.
- Poslije odluke Ministarstava zdravstva u Hessenu i niza provjeravanja i preporuka, Jazz će raditi uz mjere opreza od 8 do 18. sati. Zasad smo OK, vidjet ćemo šta će se dalje dešavati – poručio nam je Vidović.
