Skromno, ali dostojanstveno, stanovnici Korduna obilježili su 27. jula, Dan ustanka u Hrvatskoj 1941. godine protiv fašizma. Uobičajeni narodni zborovi nisu se ove godine održavali zbog pandemije, a vodstvo Općine Krnjak dan ustanka i formiranja Prvog kordunaškog partizanskog odreda obilježilo je u šumi Debela kosa. Na devastirani spomenik kod devastiranog Spomen doma Prvom kordunaškom partizanskom odredu čelnici Općine su položili vijence i zapalili svijeće. U delegaciji su bili sadašnji načelnik Općine Perica Matijević, bivši načelnik i sadašnji srpski dožupan Dejan Mihajlović, predsjednik Općinskog vijeća i predsjednik Udruženja antifašista općine Krnjak Rade Grijaković, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije Ilija Matijević, predsjednica srpskog općinskog manjinskog vijeća Nevena Živković, potpredsjednica Mjesnog odbora Budačka Rijeka Desanka Todorić i nekoliko mještana toga mjesnog odbora. Krnjačani su vijence položili i svijeće upalili i na spomen obilježjima u Budačkoj Rijeci, u Božićima te na Čukuru, kao i na Šarčevom križu, na spomen bunaru.
Prvi kordunaški partizanski odred Debela kosa vodili su Stanko Opačić Ćanica i Većeslav Veco Holjevac kao komandant i politički komesar. Krnjačani će obilježiti i formiranje još dva partizanska odreda na području svoje općine, 7. avgusta u Gornjem Skradu i 14. avgusta u Trupinjaku. U zaseoku Šljivnjak, u Mjesnom odboru Veljun iz sastava Grada Slunja, također je obilježen Dan ustanka. Na prije dvije godine obnovljeni spomenik ustanku i palim borcima i žrtvama fašističko-ustaškog terora položeni su vijenci karlovačkog Udruženja antifašista i domaćina. Okupilo se tridesetak mještana i gostiju, a druženje je potrajalo nekoliko sati. Skupu su prisustvovali i predstavnici antifašista iz Ogulina i Duge Rese. Prisutnima su se obratili potpredsjednik karlovačkih antifašista Mirko Miladinović, predsjednica udruženja Kordunašica Tatjana Vujičić Vlačić i predsjednik Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva za Karlovačku županiju iz Vojnića Dušan Crnković.
Moramo ustrajati na ovakvim prisjećanjima i učiniti sve da i država prepozna veličinu tih tragedija, kazao je Saša Milošević
Svečano je bilo i na Petrovoj gori. Tamo su 28. jula bili u posjeti antifašisti iz Slovenije i Austrije, Koruški Slovenci. U autobusu ih je bilo više od 50, a na Kordunu su boravili više od pet sati. Bili su na povratku iz Bosne gdje su obilježili bosanski Dan ustanka, također 27. jula.
U Ivanović jarku, šumi kraj Krnjaka, održana je komemoracija kojoj je prisustvovalo tridesetak stanovnika Korduna i Krnjaka i potomaka žrtava, a neki od njih su došli i iz Srbije. Parastos je služio prvi karlovački paroh Radoslav Anđelić. Došli su generalni sekretar Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević, srpski dožupan Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak Perica Matijević, predsjednici županijskog i općinskog srpskog manjinskog vijeća Ilija Matijević i Nevena Živković te Goranka Mandić, predsjednica slunjskog srpskog manjinskog vijeća, predstavnici antifašista iz Karlovca i oba udruženja iz Vojnića. Pokolj na tom mjestu je organizirao ustaški povjerenik za općinu Krnjak Dragutin Muić iz susjednog Vukmanića, prevarivši ljude da dođu na radnu akciju uređenja puteva i da donesu hranu za izbjegle Slovence. Dio žrtava ustaše su pokupili od Gline preko Vrginmosta i Vojnića i dovezli ih na stratište. I ovog je puta pročitano svjedočenje jedinog preživjelog, kovača Nikole Bižića koji je uspio pobjeći.
- Ustaški pozdrav "Za dom spremni" nije zabranjen, uzvikuje ga se glasnije i koristi ga se češće nego ranije. Sve dok je tako sa pravednim ogorčenjem možemo reći da se žrtve Ivanović jarka, kao i žrtve desetina i desetina sličnih zločina iz četrdesetih kojih su puni Kordun, Banija, Lika, Dalmacija, zanemaruju, ne poštuju, pa i relativiziraju. To je duboko nepravedno i nemoralno, šteti ovoj zemlji i ovom društvu – istakao je Milošević.
Odavanje počasti kod spomenika u Budačkoj Rijeci
Zbog poštivanja naših predaka koji su završili na mjestima poput ovoga, kao i zbog sigurnosti onih koji dolaze iza nas, moramo ustrajati na ovakvim prisjećanjima i učiniti sve da i država i njena politika prepoznaju veličinu tih tragedija i da ih prestanu negirati, ublažavati ili opravdavati, dodao je Milošević, kazavši da je to dug i težak put, da se često čini i uzaludnim, no da od toga ne smijemo nikada odustati.
Na jugoistoku Karlovačke županije, u mjestu Sadilovac uz obalu Korane, u subotu 31. jula je održana Sveta liturgija i parastos u znak sjećanja na 463 nevinih civilnih srpskih žrtava koje su ustaše u tamošnjoj crkvi Presvete Bogorodice ubili i spalili 31. jula 1942. godine. Među stradalima je bilo 149 djece. Stradali su bili iz Sadilovca, Bugara, Čerkezovca, Rujnice, Nove Kršlje, Lipovače, Bogovolje, Kordunskog Ljeskovca, Smoljanca i Vaganca. Održavanje komemoracija za ovaj zločin započelo je 2012. godine, pa je u subotu tako održana deseta komemoracija. Ukupno je 1942. ubijen 571 stanovnik toga dijela Korduna, 310 muškaraca, žena i djece iz Sadilovca, 153 iz okolnih sela, dok je u ratu stradalo 108 boraca i ostalih žrtava fašističkog terora. Prva komemoracija nakon održana je 2012.godine uz veliko protivljenje branitelja i dragovoljaca iz Rakovice i Slunja koji su htjeli zapriječiti dolazak na komemoraciju. Skup je osiguravala slunjska policija detaljno pregledavajući i pretresajući sudionike komemoracije dok protestanti nisu pregledavani. Na sreću, sve je uglavnom dobro prošlo. Tamošnja crkva bila je znatno oštećena nakon "Oluje", a u njenu obnovu aktivno se uključilo i Srpsko narodno vijeće. Svetu liturgiju i parastos u subotu je predvodio korenički paroh protonamjesnik Nikola Malobabić uz sasluženje Saše Kremića, paroha plaščanskog.
Ovogodišnjoj komemoraciji je prisustvovalo tridesetak potomaka žrtava i stanovnika toga dijela Korduna, a među njima i karlovački srpski dožupan Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak Perica Matijević, predsjednik srpskog manjinskog županijskog vijeća Ilija Matijević i Goranka Mandić, predsjednica slunjskog srpskog manjinskog vijeća. U Sadilovcu sada nitko ne živi.
Potkalničke žrtve
U organizaciji Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Križevaca u četvrtak 29. 7. 2021. održana je komemoracija za više od stotinu potkalničkih i križevačkih žrtava ustaških zločina 1941. u Vojakovcu i Vojakovačkom Osijeku. Prisustvovali su predstavnici srpskih manjinskih vijeća iz Koprivničko-križevačke županije, udruge križevačkih i koprivničkih antifašista, Grada Bjelovara, Grada Križevaca, Grada Velike Gorice te potomci stradalih. Skup je održan kod spomen obilježja u Vojakovcu, a nakon toga u Vojakovačkom Osijeku gdje su delegacije navedenih organizacija i lokalnih vlasti položile vijence i zapalile lampione.
- Žrtve su bile uglavnom pripadnici srpskog, židovskog i hrvatskog naroda, civili, među kojima je bilo i djece. Dio njih ubijen je u logorima smrti od Danice do Jasenovca i Paga. Strijeljali su ih, vješali i klali i na kućnom pragu, po okolnim šumama i livadama – rekla je Goranka Manojlović, predsjednica VSNM-a Grada Križevaca, izrazivši poštovanje svim žrtvama fašističkog terora i poginulim borcima NOB-a.
- Neka im je vječna slava i hvala! – naglasila je. (Z.V.)
