Unazad dvije godine, antifašisti s Korduna i Banije krajem jula i početkom avgusta, odlaze u Veliku Kladušu gdje komemoriraju stradanje 4.100 Srba 1941. godine na Mehinom stanju i na još dva masovna stratišta. Ove godine organizacija je bila na vrlo visokom nivou, za što su domaćinima izrazili zahvalnost, domaćin je bio predsjednik Općinskog vijeća Fikret Bašić, koji je u pravoslavnoj crkvi prisustvovao parastosu i pomenu stradalima.

- U julu ove godine kod mene je bio Dragan Bjelivuk iz Udruženja antifašista iz Vojnića i pitao ima li načina da se pomogne oko uređenja tri spomenika na stratištu ‘Mehino stanje’. Naravno da sam to odmah prihvatio i rekao da ću razgovarati s direktorom komunalnog preduzeća, što je kasnije i učinjeno. Drugi svjetski rat je odnio puno ljudskih života, a najtužnije je da su u vihoru rata stradala djeca, starci, žene. Takvi zločini su se desili na ‘Mehinom stanju’ i u pravoslavnoj crkvi u Velikoj Kladuši 1941. godine. Bolesni umovi su sebi dali za pravo da presuđuju nedužnim civilima počinivši strašan zločin u to vrijeme, navodi Bašić. Temeljito su na ovaj način uređena dva od tri masovna stratišta na Mehinom stanju, dok je u Hrvatskoj srušeno preko 3.000 antifašističkih spomenika.

Još prilikom okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske monarhije, slobodarski nastrojena Kladuša sa okolinom pružala je najduži otpor. U toku Drugog svjetskog rata prvi put je Kladuša oslobođena već 23. februara 1942. godine i ovaj datum se obilježava kao Dan općine. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, ovaj kraj je bio dugo ekstremno nerazvijen. Tek je ranih 80-ih godina prošlog vijeka, općina ostvarila najveći privredni procvat, ali fantastičan razvoj zaustavlja poznata ‘afera Agrokomerc’ 1987. godine.

- Privredni razvoj Općine Velika Kladuša započinje u periodu od 1961. do 1965. godine kada su ostvareni značajni privredni rezultati. Posebno intenzivan privredni razvoj dešava se u periodu od 1970. do 1985. godine osnivanjem i rastom ‘Agrokomerca’. Prema statističkim podacima iz 1986. godine Velika Kladuša je imala 16.000 zaposlenih, a vrijednost izvoza iznosila je preko 100 miliona USD. Značajan doprinos ovakvom napretku dala su i velikokladuška poduzeća ‘Saniteks’ i ‘Grupex’ koji su bili nosioci farmaceutske i građevinske industrije na području općine Velika Kladuša i šire - dodaje naš sagovornik.

Prema popisu iz 1991. godine, Općina je imala 52.908 stanovnika, ali danas ih je 44.770. Ratna dešavanja su rezultirala velikim brojem raseljenih i izbjeglih osoba. Procjenjuje se da je broj građana koji žive i rade u inozemstvu oko 15.000.

- Prirodna bogatstva i zemljišni resursi kao što su poljoprivredno zemljište osnova su za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju organske hrane. Agrokomerc sa 13.000 radnika je nekad bio okosnica razvoja ovog kraja. Danas je situacija potpuno drugačija, Agrokomerc je već odavno u velikim problemima, prodaje se dio po dio, dok ovi vrijedni ljudi moraju ići ‘trbuhom za kruhom’ kako bi obezbijedili egzistenciju za sebe i svoju porodicu - napominje Fikret Bašić.

Za načelnika općine je kao kandidat laburista uvjerljivo izabran Fikret Abdić, koji je odslužio dvije trećine petnaestogodišnje zatvorske kazne zbog ratnih zločina tokom brutalnog unutarbošnjačkog sukoba za postojanja Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.