Novosti

Politika

Kazne su povećane, ali za što?

Mogu biti nezadovoljan da nismo izrijekom zabranili pozdrav "Za dom spremni" i ustaško znakovlje, ali važnije od toga mi je da u društvu nema onih koji javno hvale i brane ustašstvo, kaže Hrvoje Klasić

Large zds %c2%aaarko ba%cf%84i%c3%a5

Tko će odrediti da je ovaj natpis "neprimjeren"? (foto Žarko Bašić/PIXSELL)

Prijedlogom izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je Ministarstvo unutarnjih poslova krajem prošlog tjedna uputilo na javno savjetovanje, predviđena je bitna promjena, ali uz previd na što bi se ona trebala odnositi. Mijenjajući kazne, koje su u postojećem zakonu određene u njemačkim markama, predviđeno je, između ostalog, znatno povećanje za one koji remete javni red i mir na javnom mjestu "izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža na javnom mjestu". Dosadašnje kazne za ovo djelo, kada bi se i izricale, bile su najčešće na simboličnoj razini od 25, 27, 53 ili 150 eura što, kako kažu u MUP-u, nije dovoljno da počinioce odvrati od djela. Ovim promjenama predlaže se njihovo povećanje na 700 do 4000 eura, što su predstavnici civilne scene i lijevih političkih stranaka pozdravili kao dobrodošao korak prema suzbijanju govora mržnje i ustaških nasrtaja na društvo.

Međutim, predložene izmjene tiču se isključivo povećanja novčanog iznosa kazni, dok je opis djela ostao isti, što je one koji stoje na suprotnoj političkoj strani navelo da zaključe kako nenavođenje na koje pozdrave i simbole zakonodavac misli znači da se ne može govoriti o povećanju kazni za skandiranje ustaškog pozdrava "Za dom spremni" ili isticanje ustaške zastave, nego da će o tome odlučiti – sudska praksa. Tako to za medije iznosi sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić i pritom vrlo znakovito dodaje da u prijedlogu "ne piše niti zabrana nacističkih, niti komunističkih pozdrava nego neprimjerenih".

Profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić, koji se godinama zalaže za oštrije sankcioniranje isticanja ustaških simbola i skandiranje pozdrava ZDS, kaže da pozdravlja povećanje kazni, ali i izražava žaljenje zato što nije izrijekom zabranjen ustaški pozdrav.

- Poslužio bih se citatom čovjeka kojeg inače ne volim citirati kao dragu osobu, a to je kineski komunistički vođa Deng Xiaoping. On je rekao da nije važno kakve je boje mačka, nego je važno da lovi miševe. Mogu biti nezadovoljan time da nismo izrijekom zabranili ustaški pozdrav "Za dom spremni" i ustaško znakovlje. Međutim, važnije od toga mi je da u društvu ne bude onih koji javno hvale i brane ustaštvo. Ukoliko ćemo imati zakon kojim ćemo kažnjavati one koji to čine, nemam ništa protiv ovakvog rješenja. Ne bih volio da bude dvosmislenih tumačenja pa da u jednom slučaju "Za dom spremni" može, a u drugom ne može ili da je u jednoj pjesmi dopušten, a u drugoj nije - govori Klasić za Novosti.

Naglašava da treba jasno reći da je "Za dom spremni" isključivo ustaški pozdrav i da je bio to koliko 1941. toliko i 1991., bez obzira na to jesu li se oni koji su ga koristili otvoreno nazivali ustašama ili ne. Ipak se nada da će veće kazne dodatno pridonijeti smirivanju stanja u društvu oko ovog pitanja.

- S obzirom na to da imamo iskustvo Bleiburga, vidimo da hrvatski nacionalizam rapidno pada kada ga se opali po džepu. Smatram da će tako biti i u ovom slučaju. Vrijeme se ipak mijenja. Sjetite se da je prije pet-šest godina bilo normalno da pred sjedištem Srpskog narodnog vijeća u centru Zagreba rulja proustaški nastrojenih pojedinaca uzvikuje ustaške pozdrave. Više nije tako i drago mi je da u društvu dolazi do smirenja. Ponavljam, malo tko voli kada ga se opali po džepu - kazao je Klasić.

Za saborske zastupnike opozicije Sandru Benčić (Možemo!) i Arsena Bauka (SDP) najavljene izmjene su kompromis napravljen kako se ne bi mijenjao Kazneni zakon. "To je sigurno kompromis. Neke stvari su u prekršajnoj zoni i ne treba ih stavljati u kaznenu zonu, ali širenje mržnje i diskriminacije prema manjinama, ranjivim skupinama u društvu, posebno kada se ponavljaju, apsolutno trebaju biti i u kaznenoj zoni", kazala je Benčić, dok Bauk smatra da će povećanje kazni za pozdrav ZDS imati smisla ako će se primjenjivati. "Ali vidjeli smo da se dosta toga u tom smislu ne kažnjava, a onda nisam sretan zbog selektivne primjene zakona. Ako će ostati visoke kazne koje se neće primjenjivati, onda to nije ni kompromis, to je onda jedna od težih vrsta trulih kompromisa da se prikaže da se nešto napravilo", kazao je.

Podsjetimo da je izmjene zakona u ovom smjeru najavio premijer Andrej Plenković prije gotovo godinu dana na komemoraciji u Jasenovcu, kazavši tada da će se ujednačiti sudska praksa i razmisliti o povećavanju kazni za uzvikivanje ustaškog pozdrava "Za dom spremni" i isticanje nacističkih simbola. Plenković tada nije želio odgovoriti hoće li to biti napravljeno kroz izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ili će ta djela ubuduće biti sankcionirana putem Kaznenog zakona. Poznato je da su predstavnici nacionalnih manjina, koji s HDZ-om čine koalicijsku većinu u Saboru, tražili od Vlade da penalizacija ide po strožem zakonu, ali sudeći po MUP-ovom prijedlogu od toga neće biti ništa.

Ako MUP-ov prijedlog prođe, a predložen je hitni postupak, najviša kazna bit će povećana čak 23,5 puta i iznosit će 4000 eura, odnosno gotovo četiri prosječne plaće. Podsjetimo da su neki od privedenih na komemoraciji u austrijskom Bleiburgu prije nekoliko godina zbog isticanja ustaških simbola i podignute desnice bili kažnjeni na 15 mjeseci uvjetno, uz rok kušnje od tri godine.

Prijedlog sadrži i usporedbu kazni koje vrijede u drugim državama za slična djela. U Sloveniji se takvo kršenje zakona kažnjava sa 834,59 eura, u Italiji kaznom zatvora do jedne godine i šest mjeseci ili novčanom do 6000 eura, u Njemačkoj kaznom zatvora od 3 mjeseca do 5 godina ili novčanom, u Litvi od 2,5 do 10 tisuća eura ili do tri godine zatvora. U Francuskoj je propisana javna isprika za počinjeno djelo, novčana kazna iznosi do 45.000 eura, a zatvorska do pet godina.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više