Novosti

Politika

Kako suzbiti financijsko predatorstvo

Zbog curenja podataka dužnika iz agencija za naplatu potraživanja, Možemo! i SDP traže osnivanje istražnog povjerenstva pred koje namjeravaju pozvati predstavnike HNB-a, Hanfe, AZOP-a, HUB-a, ministarstava financija i pravosuđa, Poreznu upravu…

Large bencic

Sandra Benčić (Možemo!) i Arsen Bauk (SDP) (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Kako stati na kraj biznisu, kako se procjenjuje, teškom čak pet milijardi eura koji za račun nekoliko lovaca u mutnom i financijskih mahera opterećuje više stotina tisuća ugroženih građana, predložili su na tiskovnoj konferenciji u utorak Sandra Benčić, koordinatorica Možemo! i predsjednica saborskog kluba Zeleno-lijevog bloka te Arsen Bauk, zastupnik SDP-a i potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a.

Sama činjenica da je krajem siječnja bilo više od 220 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 800 milijuna eura, bez kamata, prema različitim financijskim institucijama, da ne govorimo o curenju osobnih podataka, govori o kakvom se problemu radi i u čije su se rješenje – barem prijedlogom – uključile lijevo-liberalne opozicijske stranke.

Benčić i Bauk kazali su na tiskovnoj konferenciji u utorak da su u saborsku proceduru uputili prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva zbog curenja osobnih podataka dužnika iz agencija za naplatu potraživanja, te nedopuštenih praksi kojima se agencije služe u naplati. Taj bi se prijedlog trebao raspraviti odmah na početku iduće saborske sjednice.

"Predlažemo osnivanje istražnog povjerenstva zbog masovnih objava osobnih podataka građana, što su učinile agencije B2 Kapital i EOS Matrixa u zadnjih nekoliko mjeseci, na što Vlada, iako smo upozoravali na ozbiljnost situacije, nije reagirala", kazala je Benčić i podsjetila da su na tu temu uputili u Sabor već niz prijedloga zakonskih izmjena i od HNB-a tražili moratorij na naplatu dugova.

"Želimo utvrditi koriste li se agencije za naplatu potraživanja nametljivim, zlostavljačkim ili drugim nedopuštenim praksama u naplati dugovanja te koja je prosječna vrijednost otkupa duga u odnosu na ukupni iznos duga kada se prodaje plasman, kao i na koji način agencije upravljaju nekretninama koje dolaze u njihovo vlasništvo putem naplate duga", pojasnila je Benčić.

Pred istražno povjerenstvo namjeravaju pozvati HNB, Hanfu, AZOP, HUB, Hrvatsku udrugu agencija za naplatu potraživanja, dvije agencije kod kojih je došlo do curenja podataka, ministarstva financija i pravosuđa, Poreznu upravu, pučku pravobraniteljicu.

"Naš je cilj suzbiti financijsko predatorstvo, da se agencije za naplatu potraživanja moraju licencirati za rad i da spriječimo upadanje građana u dužničko ropstvo", istaknula je Benčić.

Bauk je dodao kako je jasno da dugove treba vraćati, ali treba pomoći građanima koji su upali u dužničku situaciju zbog okolnosti koje su u cijelosti izvan njihove kontrole.

Istražno povjerenstvo za utvrđivanje odgovornosti za otkrivanje osobnih podataka građana od strane agencija za naplatu potraživanja i djelovanja agencija spram dužnika u odnosu na pitanje povreda dostojanstva i prava na privatnost građana trebalo bi utvrditi nezakonitosti postupanja agencija za naplatu potraživanja s podacima građana - dužnika, moguće nedopuštene utjecaje, sukobe interesa te metode djelovanja agencija za naplatu potraživanja koje potencijalno predstavljaju nametljivo ponašanje, pritiske i verbalno nasilje.

Kako su pisali mediji, u pripremi je paket pravila kojima se u cilju zaštite potrošača omogućuje prodaja takvih potraživanja samo drugim bankama koje imaju okvir zaštite potrošača u skladu sa zakonima i direktivama. A niti njima se ne bi mogli prodati, kažu, bez pristanka dužnika i to najranije 60 dana prije prodaje dugovanja.

Iz HNB-a su kazali da će promjene biti cjelovito regulirane u skladu s EU direktivom do 29. prosinca ove godine. Direktiva propisuje da se nacionalnim zakonom detaljno urede pitanja poslovanja društava za otkup i servisiranje potraživanja čime bi se potrošačima, čiji krediti će biti predmetom ugovora o kupoprodaji plasmana, osigurala djelotvornija zaštita, navodi se u odgovoru.

Ističu kao značajnu novinu, ma što to značilo, obavezu licenciranja pružatelja usluge servisiranja kredita po kojoj bi tzv. "serviseri", pravne osobe koje obavljaju aktivnosti servisiranja kredita, morali ponovo pregovarati s dužnikom u vezi uvjeta iz ugovora o kreditu, upravljanju pritužbama i informiranju dužnika.

Uvjeti i način izdavanja odobrenja za rad pružateljima usluga servisiranja kredita bit će jedinstveni na području cijele EU, a direktivom se uređuju i zaštitne mjere kojima bi se osiguralo da se dužnici ne nađu u lošijem položaju. Navode i da se uređuju postupci obavještavanja o aktivnostima koje će biti poduzimane prilikom upravljanja potraživanjima koja su predmet prodaje.

"Kao značajnu novost direktiva uvodi i nadzor servisera, a za tu svrhu odredit će se i nadležno tijelo za nadzor te propisati uvjeti i način provođenja nadzora", pojašnjavaju u HNB-u, ponavljamo opet, ma što to značilo.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više