Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u utorak je jednoglasno prihvatio odluku da na idućoj sjednici u rujnu raspravi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina kojima su definirane sankcije za jedinice lokalne samouprave koje ne poštuju zakonske odredbe. Prijedlogom, koji se u saborskoj proceduri nalazi još od 2015. godine, predviđene su različite kazne za ignoriranje obaveza pa i raspuštanje gradskih i općinskih vijeća koja ne provode Zakon. Nakon što Odbor na prvoj jesenskoj sjednici raspravi prijedlog, pokrenuo bi se postupak njegovog usvajanja u Saboru. Zakon o upotrebi jezika i pisma izglasan je 2000. godine dvotrećinskom većinom zastupnika.

Raspravljajući o primjeni odluke Ustavnog suda i zakonskih mjera, Odbor je jednoglasno prihvatio i prijedlog Arsena Bauka (SDP) da se Vlada obaveže da postavi dvojezične i dvopismene ploče na institucije u svim jedinicama lokalne samouprave gdje nacionalne manjine imaju zakonsko pravo na njih kao i da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture napravi akcijski plan njihovog postavljanja.

Prije početka sjednice ministar Ivan Malenica kazao je da se problem dvojezičnih ploča u Vukovaru može riješiti dijalogom i dogovorom većinskog hrvatskog i manjinskog srpskog naroda. - Nadam se da će Gradsko vijeće Grada Vukovara donijeti u listopadu zaključak o tome, pa neće biti potrebe za raspuštanjem Vijeća - poručio je Malenica. Najavio je i da će zakonski prijedlog biti napravljen u skladu s odlukom Ustavnog suda. - Na Vladi i Ministarstvu uprave je da poštuje odluke Ustavnog suda, jednako kao i Gradu Vukovaru, ali treba postojati dijalog predstavnika nacionalnih manjina i hrvatskog stanovništva u tom dijelu pravnih normi i akata koji će uređivati prava manjina - rekao je ministar i dodao da pravna norma ima smisla samo ako ima i sankcije te da će u tome djelu razmisliti o smjeru prijedloga.

Predsjednik Odbora Milorad Pupovac (SDSS) pozvao je ministra Malenicu da prilagodi Zakon i lokalne jedinice na njegovu primjenu. Također je pročitao dio imena gradova i općina u kojima se Zakon ignorira poput Krnjaka, Vojnića, Udbine, Kneževih Vinograda, Vukovara, Gračaca, Končanice, Plaškog, istaknuvši kao pozitivne primjere tek Donji Lapac i Grožnjan zbog čega je njegovo usvajanje usporedio s praksom iz bivše Jugoslavije kada se dio zakona donosio zbog 'Engleza, a ne zbog nas'.

Komentirajući prijedlog iz Ministarstva uprave da saborski odbor ne donosi zaključak, nego da im se da malo vremena da pronađu zakonski prijedlog s kojim će doći pred Odbor, Bauk je kazao da je svjestan da bez dvotrećinske većine nije moguće donijeti Zakon o uporabi jezika i pisma i da bi ovo bio nulti korak da se postigne konsenzus barem na Odboru, a da onda Vlada da prijedloge i mišljenja.

- Mislim da je veća mogućnost da će doći do konsenzusa ako su od početka uključene sve stranke - kazao je Bauk.

- Vukovarski Srbi nisu samo krivi za rat nego i za neprovođenje zakona. Oni su određeni kao najveći problem, odnosno oni koji izazivaju problem - istaknula je Dragana Jeckov (SDSS), naglasivši da ispada kako Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina vrijedi za sve manjine osim Srba te da set manjinskih zakona ne može biti predmet kupovine. Goran Beus Richemberg (HNS) rekao je da je Hrvatska zemlja paradoksa gdje oni koji stavljaju desnicu na Ustav i prisežu na predsjedničku funkciju govore da neće poštovati Ustav.

Odbor je donio i odluku da se formira izaslanstvo od njegovih članica i članova koje će posjetiti Vukovar i razgovarati s predstavnicima lokalnih vlasti, te većinskog i manjinskog naroda, nalik na ono koje je posjetilo općine u Međimurju sa znatnim brojem pripadnika romske nacionalne manjine.