"Modeli financiranja novinarstva u digitalnom dobu" naslov je studije koju je Gong predstavio u srijedu u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu, uz panel-izlaganje nekolicine sudionika medijskog tržišta i predstavnika regulatora.
Oriana Ivković Novokmet iz udruge Gong istaknula je na početku da se ono – relativno malo – javnog novca za medije troši nemilice te krajnje netransparentno, na npr. oglase u korist lokalnih političara. Stoga se po njezinu mišljenju prije svega nameće pitanje "kako i kojim modelom javnog financiranja osigurati kvalitetno novinarstvo na ekonomski ovako slabom tržištu", kao što je hrvatsko.
Autorica istraživanja Iva Nenadić, sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, nadovezala se procjenom da kvalitetno novinarstvo nikad nije bilo važnije zbog komunikacijskog i informacijskog poremećaja uslijed širenja novih tehnologija, ali također nikad nije bilo teže održati adekvatan model financiranja medija.
"Digitalne platforme postale su glavni izvor informiranja javnosti, uz algoritamski uvjetovan pristup vijestima", ili "po sugestiji" tzv. prijatelja, a takav će se trend zasigurno i "ubrzavati s daljnjim napretkom u razvoju umjetne inteligencije". No, pritom, danas gotovo 50 posto oglasa preuzimaju upravo te platforme koje su prije 20 godina držale svega jedan posto ukupne mase oglasa, dok regulatorni nadzor platformskog sadržaja u biti ne postoji.
Istaknute su i preporuke koje nudi ovaj stručan rad, počevši od nužnosti značajnijih ulaganja u istraživačke projekte i analize trenutnog stanja radi donošenja utemeljenih strategija. Sugerira se "promišljanje održivih poslovnih modela medija i novinarstva u suglasnosti s profesionalnim standardima i u dijalogu različitih dionika", kao i promišljanje te planiranje "razvoja financiranja medija kao kombinacije različitih izvora, zbog ekonomske stabilnosti".
Od iznimne važnosti je pritom "osvještavanje važnosti financiranja medija i novinarstva, kao javnog dobra i temelja demokracije, javnim sredstvima, ali uz jasne kriterije distribucije". Svrhu i budućnost Fonda za poticanje pluralizma medija neophodno je strateški i uključivo osmisliti, a "državno oglašavanje mora biti transparentno i alocirano na temelju jasnih kriterija i procedura, iako ga ne bi trebalo razvijati kao potporu za medije".
Na primjeru Jutarnjeg lista, direktor izdavaštva Hanza medije Tomislav Wruss pokazao je kako štampano izdanje tih novina danas donosi jedva nešto više od 50 posto ukupnog prihoda, od prodaje i marketinga, dok su se oglasi u internetskom izdanju popeli na preko 40 posto. Svejedno, od 2019. je ukupni prihod "papirnatog" izdanja enormno pao, a rast internetskih prihoda je nadoknadio svega jednu trećinu toga gubitka.
Nastavio je Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala Srednja.hr koji "ne bi ni postojao bez Facebooka", jer je i otpočeo s radom koristeći tadašnje velike mogućnosti te platforme u širenju vidljivosti. Taj se portal nije mogao prijaviti za sredstva Fonda za pluralizam, dok su prijavu na financiranje Grada Zagreba u isto doba svjesno izbjegavali "zbog reputacijskog rizika". Preostali oslonac bili su im tek "manji partneri" i neke "društveno progresivnije mikrokampanje" u državnom oglašavanju, te tzv. nišna kvaliteta portala kao njegova prednost na tržištu.
Digitalnu transformaciju u medijskom sektoru nazvao je Dario Špelić s HRT-a "tektonski poremećaj", postavljajući upit tko će za nekoliko godina više uopće raditi novinarski posao, a kamoli tko će ga financirati. Sadašnji "temelj pretplate HRT-a će prije ili kasnije, slično onome u Austriji, doći u pitanje kao zastario", s obzirom na nove tehnologije, naglasio je Špelić i dodao kako se "možda krećemo prema trenutku kada socijalne mjere za medije neće biti potrebne samo za održanje novinara, nego i samog koncepta medija te informiranja koji rapidno nestaje".
Moderatorica panela Slavica Lukić zatim je uputila pitanje Jasni Vaniček Fili, predstavnici Ministarstva kulture i medija RH, o tome hoće li ta nadležna ustanova u dogledno vrijeme – a vlada je ušla u zadnju godinu drugog mandata – "izroditi barem novi Zakon o medijima", ako je već preskočila izradu nacionalne medijske strategije.
Vaniček Fila nije ponudila konkretan odgovor, ali je kazala da je nacionalni plan razvoja medija sada u fazi savjetovanja, te će uskoro biti donesen, pa se zatim može intenzivnije pristupiti radu na Zakonu o medijima. Načelno se složila da Hrvatskoj treba transparentno i odgovorno državno oglašavanje, rekavši da „javnost očekuje pristup podacima o oglašavanju i, ako se izdvaja novac, potrebno je to činiti putem javnih natječaja, s jasnim kriterijima“.
Očitovao se potom Josip Popovac iz Agencije za elektroničke medije, riječima da se "više godina bavimo filozofskim pitanjima, a proizvod ne možemo prodati". Spomenuo je i potrebu reguliranja digitalnih platformi, "bar zbog negativnog utjecaja na tržište, iako je pokušano zbog lažnih vijesti, govora mržnje, jer imaju velike ekstraprofite, a nemaju odgovornost iako sve bolje žive od javnog prostora."
Na pitanje moderatorice jesu li pak Europska unija i Europska komisija reagirale da bi zaštitile novinarstvo, Maja Sever – predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara – odgovorila je da u EU "sve ide jako sporo, svaki dokument i preporuka mora proći nekoliko razina". Sever je napomenula da "svi znamo da je obaveza donošenja redakcijskog statuta zbog kojeg se izdavač oslobađa dijela poreza, ustvari – ništa."
Predsjednica SNH-a i EFJ-a navela je uz to da su Hrvatsko novinarsko društvo i SNH pripremili dva modela za pomoć manjim i većim lokalnim medijima, uz prijedlog raspodjele javnih sredstava na transparentan način i prema profesionalnim kriterijima.
- Iz hrvatske perspektive - dodala je ona - užasno kasnimo sa svime, a promjene s novim tehnologijama puštali smo da idu kao da su Pokemoni.“
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender pojasnila je da se na upisnik medija AEM-a "svašta može javiti", pa su tamo završile npr. i HND-ova, kao i Gongova web-stranica.
- A subvencioniranje medija nužno je za njihovo dugoročno neovisno stabilno funkcioniranje u javnom interesu - upozorila je ona, - i dok su medijski zakoni i pravilnici donošeni sporadično, mediji su interpretirani kao tržišni subjekti, pri čemu se konstantno zanemarivala njihova javna funkcija.
Panel je okončan u donekle intrigantnom tonu, nakon pitanja Slavice Lukić direktoru izdavaštva Hanza medije o tome koliko dobiva Jutarnji list od državnog oglašavanja. Wruss je odgovorio da ne zna – valjda ne zna napamet – mada se u grafikama koje je predočio za svog izlaganja moglo vidjeti da prihod tih novina po stavci "konferencije/eventi" iznosi oko pet posto, a tu je zacijelo i novac od ekskluzivnih tzv. konferencija koje Jutarnji list organizira s Vladom RH i za nju. Tako se ispostavilo da na poneka od najzanimljivijih pitanja nije bilo odgovora ovom prilikom, mada je, kao što bi se reklo u ovom poslu, i to nekakav odgovor, u nedostatku boljeg.
