Novosti

Kronika

Jaнкo Ликaр: Дискриминaциje нeмa

Oд Глинe и Сисaчкo-мoслaвaчкe жупaниje дoбивaмo пoтпoрe у свим сeгмeнтимa живoтa, кaжe aктивист из Maлoг Грaдцa

Utis3pov13kllzpsrhwatttb4n7

Janko Likar

U kolikoj je mjeri Mali Gradac tipično banijsko selo s većinski srpskim stanovništvom?

U istoj u kojoj su to i druga takva ovdje: nekoć davno je bilo jedno od središta Vojne Krajine, a desetljećima kasnije, sve do 1990-ih, živo mjesto s osnovnom školom, trgovinom, poštom, kafićem, mjesnim uredom te poljoprivrednom i stočarskom otkupnom stanicom; netom prije sukoba, počela se graditi i ambulanta. Radi tih sadržaja Malom Gradcu gravitiralo je još šest okolnih sela unatoč tome što nakon Drugog svjetskog rata ovdje više nije bilo crkve, na čijem je mjestu već 1945. podignuta školska zgrada. Danas je u selu samo dućan. Vodopskrba nije riješena na zadovoljavajući način, pa se većina domaćinstava još vodom opskrbljuje iz bunara, svega dvije-tri kuće su priključene na javni vodovod. Selo je samodoprinosom mještana elektrificirano prije devedesetih, pa je radi pet trafostanica napon struje i sada dovoljan za naše potrebe. U središtu mjesta postoji javna rasvjeta, ali je telekomunikacijski signal za mobitelsku i internetsku dostupnost i dalje, nažalost, slab.

Je li bar oformljen mjesni odbor preko kojeg bi se moglo utjecati na rješavanje postojećih problema?

Mali Gradac nama svoj mjesni odbor, a nemaju ga ni ostala sela oko Gline, neovisno o tome jesu li naseljena ljudima hrvatske ili srpske nacionalnosti. Vjerojatno bi se u tom smislu trebalo udružiti više sela, no onda bi se zasigurno pojavile poteškoće s organizacijom i redovitim funkcioniranjem, koje ne bi na pozitivan način pridonosile potrebama stanovnika. Tako da je sve stalo na tzv. povjerenicima.

Od čega se živi i koliko vas još uopće ima?

Živi se uglavnom od poljoprivrede i stočarstva, a jedan se seljanin bavi voćarstvom pa zapošljava čak trojicu radnika. Stariji primaju mirovine, poljoprivredne ili na temelju minulih radnih odnosa, no neki su selo napustili trbuhom za kruhom, odnosno otišli odavde u potrazi za poslom. Ni u sklopu programa Zaželi! nije zaposlena nijedna ovdašnja gerontodomaćica, ali su putem javnih radova ljudi povremeno uspijevali privrijediti nešto novca. Inače, u Gradcu je prije rata živjelo petstotinjak osoba, bilo ih se vratilo oko 250, no sada se broj stanovnika sveo na 110. Ljudi ili ponovno odlaze ili umiru, a demografsku sliku donekle popravljaju obitelji s djecom školskog uzrasta, što zasigurno utječe na živost i kolektivnu vitalnost cijelog sela, iako se u školu odlazi u Glinu organiziranim autobusnim prijevozom.

Imate li i u kolikoj mjeri podršku glinskih vlasti?

Imamo utoliko da nas se ne diskriminira kad treba nasuti ovdašnju cestu ili dočekati zimsku službu. Zapravo, dobivamo potporu u svim segmentima života, s obzirom na to ih grad i županija dodjeljuju po određenim natječajnim kriterijima, odnosno najvećem broju prikupljenih bodova. Tako da se prema nama ovdje načelno odnose jednako kao prema bilo kojem banijskom selu, npr. Marinbrodu ili Maji. Osim toga, ljudi se putem svojih OPG-ova prijavljuju na natječaje EU-fondova i za ostale poticaje ruralnom razvoju.

Pridonose li živosti sela mjesni DVD i Prosvjetin pododbor, odnosno što se može reći o njihovoj aktivnosti?

Zbog rada tih organizacija, društava i manifestacija koje priređuju selo je postalo nadaleko poznato: naime, sudjelujemo u Kupu Gračana, odnosno vatrogasnom natjecanju mjesta širom regije koja u svom imenu imaju riječ Gradac. Tako se lanjskog maja i kod nas okupilo sedamdesetak mališana iz cijele Hrvatske i Slovenije. Tu je i već poznata Kolačijada, natjecanje u spravljanju slastica i kulturna manifestacija koja privlači masu posjetitelja. Nekoliko stotina ljudi potkraj jula svake godine privuku popularni Susreti na Baniji, pa sve to itekako utječe na život cijeloga kraja, a posebice našeg sela koje na glinskom području jedino organizira manifestacije važne za cjelokupnu srpsku zajednicu Hrvatske. Uostalom, spomenuti Susreti sastavni su dio obilježavanja Dana Gline, našeg upravnog središta koje redovito, u skladu s mogućnostima, pomaže ovdašnje srpske organizacije, manifestacije i programe, pritom nikoga ne diskriminirajući na temelju nacionalnog porijekla ili stranačke pripadnosti. Nažalost, uslijed ove izvanredne situacije vezane uz korona virus, i kod nas su mnoge aktivnosti odgođene ili smanjene, no za sada ne možemo reći do kada će to trajati.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više