Za mnoge Kubance nova godina počela je lošim vijestima. Usred ekonomske krize, kubanska vlada povećala je cijenu benzina za više od 500 posto. Tako provodi plan makroekonomske stabilizacije koji je iznenada najavljen krajem prosinca.
Ministar financija Vladimir Regueiro 8. siječnja najavio je da će se cijena benzina i dizela povećati pet puta s trenutnih 25 na 132 kubanska peza od 1. veljače. S druge strane, turisti će ubuduće plaćati gorivo stranom valutom na odabranim benzinskim crpkama. Vlada je također najavila povećanje cijena električne energije za 25 posto za velike potrošače u privatnom sektoru, kao i povećanje tarifa za tekući plin. Dan kasnije, objavljeno je povećanje cijena karata za međupokrajinski autobusni prijevoz od 1. ožujka, za 600 posto za željeznički prijevoz i 468 posto za avionski prijevoz. Carine na gotove proizvode već su povećane 1. siječnja, istovremeno s njihovim smanjenjem za 50 posto za uvoz sirovina za domaću proizvodnju. Dodatno su uvedena i povećanja tarifa i poreza, posebno za privatne gospodarske subjekte.
Predsjednik Kube Miguel Díaz-Canel objasnio je da su najnovija povećanja cijena goriva, električne energije i prijevoza usmjerena na "ispravljanje distorzija" i – aludirajući na sankcije SAD-a – "prekid ekonomskih sankcija koje su usmjerene na to da nas uguše". S druge strane, ekonomisti upozoravaju da najavljena povećanja cijena i tarifa mogu doprinijeti većoj inflaciji, povećanoj dolarizaciji i daljnjoj devalvaciji nacionalne valute. Nezavisni ekonomist Omar Everleny Pérez predviđa da će se cijene u privatnom sektoru podići "što će utjecati na stanovništvo", izjavio je Agenciji France-Presse. U kolumni za internetski portal OnCuba, dr. Juan Triana s Ekonomskog instituta Sveučilišta u Havani posebno kritizira povećanje poreza i carina. "Ako borba protiv inflacije podrazumijeva eliminaciju jednog od njezinih glavnih uzroka [nestašica robe, op.a.], čini se proturječnim otežati uvoz gotovih proizvoda." Prošle su godine novoosnovana mala i srednja poduzeća uvozom primjetno poboljšala ponudu robe na otoku.
Benzin poskupljuje za više od 500, a željeznica za više od 600 posto, povećani su porezi, posebno na privatni sektor. "Ništa nas ne bi usrećilo više nego da objavimo da ćemo povećati plaće i da ćemo imati dovoljno strane valute i goriva da se riješimo teret nestašice", Nažalost, svi znamo da to nije moguće", rekao je predsjednik Diaz-Canel
"Gdje bi danas bila inflacija da privatni akteri nisu uvezli te proizvode?" pita se Triana. "Ukratko, bilo što što pridonosi smanjenju ponude gotovih proizvoda kratkoročno, bilo uvezenih ili domaćih, imat će cikličke, inflacijske i regresivne posljedice, jer smanjuje kupovnu moć stanovnika, što se prije svega odnosi na one s nižim primanjima, osim ako druge mjere u istom vremenskom okviru ne ublaže taj ciklički efekt." Prema Triani, jedna takva mjera bila bi jačanje državnih trgovina sa stranom valutom i njihovo otvaranje prema stranim tvrtkama. Međutim, prema ekonomistu, to bi moglo "osnažiti dolarizaciju ekonomije pridonoseći povećanju potražnje za dolarima i pogodovanju devalvaciji kubanskog peza, što je rezultat koji proturječi jednom od deklariranih prioriteta programa stabilizacije, a to je 'postupna dedolarizacija ekonomije'."
Uvođenje benzinskih postaja koje posluju sa stranom valutom također potiče dolarizaciju. "Kubanski kupci imaju istu mogućnost plaćanja u konvertibilnoj valuti kao i stranci", rekao je ministar financija Regueiro prilikom najave mjere. Može se zamisliti koje će benzinske postaje biti "prioritetne" za opskrbu gorivom, pogotovo jer je izjavljena namjera vlade koristiti "benzinske postaje s devizama" za prikupljanje sredstava za uvoz goriva. Uvođenjem državnih trgovina sa stranom valutom krajem 2019. označen je kraj trgovinama koje posluju s domaćom valutom.
"Treba učiniti više", kaže Triana, "posebno u drugom smjeru, povećavajući prihode od poreza, potičući i olakšavajući stvaranje tisuća novih malih i srednjih poduzeća i zadruga. Državna poduzeća moraju biti razdužena jednom zauvijek, i to hitno." Samo smanjenje subvencija i povećanje carina nisu garancija da se trenutačna situacija u kojoj se zemlja nalazi neće ponoviti. A situacija postaje sve teža. Kuba je već tri godine u teškoj ekonomskoj i opskrbnoj krizi. Neumjereni rast inflacije, nedostatak goriva i lijekova te česti prekidi napajanja strujom u nekim dijelovima zemlje određuju svakodnevicu i doveli su do neviđenog vala emigracije. Zbog toga je kubanska vlada krajem prosinca za 2024. godinu najavila jedan od najvećih planova makroekonomske prilagodbe posljednjih desetljeća.
Da bi se smanjio golem proračunski manjak, osim već spomenutog povećanja cijena energije, plan predviđa ukidanje općih subvencija za osnovne prehrambene proizvode. Krajem prosinca kubanski premijer Manuel Marrero predstavio je Nacionalnoj skupštini plan makroekonomske stabilizacije. "Vrlo smo nezadovoljni što nismo postigli potreban napredak i ublažili utjecaj vanjskih pojava [sankcija SAD-a, op.a.]. Mogli smo više. I dalje postoje nedostaci i subjektivni problemi koji utječu na kapacitet programa i ekonomske prognoze", priznao je Marrero samokritično zastupnicima. Njegova procjena bila je porazna: planirani prihodi od izvoza nisu ostvareni, i dalje postoji golem deficit deviza, asortiman dobara i usluga se ne proširuje, potencijal zemlje se ne koristi, nema održivog povećanja proizvodnje, posebno hrane, a učešće stranih investicija u razvoju gospodarstva nije dovoljno.
Cilj plana koji je Marrera predstavio je smanjiti državne troškove podizanjem cijena koje država ograničava. Istovremeno će se javni troškovi za subvencije smanjiti pružanjem financijske podrške socijalno ugroženim skupinama, a ne subvencioniranjem proizvoda – što je promjena paradigme. "Nije pravedno da oni koji imaju puno dobivaju jednako kao i oni koji imaju vrlo malo. Subvencioniramo umirovljenika jednako kao i vlasnika velikog privatnog poduzeća koji ima puno novca", obrazložio je. To se prvenstveno odnosi na libretu, knjižicu s bonovima za osnovne prehrambene proizvode poput riže, graha, ulja, piletine i ostalog, koji se ravnomjerno distribuiraju svim Kubancima – po izrazito subvencioniranim cijenama.
Prema zamjeniku premijera i ministru ekonomije i planiranja Alejandru Gilu, za Kubu to podrazumijeva godišnje izdatke od 1,6 milijardi dolara. Cilj je stvoriti "pravedniji i efikasniji sustav" kako "nitko ne bi ostao na cjedilu", objasnio je Marrero, prepoznajući implicitno povećanje društvenih i ekonomskih nejednakosti u zemlji. Međutim, vlada je demantirala strahove da bi libreta mogla biti potpuno ukinuta. Premijer Marrero također je izjavio da se država ne može nastaviti "rasipati" sa subvencijama, kao što su one za vodu, struju, tekući plin i gorivo. Umjesto toga, povećat će plaće u obrazovanju i zdravstvu, granama koje su posebno pogođene nedostatkom radnika zbog emigracije i niskih plaća. Vlada će osim toga, prema Marrerovim najavama, u 2024. prilagoditi službeni tečaj kubanskog peza u odnosu na američki dolar. Zbog toga je vlada u suradnji s centralnom bankom formirala radnu skupinu. Trenutni službeni tečaj iznosi 24 kubanska peza za jedan američki dolar za pravne osobe, odnosno 120 kubanskih peza za privatne osobe. Tečaj američkog dolara na crnom je tržištu narastao na 275 kubanska peza.
Vlada je uoči sjednice Nacionalne skupštine objavila nekoliko makroekonomskih podataka. Većina njih govori u prilog negativnim trendovima u kubanskoj ekonomiji. Gospodarstvo otoka u 2022. palo je za jedan do dva posto, nakon oštrog pada u pandemiji. Predviđen je rast od tri posto. Inflacija je službeno iznosila oko 30 posto, premda je neformalna inflacija vjerojatno mnogo viša. Turizam je daleko ispod očekivanja s malo manje od 2,45 milijuna dolazaka. S obzirom na to daljnje mjere u planu makroekonomske stabilizacije usmjerene na oživljavanje turizma, poticanje proizvodnje izvoznih proizvoda kao što su nikal, duhan i rum, odnosno uvoza sirovina i poluproizvoda da bi se potaknula domaća proizvodnja. Opskrba tvrtki stranom valutom poboljšat će se proširivanjem internetske trgovine s uplatama iz inozemstva, a strane će se investicije dodatno poticati, posebno u proizvodnji hrane i širenju obnovljivih izvora energije.
"Ništa nas ne bi usrećilo više nego da objavimo da ćemo povećati plaće i da ćemo imati dovoljno strane valute i goriva da se riješimo teret nestašice", izjavio je Díaz-Canel govoreći o najavljenim mjerama. No, dodao je: "Nažalost, svi znamo da to nije moguće." Predsjednik je istaknuo potrebu za "postupnim korekcijama", upozorivši da "ni jedna pojedina mjera nije dovoljna da riješi sve izazove, a sve mjere zajedno mogle bi inicijalno pogoršati neke probleme". Unatoč tome, Díaz-Canel izrazio je nadu da "posljednja sjednica Nacionalne skupštine u 2023. može označiti početak novih tendencija u kubanskoj ekonomiji".
