Po uzoru na Njemačku, i Hrvatska će dobiti zakonsko rješenje kojim će se regulirati kažnjavanje govora mržnje, poticanja na nasilje i širenje lažnih vijesti na internetu. Vijest glasi da se intenzivno radi na rješavanju ovog pitanja, a posao bi trebala dovršiti radna skupina Vladinog Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, zajedno s predstavnicima više ministarstava, Agencije za elektroničke medije, CARNeta, pučke pravobraniteljice i HAKOM-a, kao i profesorima Pravnog fakulteta te predstavnicima GONG-a, Ureda za ljudska prava, HND-a i izdavača.
Kako će zakon izgledati još nije poznato, ali se zato zna da će biti napisan po uputama o suzbijanju nezakonitog sadržaja na internetu Europske komisije, iz čega se može pretpostaviti da će intencija biti više na preventivi, ali i s kaznama za objavljivanje ilegalnih i lažnih sadržaja, čime će se valjda zadovoljiti premijer Andrej Plenković koji je prije nekoliko mjeseci bio izrazito zabrinut zbog navodnog hibridnog rata koji se vodi protiv Hrvatske.
Kako suzbiti govor mržnje, poticanje na nasilje i širenje lažnih vijesti na internetu, pitali smo Dražena Hoffmanna iz GONG-a.
- Da bi imao smisla, novi zakon morao bi donijeti nešto novo u odnosu na postojeće medijsko zakonodavstvo. Njegova vrijednost mogla bi biti u prepoznavanju interneta kao konteksta koji bitno olakšava širenje dezinformacija, huškanja i ocrnjivanja cijelih društvenih skupina kroz razne platforme. No nikako ne bi trebalo posegnuti za kopiranjem njemačkog zakona jer se njemački i hrvatski kontekst jako razlikuju, i u smislu zakonskog okvira, a još više u smislu prakse. Možda će ovo biti prilika da se preispita i dosadašnje djelovanje institucija u sankcioniranju govora mržnje u javnom prostoru - kaže Hoffmann.
Njemačka je početkom godine naložila društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera da u roku od 24 sata moraju ukloniti poruke s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Ako se ogluše, kazna može doseći 50 milijuna eura. Međutim, u praksi se pokazalo da će s provođenjem zakona biti itekakvih problema. Naime, među prvima su nastradali nevini, poput komičarke Sophie Passman koja se na Twitteru ironično narugala strahu njemačkih ekstremnih desničara od imigranata.
- Opasnost od uvođenja novih oblika cenzure itekako postoji, sigurno će biti nastojanja različitih aktera da se kao govor mržnje označe kritike djelovanja pojedinaca, političkih grupacija i društvenih pokreta, umjesto onoga što govor mržnje zaista jest prema relevantnim definicijama kojima operiraju međunarodne organizacije – govor koji napada, dehumanizira, ocrnjuje ljude i skupine ljudi prema njihovim karakteristikama poput nacionalnosti, vjere i boje kože. Ovaj rizik će biti važno kontrolirati u razvoju zakona kako on ne bi postao batina u rukama samoproglašenih cenzora. Sjetimo se i kategorije ‘hibridnog ratovanja’ kojom se nedavno u širokim potezima nastojalo diskreditirati medijsko pisanje o nekim temama. Drugi rizik predstavlja mogućnost da će se provedba zakona pokušati previše osloniti na automatizaciju praćenja i uklanjanja zabranjenog sadržaja, jer strojni alati slabo prepoznaju elemente konteksta. Vidjeli smo primjerice kako stranice na Facebooku koje kritički pišu o fašizmu i pritom se služe povijesnim izvorima mogu lako pasti pred nadobudnim algoritmom - upozorava Hoffmann.
