Novinarka i publicistkinja Dara Janeković preminula je u 97. godini, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo, uz konstataciju da je pripadala generaciji novinara koja se afirmirala i stekla ugled u bivšoj državi. Godinama je radila kao inozemni dopisnik za kuću Vjesnik, najviše kao specijalni izvjestitelj s raznih međunarodnih događaja, s kriznih područja i iz zemalja na svim kontinentima. Bila je i predsjednica Društva novinara Hrvatske. Postala je poznata prije svega po brojnim intervjuima sa svjetskim državnicima poput onih s Indirom Gandhi, Sirimavo Bandaranaike, Deng Xiaopingom, Jaserom Arafatom, Moamerom Gadafijem i čak tri puta s Josipom Brozom Titom.
Dara Janeković rođena je 1. prosinca 1924. godine u Stepanovićevu kraj Novoga Sada. Studirala je pravo u Beogradu i Zagrebu. Bila je sudionica Narodnooslobodilačke borbe kada se počela baviti novinarstvom. Nakon rata radila je na Radiju Jugoslavija u Beogradu do 1953., kada je prešla u Vjesnik, gdje je bila zamjenica glavnog urednika Vjesnika te kao urednica i zamjenica glavnog urednika VUS-a. Pedesetih i šezdesetih godina u dva navrata je bila stalna izvjestiteljica Vjesnikovih izdanja iz Francuske i zemalja Beneluxa, te iz sjeverne Afrike, sa sjedištem u Alžiru... Predsjednica Društva novinara Hrvatske bila je od 1972. do 1977. godine.
Velike zasluge pripadaju joj je za povrat zgrade Novinarskog doma Društvu, zahvaljujući između ostalog i dobrim odnosima i kontaktima koje je imala s Josipom Brozom Titom. Borila se za bolji status novinara i više slobode. Tada je bila pokrenuta inicijativa da se novinarima prizna beneficirani radni staž, na osnovu istraživanja koja su pokazala da je život novinara, nakon rudara, najkraći, što ipak nije zaživjelo. Bila je i nagrađivana novinarka pa je tako za reportažu o podijeljenoj Koreji „Zaboravljena trideset i osma paralela“ dobila u Pragu Međunarodnu nagradu za reportažu. Dobitnica je nagrade Zlatno pero 1972., te nagrade "Otokar Keršovani" Društva novinara Hrvatske za životno djelo. U bivšoj državi dobila je nagradu "Moša Pijade" Saveza novinara Jugoslavije, također za životno djelo. Dobitnica je niza ordena u doba SFRJ za sudjelovanje u antifašističkoj borbi, za novinarski rad i za širenje prijateljstva i razumijevanja među narodima. Nakon vrlo uspješne dopisničke karijere posvetila se i pisanju knjiga te se istaknula ai kao vrlo uspješna publicistkinja. Objavila je cijeli niz knjiga: Veliki mir, Jošuini nasljednici, Kad mora uzavriju, Deveto nebo, Susreti s poviješću…
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko izrazio je sućut obitelji te istaknuo kako se s HND s tugom oprašta od svoje nekadašnje predsjednice i najstarije članice Društva. "Dara Janeković će ostati zapamćena kao jedna od najvažnijih osoba u povijesti Hrvatskog novinarskog društva i hvala joj na svemu što je napravila", istaknuo je Zovko.
Početkom devedesetih Dara Janeković bila je izložena javnom linču. Tjednik Hrvatski bojovnik - u kojem je jedan od urednika bio Andrej Rora, danas voditelj HDZ-ovog Odjela za medije - objavio je tekst u kojem je opisana kao "partizanska flojsa i zakleta Srbenda", a i sama novinarka u intervjuu našem listu sjetila se tog vremena. "Nitko me ne može uvjeriti da se ratovi na Balkanu devedesetih godina nisu mogli izbjeći. Lažu! Htjeli su ratove! (…) A 1991. doživim ovdje, u mom Zagrebu da me neka babetina napadne usred Martićeve ulice i da mi kaže: ‘Četnikušo, još se šećeš po Zagrebu."
