Uvodnom riječju predsjednika SKD-a "Prosvjete" Mile Radovića i glumačkim dijalogom koji je potpredsjednik "Prosvjete" Duško Ljuština vodio s glumcima Tihomirom Stanićem i Goranom Bogdanom, kao i kulturnim poslanikom iz Banjaluke Nenadom Novakovićem, započeli su "Dani srpske kulture" u Zagrebu koji će se održati od 14. do 18. decembra.

- Izvanredna pandemijska situacija iz temelja je promijenila naše živote, kako poslovne, tako i privatne, a utjecala je i na aktivnosti našeg Društva. Do sada smo, poštujući sve epidemiološke mjere i preporuke nadležnih službi, realizirali veći dio programa planiranih za 2020., ali dio ipak neće proći onako kako smo planirali. Jedan od takvih, izuzetno važnih programa, svakako su "Dani srpske kulture". Prilagođavajući se novim okolnostima, odlučili smo ih ipak održati koristeći zoom platformu. Tome smo i prilagodili naš program koji sadrži razgovore s umjetnicima, predstavljanje kulturnih institucija, promocije knjiga i predstavljanje istraživanja vezanih za manjinske teme - rekao je Radović, izrazivši vjerovanje da će ponuda ipak privući pažnju publike.

- Samo o biografijama naših gostiju mogli bismo govoriti četiri sata - rekao je Ljuština ističući da sva trojica inzistiraju na što većoj i jačoj kulturnoj suradnji u regiji.

Goran Bogdan, koji je ostvario niz značajnih uloga, a najnovija među njima je u filmu "Otac" Srdana Golubovića, naglasio je da se kao Hrvat iz Širokog Brijega uvijek odazivao na sva događanja srpske zajednice na koja je bio pozvan.

- Kad sam došao na studij 1998. godine bio sam strastveni glumac u amaterskim kazalištima, između ostalog i u Dramskom studiju "Eho", koji je djelovao pri zagrebačkom pododboru "Prosvjete", a vodila ga je Svetlana Patafta – rekao je Bogdan.

Ističući da ovi prostori imaju komparativnu prednost zbog sličnosti jezika, Bogdan je naglasio da je, ekonomski gledano, koprodukcija bastion daljnjeg kulturnog razvoja.

- Moja iskustva u Srbiji, gdje sad živim i radim, prelijepa su i ugodna. Tamo se snima 30 projekata, a kako kvantiteta skoro uvijek rađa kvalitetu, šireći govorno područje utičemo i generiramo sve bolje proizvode - rekao je.

Iako imam namjeru vratiti se u Hrvatsku, zaljubio sam se u Beograd koji pršti jakim kulturnim životom i gdje ima puno potencijala za djelovanje, rekao je Bogdan koji upravo snima seriju "Vreme zla" po trilogiji Dobrice Ćosića.

- Kao direktor festivala u Širokom Brijegu, mislim da se kultura stvara unutar čovjeka. Ako ništa drugo, dobro je da je u pandemiji došlo do stvaranja novih navika i načina predstavljanja kulture. Razgovarao sam sa Borisom T. Matićem, direktorom Zagreb film festivala, koji je rekao da ZFF nikad nije bio posjećeniji nego ove godine kad su filmovi prikazivani on-line. Zato treba pametno iskoristiti sve negativne stvari koje donosi epidemija - rekao je Bogdan.

Veteran filma i kazališta, glumac Tihomir Stanić, do sada je imao 130 filmskih i 120 kazališnih uloga. Ističući da s predstavom "Jedan Pikaso" praktički nosi repertoar Ateljea 212, naglasio je da se igra malo predstava, ali su sale uvijek pune, a ljudi presretni kad dođu u kazalište.

- Snimam nekoliko serija, a nedavno sam završio seriju "Kamiondžije d.o.o." svojevrsni nastavak kultne serije "Kamiondžije" s 20 epizoda u kojima Nenad Jezdić i ja glumimo uloge koje su imali Pavle Vujisić i Miodrag Petrović Čkalja, koja bi se krajem decembra trebala emitovati na RTS-u. U krizi se vidi da će ljudi koji su na plati nekako preživeti, ali da nema serija, većini slobodnih umetnika bilo bi jako teško, a mnogi koji su onemogućeni da igraju, praktički su bez prihoda, zbog toga treba naći način da se, kad se pogase reflektori, društvo obaveže da nađe način kako da ljudi opstanu. U filmu bi se bez regionalne saradnje teško ikad išta snimilo, a što se tiče pozorišta, čim su sklonili puške, mi iz Ateljea 212 krenuli smo s gostovanjima, igrajući prvo u Mostaru i Sarajevu. Mi glumci nikad nismo prestali da sarađujemo kad god je to bilo moguće - rekao je Stanić.

- Kad su uvedene mere, videlo se da u Kriznom štabu i vrhu države sede ljudi koji ne znaju ništa o pozorištu, jer niko ne može da dođe do 17 časova, a pozorište bez publike ne može da funkcioniše. Vlasti u Srbiji, RS-u i BiH neće učiniti ništa za boljitak, pa moramo sami da nametnemo svoje probleme i rešenja. Naći će se platforma i načini kako doći do publike. Kako naredne godine počinjemo snimanje serije "Nobelovac" o Ivi Andriću, pokušaćemo da nađemo što je značila crna pruga u grudima dečaka iz Sokolovića koji je kao veliki vezir Mehmed paša gradio most na Drini. Takve mostove između mesta našeg porekla i našeg života moramo graditi svi mi - zaključio je Stanić.

Nenad Novaković, koji je bio direktor Narodnog pozorišta u Banjaluci, izdavač, urednik i osoba s različitim interesima, istaknuo je da su u ratna vremena političari tjerali kulturne radnike da održavaju kulturni život, dok danas političari sputavaju i ne nude rješenja.

- Postoji razlika između institucionalne i vaninstitucionalne kulture. Onii koji primaju platu i ništa ne rade, teško će se pokrenuti, dok oni inventivniji rade i dovijaju se kako mogu - rekao je i podsjetio na rad kazališta Jazavac i nekih drugih kulturnih ustanova i projekata.

- Nismo dovoljno iskoristili ljudske, infrastrukturne i kulturne potrebe stanovnika Banjaluke, A iako nam niko ne smeta da na ovim prostorima dobro sarađujemo, najmanje mogućnosti iskoristili smo baš na tom polju, iako pozorište i film sarađuju gdje ima mogućnosti. Nije problem da li imamo kulturnih potreba, nego što ih ne iniciramo. Ima, međutim, dobrih primjera kao što su festivali u Jajcu, Brčkom i Bijeljini, održani u zadnjih pet mjeseci, mada su, istina, bili krnji s publikom i brojem učesnika - rekao je Novaković i podsjetio na projekt o Aleksi Šantiću u kojem su učestvovala pozorišta iz Banjaluke i Mostara, ili kako se izrazio, "s tri različite obale Neretve i Vrbasa".

Na pitanje o suradnji s predratnim omladinskim časopisom Polet, Novaković je rekao da su Polet i Mladina bili avangardni omladinski listovi u Jugoslaviji s kojima je rado surađivao.

Prisutne je pozdravio generalni sekretar SKD-a "Prosvjeta" Slobodan Živković.

– Po odazivu ljudi na platformi i Youtubeu, vidimo da je interes velik, pa ćemo - dok je ovakva situacija - nastojati biti prisutni ne samo kod članova Društva, nego i u cijeloj javnosti. Nećemo se zatvarati u okvire srpske zajednice i nastojat ćemo prikazati svim zainteresiranima ono što radimo na zadovoljstvo svih u regiji – najavio je Živković.

U raspravi su učestvovali i potpredsjednik "Prosvjete" Siniša Tatalović, Aneta Vladimirov i Svetlana Patafta