Premda je sportska povijest Gline bogata zanimljivim podacima i činjenicama, o povijesti glinskog šaha, od njegovih početaka pa sve do današnjih dana, dosad nije pisano. Stoga je zadaća ovog članka da prema sačuvanim zapisnicima, novinskim izvještajima i postojećoj literaturi, budu rekonstruirani i analizirani najznačajniji događaji koji su obilježili povijest šaha i šahovske igre u Glini.
Prema povijesnim izvorima, prvi i najpoznatiji glinski šahist bio je Gjuro Szabo (Osijek, 1840. – 1892.), krajiški oficir i kapetan Prve banske pukovnije sa sjedištem u Glini, gdje je živio sa suprugom Justinom 1872. i 1873. godine. Szabo je bio poznati šahist, a u slobodno vrijeme sastavljao je šahovske probleme od kojih se mnogi objavljeni u prestižnom časopisu Österreichische Schachzeitung iz Beča (primjerice, mat u pet poteza u broju od 16. ožujka 1873.). Također vrijedi spomenuti da je nakon raspada Austrougarske monarhije, u Zagrebu 1925. osnovan ilustrirani časopis Šahovski glasnik, koji je pratio šahovska zbivanja u Kraljevini SHS. Upravo u Šahovskom glasniku od 30. travnja 1929. objavljena je opširna biografija Gjure Szabe u kojoj su opisane i njegove glinske godine. Riječ je o vrijednom biografskom prilogu, koji dodatno dokumentira početke šahovske igre u Glini.
Iako je 1933. osnovan Glinski sportski klub, šahovska sekcija spominje se tek 10. veljače 1946., kada su preživjeli članovi i funkcionari predratnog kluba osnovali Fiskulturno društvo Banovac, koje ima sedam sekcija, među kojima i šahovsku. Nedugo zatim, osnovano je Sportsko društvo Banovac, a zapisnik sa osnivačke skupštine od 5. svibnja 1950. otkriva da je za "referenta šaha" izabran Vaso Bajlović.
Prema šahovskoj literaturi, na prvenstvima Gline od 1952. do 1955. pobjeđuje drugokategornik Milan Rogić. Kao igrač glinskog DTO Partizan, učestvuje na šahovskom susretu između Gline i Siska o kojem piše sisačko Jedinstvo od 11. veljače 1956. (u finalu postiže pobjedu protiv višegodišnjeg prvaka Siska Rajkovića). Rogić je bio istaknuta šahovska figura grada Gline. Međutim, njegovim odlaskom u Varaždin glinski šah zapada u krizu, a na tome ništa nije promijenio ni Prvomajski turnir u šahu na kojem učestvuje 25 Glinjana, kako piše Jedinstvo od 3. svibnja 1958. Premda šahovska sekcija više ne postoji, a šah se igra uglavnom rekreativno, treba spomenuti da je 1966. u velikoj dvorani hotela Istra u Glini gostovao višestruki prvak Hrvatske i Jugoslavije, internacionalni majstor Braslav Rabar, koji je odigrao simultanku s glinskim šahistima. "On je dobio 17, remizirao 7, a izgubio 3 partije", piše Jedinstvo od 15. svibnja 1966.
Šah u Glini doživljava novi uzlet krajem 1970-ih. Prema izvještaju Jedinstva iz Siska, "Dan ustanka obilježen je i nizom kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija. U čitaonici Spomen-doma u Glini u čast praznika poznati šahovski velemajstor Ljubomir Ljubojević odigrao je simultanku s 23 glinska šahista", piše Jedinstvo od 4. kolovoza 1977. Nema sumnje da je ovaj značajan šahovski događaj dao dodatni poticaj da se u povodu Dana općine 9. listopada 1978. organizira šahovsko prvenstvo grada, nakon čega se u prosincu iste godine pristupilo osnivanju šahovskog kluba u Glini. "Klub će djelovati u sastavu Sportskog društva Banija kao jedna od njegovih sve brojnijih sekcija, čime se ujedno ostvaruje cilj da se putem raznih sportskih sadržaja okupi što veći broj mladih, te radnih ljudi i građana", piše Glinski vjesnik od 11. siječnja 1979. "Ovih dana, kako je rečeno na skupštini, prići će se registraciji kluba, a i šahista, kako bi se klub mogao uključiti u redovita natjecanja. … Za predsjednika kluba izabran je Milan Vučković, a za tajnika Mirko Klobučar", pisao je Glinski vjesnik.
Prema pisanju Glinskog vjesnika iz srpnja 1979., "na molbu Šahovske sekcije SD Banije, bivši prvak države u šahu, velemajstor Krunoslav Hulak, pristao je da u četvrtak 26. srpnja odigra simultanku na 30 ploča sa glinskim šahistima. Ovaj izuzetni događaj glinski šahisti i poznavaoci drevne igre očekuju s velikim zanimanjem."
Nedugo zatim, održano je i prvo šahovsko prvenstvo Šahovske sekcije Banija za 1979. godinu na kojoj je sudjelovalo 18 igrača. Prvo mjesto osvojio je Živko Suzić sa 14,5 poena u 17 partija. Zatim je naredne 1980. dobiven novi prvak kluba – to je najmlađi sudionik prvenstva Slaven Vučković (15). "On je u velikom stilu osvojio ovaj naslov i tako nagovijestio da njegovo vrijeme tek treba da dođe", pisao je Glinski vjesnik. Iste novine javile su da je na šahovskom prvenstvu za 1981. novi prvak kluba postao Radovan Jović, bez ijednog poraza. Klub također ima ženske, omladinske i pionirske ploče, i narednih godina uspješno se natječe u republičkoj ligi – regija Banija, Kordun i Lika. "Nastave li ovako i na jesen, šahisti Banije na najboljem su putu da postignu svoj najveći uspjeh u natjecanju u Hrvatskoj ligi", piše u članku pod naslovom "Banija u vodstvu" koji su objavile Sportske novosti iz Zagreba od 28. lipnja 1988.
Međutim, daljnji razvoj šaha u Glini zaustavili su tragični događaji iz 1990-ih. Tako od važnijih događaja iz novije povijesti vrijedi tek spomenuti da je u prostorijama Knjižnice i čitaonice Glina 5. travnja 2013. organiziran nesvakidašnji šahovski događaj - simultanka na 22 ploče, koju je odigrao nekad poznati šahista glinske Banije, prvokategornik Ivica Conjar s učenicima viših razreda Osnovne škole Glina.
Unatoč naporima šahovskih entuzijasta, šahovski klub u Glini nije obnovljen. Da li će se u dogledno vrijeme osnovati klub šahista ostaje otvoreno pitanje, pogotovo nakon pandemije i tragičnog potresa koji je 2020. zadesio šire područje Gline i Banije. Pa ipak, šahovski entuzijasti ne gube nadu te nastoje i dalje igrati, najčešće u prostorijama Matice umirovljenika Grada Gline. Oni smatraju da bi se o povijesti šaha u Glini mogla napisati ako ne čitava knjiga, onda svakako jedan poduži članak. Međutim, uz puno uvažavanje glinske tradicije, mi smo se – rečeno šahovskom terminologijom – odlučili za minijaturu.
