Knjige na popisu lektire, čije će čitanje školarcima do kraja života ostati u pamćenju, jedan su od odgojno-obrazovnih aspekata koji je u Hrvatskoj prerastao u političko pitanje. To dokazuje nedavni prosvjed građanske inicijative ‘Stop neprimjerenoj lektiri’ oko koje su se okupili katolički aktivisti i protivnici ratifikacije Istanbulske konvencije, a koji su Ministarstvo znanosti i obrazovanja optužili da putem popisa lektire tobože promiče pedofiliju, pornografiju i nasilje.
Osim zaključenih ocjena, na kraju školske godine zaključen je i popis izborne lektire koji su skrojili sami nastavnici i knjižničari na osnovu upitnika Ministarstva znanosti i obrazovanja od veljače ove godine. Upitnik je ispunilo ukupno 8344 učitelja od razredne nastave do srednje škole, kao i knjižničara u osnovnim i srednjim školama, a njegovi rezultati sugeriraju što bi bilo najprikladnije da učenici pročitaju ovisno o razredu koji pohađaju.
Po rezultatima, mogli bismo reći eurovizijskog glasanja, na vrhu rang-liste izborne lektire za prvi i drugi razred osnovne škole našli su se ‘Pale sam na svijetu’ Jensa Sigsgaarda s 3427 glasova, dok su na desetom mjestu ‘Stanari u slonu’ Dubravka Horvatića s njih 1614. Ćopićeva ‘Ježeva kućica’ s 832 glasa našla se na 17. mjestu. Od trećeg do šestog razreda po izboru stručnih ispitanika po školama na prvom mjestu je ‘Dnevnik Pauline P’ Sanje Polak s 2750 glasova, a znanstveno-fantastični i avanturistički romani, poput djela Julesa Vernea ‘20.000 milja pod morem’ ili ‘Put u središte zemlje’, našli su se tek na 76., odnosno 127. mjestu. U izboru za lektiru od šestog do osmog razreda ‘Mali princ’ Antoinea de Saint-Exuperyja dobio je najviše glasova, njih 1089, dok je ‘Mali ratni dnevnik’ Stjepana Tomaša, u kojem se često spominje ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’, na 21. mjestu s 544 glasa. Lošije od njega kotira knjiga Karla Brucknera ‘Sadako hoće živjeti’ s 529 glasova. I u višim razredima osnovne škole klasici su loše prošli. Primjera radi, ‘Robinson Crusoe’ Daniela Defoea je na 57. mjestu s 119 glasova, popularni ‘Harry Potter’ J. K. Rowling na 64. s 88 glasova, a na 165. mjestu je ‘Bijeli očnjak’ Jacka Londona s deset glasova.
Na pitanje da li su nastupili novi vjetrovi u književnim vodama, školski trendovi ili ipak utjecaj društvenih prilika, Zoran Ferić, predsjednik Hrvatskog društva pisaca i profesor u 18. zagrebačkoj gimnaziji, odgovara da je popis lektire odraz hrvatskog društva danas.
- Po tom popisu vidljivo je da su se i profesori podijelili, kao što se dijeli danas i cijela Hrvatska, politički i svjetonazorno. Ministarstvo i ministrica Divjak tako su dobili široku bazu onih koji su se izjasnili o lektiri i to su upravo ljudi koji s djecom rade. To je Ministarstvu vrlo snažan alibi. S druge strane, spomenuti popis nikoga ne obavezuje, pa ispada da se katoličke udruge bune protiv popisa koji je totalno neobavezan. Može ovako, a može i onako. Mogu u lektiri biti Haruki Murakami i Kristian Novak, ali i ne moraju. To ovisi i o onome tko predaje. A kanonske pisce i knjige imamo propisane i oni će biti osnova za maturu - kaže Ferić i podsjeća da se sustav izbora lektirnih djela počeo urušavati početkom 1990-ih, kada su iz lektiri izbačeni srpski pisci, a zatim reformom na principima Tuđmanove pomirbe u lektirnom izboru Krleže i Budaka, koji se, doduše, više ne nalazi na popisu.
- U zadnjih 20 godina ne osjeti se utjecaj lektira, nego nelektira. Mi se danas susrećemo s bibliofobijom i novom nepismenošću. A ljudi koji su neki dan dijelili letke ispred Sabora uporno rade na tome da nam djeca postanu još nepismenija. Podsjetio bih samo da je na kraju Drugoga svjetskog rata osma ofenziva bila opismenjavanje. Jugoslavija je puno učinila na tom opismenjavanju. Neki danas strastveno rade na odpismenjavanju. Obrazovanje, a naravno onda i lektira, oduvijek su bili itekako podređeni politici: svaka je ideologija nastojala od djece napraviti robote. I niti jednoj to nije uspjelo. Pa neće ni sada. Jednostavno zato što mi se čini da su djeca pametnija od svake ideologije i u jednom trenutku počinju pružati jak otpor - ističe Ferić i dodaje da je postmoderna ostavila dubok trag i na djeci koju privlače suvremene knjige koje govore o likovima i problemima njihova uzrasta.
- Uvijek će se naći i onih koji obožavaju Držića i renesansnu književnost, naći će se i onih koji u 21. stoljeću pišu epove i ne čine to loše. Djeca vole svašta čitati, ali mi im moramo pružiti okvir da tu svoju ljubav mogu i realizirati. Fanatična manjina katoličkih aktivista i njima pridruženih roditelja želi mijenjati hrvatsku školu. Sve ono što navodno smeta desničarskim, konzervativnim krugovima u lektiri, ubojstva, incest, seksualne zastranjenosti, grijeh i još niz drugih motiva i tema, možemo naći u antičkim tragedijama, Bibliji ili realističkim romanima. Ali zanimljivo je razmisliti za što sve desničarskim aktivistima služi lektira. Prilično je uvjerljivo tumačenje da je desna struja HDZ-a instrumentalizirala marginalne katoličke aktiviste u svom političkom obračunu. A taj politički obračun događa se preko leđa učenika hrvatskih škola - poručuje Ferić.
Potpredsjednica saborskog Odbora za obrazovanje Sabina Glasovac (SDP) ističe da je lektira bitan segment ne samo u nastavi hrvatskog jezika, nego i u razvijanju opće kulture i znanja svakog djeteta.
- Dobro je da u kreiranju popisa lektire sudjeluju učenici i nastavnici, a ne neke marginalne skupine. Svako pojedino djelo moramo vrednovati sa stručne i pedagoške strane. Učenici i nastavnici koji svakodnevno žive školu najbolje znaju kako razviti vještinu čitanja i kako kod mladih potaknuti ljubav prema čitanju. Rang-lista preporučene lektire sigurno ovisi i težini djela i o preporučenoj dobi djeteta za to djelo. Smatram da je ministrica Divjak odmah trebala kontaktirati struku za izbor lektirnih djela, a ne da to bude vatrogasna mjera nakon što je iznjedren popis za koji nismo znali tko ga je izradio - govori Glasovac.
Sandra Benčić iz političke platforme Možemo! ističe da je iluzorno misliti da su lektirni popisi nevini od ideoloških utjecaja ili da se oni događaju tek u novije doba.
- Potez ministrice Divjak je vatrogasna mjera po logici liberalnog izbora, odgovornost je prebačena na nastavnike hrvatskog jezika bez obzira na to jesu li oni kompetentni za sastavljanje lektire. Naime, biti dobar nastavnik i dobar sastavljač lektire su različite kompetencije, posebice ako znamo da dugo vremena nismo ni imali kolegij dječje književnosti pri nekim studijima kroatistike. Mnogi koji su voljeli Pirga i Nikoletinu Bursaća danas prihvaćaju revizionističke stavove bez ikakvih problema. Smatram da će kompetentni stručnjaci znati napraviti dobar lektirni popis ako znaju koje su temeljne društvene vrijednosti. A danas se to u Hrvatskoj ne zna - kaže Benčić i dodaje da je rasprava o lektiri zapravo posljedica nedostatka rasprave o vrijednostima društva.
- Stanje lektire treba vrednovati u odnosu na svrhu lektire, a to je da zainteresira učenike, posebno u osnovnim školama, za samostalno čitanje i razumijevanje književnih djela i širenje njihove imaginacije. Ukoliko to ne uspijeva učiniti, ukoliko je učenicima dosadna i odbojna i ukoliko im ne proširuje imaginaciju i sposobnost da sagledaju drugačije perspektive, onda je lektira loša - zaključuje Sandra Benčić.
