Novosti

Politika

Dragana Jeckov: Zakon o nacionalnoj naknadi diskriminira Srbe povratnike

SDSS je uložio amandman na prijedlog Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Razlog je uvjet o prebivalištu u neprekidnom trajanju od 20 godina koji Srbi povratnici ne ispunjavaju

7gjw66un1croi0vvm7wsl80lmrt

Dragana Jeckov (foto Patrik Macek/PIXSELL)

U Hrvatskom saboru danas je razmotren Vladin prijedlog Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ovim zakonom osigurat će se uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, točnije onima koje nemaju nikakav ili imaju nedovoljan prihod. Riječ je o iznosu od 800 kuna po korisniku. 

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović iznio je opće uvjete za ostvarivanje ovog prava, a to je prije svega starosna dob od 65 godina, zatim hrvatsko državljanstvo i prebivalište u RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Ministar Aladrović iznio je računicu po kojoj će država za tu namjenu u 2021. godini isplatiti 132 milijuna kuna za oko 19.700 korisnika, a u 2022. godini 181 milijun za oko 21.500 korisnika. 

SDSS-ova Dragana Jeckov komentirala je prijedlog Zakona o nacionalnoj naknadi iz perspektive srpske nacionalne manjine i najavila da će ova stranka uložiti amandman. Iznijela je službeni podatak o 133 hiljade Srba povratnika, od čega je najveći broj starije životne dobi. Jeckov je naglasila da je značajan broj povratnika u Hrvatsku došao krajem 1990-ih, a najviše ih se vratilo 2001. godine – oko 15 hiljada. Nakon tog perioda broj povratnika je počeo opadati, da bi se danas vraćalo tek stotinjak osoba godišnje.

‘Upozoravamo na problem povratničke populacije i na opći uvjet 20 godina kontinuiranog prebivališta neposredno prije podnošenja zahtjeva. Ističemo da su se Srbi povratnici u najvećem broju vraćali od 2000. godine, ali mnogi nisu mogli ući u posjed svoje imovine. Nekima je kuća bila useljena, odnosno nije bila vraćena, ili je imovina bila potpuno devastirana pa je vlasnik čekao obnovu. Krajnji rok za obnovu zatvoren je u septembru 2004. godine i to se mora uvažiti kada su u pitanju povratnici’, kazala je Jeckov.

SDSS također smatra da je država morala pronaći način da pomogne onima kojima je mirovina oduzeta u periodu od 1991. do 1998. godine.

‘Podsjećam vas da je postojala radna skupina koja je radila tri godine, a na kraju je taj rad prekinut. Pojedinci su smatrali da se nema o čemu razgovarati. Još jednom ću iskoristiti priliku da kažem da isplata dospjelih mirovina nije obustavljena krivnjom ljudi koji su oštećeni. Oni su doprinose za obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplaćivali u hrvatski fond mirovinskog osiguranja, a ne u parafond kako im se spočitava’, objasnila je Dragana Jeckov.

Na drugom dijelu sjednice ista zastupnica posvetila je svoj slobodni govor godišnjici zločina nad glinskim Srbima iz 1941. godine. Dugogodišnja negacija, umanjivanje, a povremeno i proslava ovog zločina, dovela je do generalnog nemara i zaborava, rekla je Jeckov.

‘Trideset ustaša povratnika su uz saradnju glinske redarstvene straže pohapsili sve Srbe muškarce od nejakih 16 do 60 godina. Oko 380 građana, ali i 150 nesretnika iz okoline koji su se tu zatekli, deportovani su u sela Prekop i Hađer. Tamo su poubijani do tada neviđenim sadističkim metodama. Priprema ovog i svih drugih zločina odvila se nešto ranije u zgradi nove bolnice u Glini. Ustaše su u zločin uključili seljane okolnih sela kojima je zapovjeđeno da kopaju jame na prekopskom polju, a da potom žrtve u njih bacaju i po njima siju kukuruz. Nasilje i prisiljavanje na nasilje naočigled svih imalo je za efekat užas i strah. Glina je dotad bila sjecište sloge i koalicije koja se svakako mogla primjetiti u časnom držanju svećenika Franje Žužeka i Ante Šešerina, glinskog Hrvata’, podsjetila je Jeckov. U govoru je odala počast i nedužnim hrvatskim civilima koji su stradali u ratu devedesetih godina. 

Jeckov smatra da je pokazatelj krajnje vulgarne revizije uništavanje spomen-obilježja, preimenovanje glinskog Spomen-doma, izgradnja Hrvatskog doma na mjestu na kojem je bila Pravoslavna crkva, a potom i pokušaj zabrane komemoriranja žrtava 2014. godine.

Boris Milošević, predsjednik SNV-a i SDSS-ov saborski zastupnik, danas je u Glini položio vijenac na starom pravoslavnom groblju. Počast žrtvama ustaškog zločina odalo je i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Gline i sveštenici Gornjokarlovačke eparhije.

Jeckov je iskoristila priliku da pozove saborske zastupnike da se pridruže srpskoj zajednici krajem jula kada će se odati počast stradalim Srbima na mjestu nekadašnjeg Spomen-doma u Glini.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više