Dominik Etlinger upisao se u SDP 2007. u dobi od 18 godina. S nepunih 29 odlučio je istaknuti kandidaturu za predsjednika zagrebačkog SDP-a, što je svjetla reflektora usmjerilo u njegovom pravcu. Bio je tajnik stranke u Zagrebu i vjerni suradnik Davora Bernardića, ali je, nakon mandata u Gradskoj skupštini, na posljednjim izborima završio na 23. mjestu na listi i nije ušao u novi saziv. Za Novosti govori o svojoj viziji SDP-a, stanju na ljevici i razlozima za iznenađujuću kandidaturu.
SDP je loše prošao na lokalnim izborima. Vi ste, nakon uspješnog mandata u Gradskoj skupštini, dobili 23. mjesto na listi. Je li to razlog vaše kandidature?
Odlučio sam se kandidirati prije nego su liste obznanjene. Možda sam na 23. mjestu jer sam se odlučio kandidirati? Doduše, tada to još nisam javno objavio. Ipak, to nije povezano, jer moja kandidatura nije protestna, nego idejna. Moje 23. mjesto pokazuje da u SDP-u moraju postojati jasni kriteriji za razvoj ljudskih potencijala na svim razinama.
Vidim se kao kandidata za gradonačelnika. Postoje ljudi koji imaju više od 60, ali su vrlo neodgovorni, a postoje mladi koji znaju što rade, zašto to rade i što žele postići. Jedan sam od njih
Što vaš program donosi novoga?
Ljevica jedino zajedničkim nastupom može osigurati povjerenje birača. Zajedništvo, otvorenost i uključivost, pogotovo prema onim koji razmišljaju drugačije. U tome je snaga. Ako nas deset sjedi u dvorani i svi isto razmišljamo, onda nas je devet viška, samo je jedan dovoljan. Ne mislim okupljati samo SDP-ovce, nego i ljude koji trenutno ne razmišljaju priključiti nam se, iako su birači ljevice, zato što su razočarani. Kada razmišljam o novim strankama, kao što je Zagreb je naš, zaključujem da su izrasle na temeljima koje smo mi sagradili, a ti temelji su satkani od naše neodlučnosti, loših poteza, neuvjerljivosti, a ponekad čak i neiskrenosti. Moramo se ozbiljno baviti konkretnim problemima ljudi, ne smijemo zaboraviti da smo tu zbog njih, a ne zbog nas samih i to su stvari koje će u budućnosti biti drugačije.
Ne znam gdje je puklo s Bernardićem
Mnogi SDP ne promatraju kao socijaldemokratsku i lijevu stranku, nego kao stranku centra s jakim liberalnim utjecajima?
To nije problem samo SDP-a. To je problem svih socijaldemokratskih i lijevih stranaka u Europi. Moramo promijeniti način razmišljanja. Vrijednosti poput besplatnog i svima dostupnog obrazovanja, besplatnog liječenja, razvijanja kolektivnog načina prijevoza, to su vrijednosti koje su, više-manje, postale univerzalne. Protiv besplatnog zdravstva se još bore hard-core liberali koji ne uspijevaju u Europi to napraviti.
Problem je što je prošla SDP-ova vlast vukla poteze koji dijelom idu u drugom pravcu, kada su primjerice radnička prava u pitanju. Što SDP danas uopće čini strankom ljevice?
Trenutno, SDP ljevicom čine volja da se na ljevicu vrati i naši članovi koji su lijevo orijentirani. U našoj vladi kombinirale su se lijeve i liberalne politike i to je ponekad bilo konfuzno, ali bilo je vrlo dobrih poteza poput rješavanja problema švicarskog franka.
Doima se da se stranka previše odmaknula od baze?
Svi se trebamo okupiti oko zajedničkih ideja, a ne dijeliti. Ima dosta primjera i u samom Zagrebu. Na primjer, ljudi koji prosvjeduju za Cvjetni trg ne dođu na prosvjed za Savicu i obrnuto. Umjesto da se svi okupimo oko zajedničkih problema, ljudi se dijele. Moramo slušati, okupljati, nuditi svoje ideje za napredak i rješavanje problema. Naš zadatak je biti tu za ljude.
Kako ocjenjujete položaj hrvatskog radnika i što bi SDP trebao raditi da se popravi?
U tvornicama je sve manje radnih mjesta, tehnologija preuzima ljudske poslove. Socijaldemokrati se ne trebaju boriti protiv tehnologije, nego biti napredni i ponuditi odgovore na kompleksna pitanja. Treba vidjeti gdje će ti ljudi kasnije i koja su to nova radna mjesta koja treba otvarati. Tu je i vrlo zanimljiva ideja o univerzalnog garantiranog dohotka. O tome treba razgovarati, jer to može biti rješenje.
Puno se kritizira način na koji Bernardić vodi SDP? Kakvo je vaše mišljenje o njegovom mandatu i kako komentirate potrese u stranci?
Mislim da su to preteške riječi, da se ne radi o potresima. Mislim da svakom čovjeku treba dati priliku, ali i da ono što smo do sada vidjeli nije zadovoljavajuće. Ne treba o mandatu nekog čovjeka suditi nakon osam mjeseci, u konačnici, nije izašao niti na jedne državne izbore kao predsjednik stranke. Ušli smo u proces promjene Statuta i pisanja programa, što posebno pozdravljam. Zadnji program je napisan 1996. godine i vrijeme je da SDP postane ljevica 21. stoljeća. Možda se onda HDZ preseli s početka 1940-ih barem u 1990-e. To bi bio kvantni skok za njih.
Dali ste ostavku na mjesto tajnika gradske organizacije. Smatrate li se odgovornim za izborni neuspjeh na lokalnim izborima?
Smatram se djelomično odgovornim, ali je svatko odgovoran onoliko koliko je imao utjecaja na donošenje odluka.
Jeste li imali sukob s Bernardićem pa ste završili na 23 mjestu?
Nije bilo sukoba i nisam to očekivao. Ne mogu reći gdje je točno puklo. U trenucima kada on kreće u kampanju za predsjednika SDP-a mi se udaljavamo, ali nisam primijetio nekakav posebni razlog.
Apsolutno sam za suradnju s ljevicom
Podržavate li povratak Aleksandre Kolarić u stranku i mislite li da je kažnjavanje Milanke Opačić bilo opravdano?
Mislim da Aleksandru Kolarić nije trebalo ni izbacivati. Što se tiče Milanke Opačić, mislim da je prikladno da se osoba koja se nalazi na mjestu potpredsjednice Sabora, koje pripada SDP-u, ne svađa s vrhom stranke, barem ne javno. Jedino je pitanje tajminga, tada su bila aktualna Facebook uhićenja, represija prema građanima i manjak demokracije u HDZ-u i mislim da bi bilo mudro pričekati da te teme prirodno završe. To je pitanje političkog tajminga, ali što se tiče ispravnosti odluke, to mi je OK.
Tko vas podržava u kandidaturi i tko je u vašem timu?
Svoj ću tim predstaviti na jesen. U njemu će biti mjesta i za aktiviste i za poduzetnike. I za one zaposlene u javnom i one u privatnom sektoru. Bit će mnogo novih, kvalitetnih ljudi, ali i mnogo provjerenih.
Podržavate li odluku o raspuštanju ogranaka u Karlovcu i Novom Zagrebu?
To je besmisleno. Kao razlog raspuštanja ogranka Novi Zagreb Zapad navedena je koalicija s Bandićevom strankom, ali se prvi put ta organizacija probala raspustiti i prije koaliranja, pa nisam siguran da je to pravi motiv. Za loše poteze trebaju odgovarati pojedinci koji su ih napravili, a ne svih 400 ljudi. Netko je bio protiv toga, netko nije imao pojma o tome i sada više nisu u stranci. Od sankcija ne treba u potpunosti bježati, ali treba vidjeti hoćemo li nakon njih biti jači. Od ovakvih poteza sigurno nećemo.
Što mislite o eventualnoj kandidaturi Zorana Milanovića za predsjednika Hrvatske?
Zoran Milanović? Ovisi tko će biti drugi kandidati. SDP će imati unutarstranačke izbore za kandidata za predsjednika i ako Zoran to hoće, on će se kandidirati. Mislim da on može dobiti Kolindu Grabar-Kitarović.
Mislite li da bi bio dobar predsjednik?
Predsjednik mora biti predsjednik svih građana. Sada imamo predsjednicu koja to nije i ako Zoran to može biti, onda da.
Ne djeluje da ste sigurni u to?
Mislim da je intervjuom u Jutarnjem listu i krenuo u tom smjeru.
Direktni kontakt s građanima i prosvjedi donijeli su uspjeh stranci Zagreb je naš. Mislite li da su to dobre metode i za SDP?
Razmišljam o tome da na taj način krenemo raditi pritisak i na Milana Bandića, i na HDZ, koji je s njim u koaliciji, i na stranku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. U takvim metodama ne vidim ništa loše, one iskazuju želju građana da se neke stvari promijene.
Objedinjavanje ljevice je romantična ideja, ali je pitanje može li uspjeti. Vjerujem da bi s jednim drugačijim i malo iskrenijim SDP-om ostale stranke ljevice mogle postići dogovor. No, prije nego krenemo mijenjati ljevicu, moramo promijeniti sebe
Bi li SDP trebao koalirati sa strankama poput Nove ljevice, Radničke fronte i Zagreb je naš?
Objedinjavanje ljevice je romantična ideja, ali je pitanje može li uspjeti. Vjerujem da bi s jednim drugačijim i malo iskrenijim SDP-om ostale stranke ljevice mogle postići dogovor na zadovoljstvo svih naših sugrađana. No, prije nego krenemo mijenjati ljevicu, moramo promijeniti sebe.
Bi li za njihove istaknute ljude, Dragana Markovinu, Matu Kapovića i Tomislava Tomaševića, tada bilo mjesta na listama SDP-a?
Apsolutno sam za suradnju. Tomislava Tomaševića znam i vjerujem mu, jer vidim da ima iskrene namjere. Vjerujem da dijelimo zajednički san o modernom i ekološkom Zagrebu bez korupcije. Ekipu iz Zagreb je naš često sam sretao na prosvjedima. Tamo ih je bilo više nego SDP-ovaca i upravo to mislim promijeniti. SDP će pod mojim vodstvom drugačije pristupati aktivističkim akcijama. Ljudi cijene kada se netko bori za njih. Osobno sam pokazao da sam spreman stati pred bager da bi spriječio rušenje, ali u budućnosti će nas biti puno više.
Treba spriječiti korupciju i klijentelizam
Hoćete li vratiti Trg maršala Tita?
Hoćemo, vratit ćemo taj trg i ne samo njega, nego i neka druga antifašistička imena koja su nestala u prvom valu 1990-ih i ona koja će nestati u ovom valu, s obzirom na to da je Hasanbegović predsjednik Odbora za preimenovanja.
Koja imena?
Ona koja su nestala devedesetih. Imena su manje bitna u ovoj priči. Bitne su antifašističke vrijednosti i ono što antifašizam predstavlja. Problem s promjenom imena Trga maršala Tita je u tome što se pokušava promijeniti identitet Zagreba, koji je oslobođen 1945. od kvislinga, ustaških, nacističkih i fašističkih snaga, koje su ubijale nedužne ljude samo zato što su bili drugačiji. Sloboda je zaslužena kroz antifašistički pokret i od tada se Zagreb može smatrati gradom slobodnog duha, koji nikako ne smijemo napustiti. To je teror glasne manjine nad tihom većinom u Gradu Zagrebu.
Što kažete na temu Uber ili Radio taxi?
Treba ih jednako regulirati. Nepotrebno je boriti se protiv tehnologija koje su ljudi prihvatili. Treba zaštititi radnička prava. S druge strane, moramo poštivati činjenicu da su ljudi dobrovoljno pristali na taj odnos. Nitko ih nije prisilio na to. Iskreno, ne razumijem prosvjed taksista, koji se zalažu da Uber treba regulirati jednako kao njih, a onda kažu da su oni preregulirani. Zašto se ne bore da njima poslovanje bude jednostavnije. Na tržištu ima mjesta za sve. Stvar je izbora, tko će se s kime voziti.
Imate li plan za mlade u vezi stanova?
I sam sam podstanar, pa dobro znam koliko je teško danas ljudima, a pogotovo mladima, doći do stana. Ne želim ulaziti u kredit, jer nisam siguran gdje ću biti za 15-20 godina. Mislim da je to vrlo ograničavajuće. Zagreb treba poticati stanogradnju i izraditi model kojim će osigurati ljudima iznajmljivanje tih stanova po povoljnoj cijeni, ali i da im cijena najma bude uračunata u potencijalni otkup stana i da oni u svakom trenutku mogu odlučiti otkupiti taj stan. Tako bi pomogli ljudima da ne plaćaju dugogodišnje kamate bankama, što na kraju ispadne skuplje od samog stana.
Koje projekte vidite kao prioritet za Zagreb?
Preduvjet je sprječavanje korupcije i klijentelizma. To oštro osuđujem. Procjena je da u javnoj nabavi u Zagrebu trećina novca završi gdje ne bi trebala. Dakle, tu je dijelom izvor sredstava za nove projekte. Projekte o kojima razmišljam vjerojatno neće početi i završiti jedna osoba. Denivelacija željezničke pruge bi trebala biti prioritet. Time će se uvelike riješiti pitanje prometa, a Zagreb će dobiti novu gradsku jezgru. Otvorit će se puno prostora za nove sadržaje, što će se osigurati i u projektu vraćanja života uz Savu. Zagrebu je potreban i teritorijalni preustroj. Grad koji se proteže 25 kilometara u smjeru istok-zapad, ali je jako uzak u smjeru sjever-jug i presječen prugom, teško se može ravnomjerno razvijati. Potrebno je institucionalno povezivati Zagreb s jedinicama lokalne samouprave u njegovom gravitacijskom području kako bi funkcionirali po načelima metropolitanske federacije. Zatvaranje Jakuševca i drugačiji plan gospodarenja otpadom moramo napraviti odmah da se ne zatrpavamo u vlastitom smeću i da postanemo ekološki čist grad.
Vidite li se kao kandidat za gradonačelnika, ako pobijedite na stranačkim izborima?
Da.
Je li vam dob prepreka?
Godine su subjektivna kategorija. Postoje ljudi koji imaju više od 60, ali su vrlo neodgovorni, a postoje mladi koji znaju što rade, zašto to rade i što žele postići. Jedan sam od njih i vjerujem da mi godine neće biti problem, nego prednost.
