Zovem se Amina Nanić. Imam 36 godina, a sa četiri godine, koliko danas ima moja najmlađa kći, postala sam izbjeglica. Ovdje sam kako bih posvjedočila da tri godine izbjeglištva koje sam preživjela nisu bile samo tri godine poslije kojih je sve bilo isto kao i prije. Godine 1992. trajno sam se rastala od rodnog mjesta Dervente, materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, a moji roditelji su prekinuli svoje poslove. Ostali smo bez korijena, bez prihoda, bez društvenog života i statusa. Uspoređujući stanje moje obitelji tada i stanje Palestinaca danas, vidim da sam imala kraljevsko izbjeglištvo u Primorju – rekla je Amina Nanić, aktivistkinja Inicijative za slobodnu Palestinu, na početku akcije u spomen djeci ubijenoj u Gazi, koja je danas održana u podnožju stuba zagrebačke tržnice Dolac.
Aktivisti i kulturni radnici okupljeni oko Inicijative za slobodnu Palestinu i kustoskog kolektiva BLOK proteklih su tjedana prikupljali iznošene dječje cipelice i s njima izgradili privremeni memorijal. Na sudjelovanje u realizaciji svojevrsnog spomenika za stradalu palestinsku djecu, koji je nedaleko od Trga bana Jelačića bio izložen šest sati, pozvali su i stanovnike Zagreba.
Svojevrsni spomenik za stradalu palestinsku djecu bio je izložen šest sati
- Od 7. listopada do danas u Palestini je ubijeno više od 22.000 ljudi, od toga jedna trećina djece. Svjedoci smo nove nakbe, nove katastrofe, genocida nad palestinskim narodom koji je uperen prema najranjivijim članovima društva. Ne biraju se mete, ni vojni ciljevi. Ubijaju starce, žene, bolesne, bombardiraju bolnice, kola hitne pomoći i rodilišta. Ubijaju djecu, pa čak i bebe stare nekoliko sati – rekla je Ivana Hanaček iz BLOK-a.
Kroz užas upravo prolaze brojni očevi i majke u Palestini, dodala je Hanaček, njihovu djecu ubija izraelska vojska upravo tamo gdje bi trebala biti najzaštićenija, u toplini vlastitog doma, u majčinom krilu, inkubatoru.
- Razmjeri katastrofe kojoj svjedočimo svrstavaju se u niz stravičnih masakra suvremene povijesti koje za sobom siju politike kolonijalizma i imperijalizma. Zato dižemo svoj glas protiv bezumlja rata, tražimo hitnu obustavu vatre i dižemo svoj glas za mir, za slobodnu Palestinu – poručila je Ivana Hanaček.
Amina Nanić uoči početka akcije "I djecu? I djecu također" rekla je da je obuća od koje je sagrađen memorijal skupljena na inicijativu žena koje nisu mogle stajati sa strane i promatrati udžbenički slučaj genocida u Gazi, kako ga je okarakterizirao Craig Mokhiber, direktor njujorškog ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava prilikom podnošenja ostavke 28. listopada.
- Kao bosanska izbjeglica u Hrvatskoj nisam građanka drugog reda, ali da sam kojim slučajem Palestinka, bila bih. Ljudi izbjegli iz Gaze, koji trenutno žive u Vukovaru i Virovitici, nisu se imali čemu vratiti u Hrvatskoj, a budući da su hrvatski državljani, ne migranti ili izbjeglice, nisu imali njihova prava, a država potražuje trošak akcije izvlačenja – rekla je Nanić.
Prikupljene iznošene dječje cipelice
- Nepojmljivo nam je da izraelski dužnosnici govore o kolektivnom kažnjavanju, masovnim ubojstvima i etničkom čišćenju dok za to vrijeme europske i američke države nastavljaju podupirati Izrael, tvrdeći da je ubilačka kampanja tzv. samoobrana, nastavljajući okupatoru slati oružje, trupe, ratne brodove i špijunske zrakoplove. Ovdje stojimo svjesni da je izraelska genocidna kampanja nastavak dulje povijesti naseljeničkog kolonijalizma u Palestini, a da se do mira i sigurnosti ne dolazi bombama i oružjem, nego razgovorom i umijećem suosjećanja. Dužnost nam je djelovati u smjeru mira bez apartheida – poručila je.
Inicijativa za slobodnu Palestinu i Zaklada Slagalica pokrenule su i dobrotvornu akciju prikupljanja sredstava za obitelji evakuirane iz Gaze, a okupljene su pozvali da iskažu solidarnost i uplatom im požele dobrodošlicu.
