Započelo je susretom predsednika Vučića i ambasadora Biščevića, a nastavilo se dvodnevnom posetom hrvatskog ministra spoljnih poslova Grlića Radmana koji je, u svojstvu izaslanika premijera Plenkovića, imao razgovor i zajedničku pres konferenciju sa srpskim predsednikom.
Na osnovu saopštenja sa sastanaka i izjava predstavnika obe države, jasno je da je pitanje pronalaženja nestalih bilo jedno od prioritetnih tema.
To je vidno istaknuto u saopštenju nakon sastanka u Predsedništvu Srbije nakon kojeg su Vučić i Biščević istakli da će "okolnosti uskoro omogućiti obnovu političkog dijaloga, kao i rad mešovitih komisija u različitim oblastima", a Vučić je ukazao na značaj rada Komisije za pitanja nestalih osoba, ocenivši da je to "pre svega, civilizacijsko i humanitarno pitanje".
Prvog dana posete Srbiji, hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova je istakao da je "još uvek nerešeno pitanje 1.869 nestalih osoba koje imaju svoje porodice, rodbinu, i to su sudbine na koje ne možemo ostati ravnodušni. Moramo znati šta se dogodilo, kakva je sudbina tih nestalih osoba."
Nakon sastanka u Petrovaradinu, prema navodima dnevnog lista Politika, "Radman je rekao da je sa Vučićem razgovarao o dinamici buduće saradnje i dodao da je pomenuo potrebu za zajedničkim angažmanom u traganju za 1.869 ljudi hrvatske nacionalnosti, koji su devedesetih nastali u Srbiji.
Vučić je naglasio da nije manje nestalih Srba od nestalih Hrvata i da je važno da napravimo pomak u tom pitanju, ne zbog evropske budućnosti, već zbog roditelja, braće i sestara stradalih u sukobima devedesetih. "Zbog toga je važno da uvećamo napore na rasvetljavanju nestanaka, ali to očekujemo i od Hrvatske", kazao je Vučić. Dodao je da je "civilizacijsko, humanitarno i ljudsko pitanje da li će majka moći da zapali sveću svom sinu, bez obzira na to da li je on Srbin ili Hrvat."
Iz ovih navoda je jasno da su Vučić i Grlić Radman na zatvorenom sastanku otvoreno razgovarali o problemima u odnosima dve zemlje, posebno pronalaženju i identifikaciji nestalih osoba, položaju manjina i drugim otvorenim pitanjima. Ohrabruje da je hrvatski ministar svečani događaj u Petrovaradinu povezao sa simbolikom snažnijeg rešavanja svih otvorenih pitanja i izgradnji još boljih odnosa Hrvatske i Srbije. Očito je da je otvoreni dijalog i budući rad zajedničkih komisija jedno od ključnih preduslova za unapređivanje međusobnih odnosa u kojem se fokus stavlja na pronalaženje 1869 nestalih koje zajedno potražuju Srbija i Hrvatska.
U procesu unapređenja, jednu od ključnih uloga imaju srpski političari u Hrvatskoj, i zbog toga je veoma bitno da je predsednica Hrvatskog nacionalnog veća Jasna Vojnić u petak u Petrovaradinu istakla da joj je "posebno draga čestitka koju je dobila od kolege iz srpske zajednice u Hrvatskoj, Milorada Pupovca." Tom prilikom je obećala da će "čuvati veru, jezik, kulturu i razvijati mostove između dve države, na ponos oba naroda".
Ovakva poruka je veoma značajna u nedelji u kojoj je Hrvatska suočena sa dramatičnim događanjima zbog kojih nije bilo lako dopreti do tamošnje javnosti dobrim vestima koje su stizale iz Petrovaradina. Na to je u svojoj tviter poruci ukazao i Dejan Jović na Twitteru.
"No, ova dobra vijest teško da će biti primjećena u Hrvatskoj. Nažalost."
Sa Jovićem se iz ovdašnje perspektive složio i Bojan Klačar:
"Veoma važan događaj i sastanak Vučića i Grlić Radmana nekako van radara."
Ove poruke su dokaz da moramo da nastavimo da se borimo protiv višedecenijskih stereotipa i preovlađujućih narativa.
Do sada se nije desilo da neophodnost rešavanja sudbine 1869 nestalih bude u toj meri istaknuta u prvi plan na najvišem nivou, kao što je to bio slučaj protekle nedelje.
Prošle nedelje, u hrvatskom saboru, lider SDSS Milorad Pupovac je istakao da bi se "rat konačno trebao završiti u svim njegovim vidovima".
Zato je bilo kakav opipljiv pomak na polju nestalih više nego značajna kockica u mozaiku poboljšanja srpsko-hrvatskih odnosa.
Potrudimo se zato zajedno da tragedija oivičena simbolikom broja 1869 bude koliko-toliko umanjena konačnim mirom njihovih najbližih i smirajem za tragično nastradale.
Krajem nedelje, u Beogradu će se održati sastanak Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije i Povjerenstva za zatočene i nestale Vlade Republike Hrvatske.
Nadam se da će se, pored tekućih poslova, obratiti pažnja i na pronalaženje novih načina potrage za nestalima, na potrage zajedničkih istražnih timova, na produbljivanje posebnih tematskih okvira (Vukovar – najviše nestalih Hrvata; Oluja – najviše nestalih Srba), identifikacija već ekshumiranih tela, kojih po nekim podacima ima preko 700 – kako povećati efikasnost, način proveravanja podataka u srpskim i hrvatskim arhivama, u kojima bi radili zajednički timovi, uključiti nevladine organizacije koje se bave ovom temom, tražiti podršku međunarodne zajednice kako bi se postigla veća efikasnost, ali i kako bi se radile pretrage arhiva svih zemalja i međunarodnih organizacija koje su bile prisutne u Hrvatskoj tokom rata.
I naravno, učiniti sve da se depolitizuje ovo pitanje, tako što ga niko neće zloupotrebaljavati u političke svrhe. Jedino tako se može graditi poverenje u ovom humanitarnom poslu, jer taj broj od 1869 imena stoji još uvek između Srbije i Hrvatske kao velika prepreka procesu normalizacije odnosa.
Tekst prenosimo s portala Javni servis
